Moda

Ljepota 

Lifestyle 

Astro 

Ljubav i seks 

Bolja ja 

Savjetovalište

San snova 

Superstar

Darujemo

Ljubav je na selu

Kontakt

Pravila privatnosti 

Objašnjenje o kolačićima 

Uvjeti korištenja 

Bolja ja

Zdravlje

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kefir je fermentirani mliječni napitak, a potječe iz planina Azije, točnije s Kavkaza. Sličan je jogurtu, ali je rjeđe konzistencije što ga čini pogodnijim za ispijanje. No može biti i čvršće strukture. Ima vrlo trpki i kiselkasti okus, a lagano je pjenušav zbog ugljičnog dioksida, nusproizvoda procesa fermentacije. Duljina fermentacije određuje okus, a zapravo nastaje fermentacijom "kefirnih" zrna, koja izgledaju poput manje cvjetače. Kefir je dobar izvor kalcija i bogat je probiotičkim bakterijama koje su važne za zdravlje crijeva.</para><hmn:article id="722f86f6-5398-11ee-8b20-32b0384f2795" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nutritivni sastav punomasnog kefira - 250 ml sadrži:</para><itemizedlist><listitem><para>145 kcal</para></listitem><listitem><para>8,3 g proteina</para></listitem><listitem><para>7,5 g masti</para></listitem><listitem><para>11 g ugljikohidrata</para></listitem><listitem><para>333 mg kalcija</para></listitem><listitem><para>28 mg magnezija</para></listitem><listitem><para>383 mg kalija</para></listitem><listitem><para>0,7 mcg B12</para></listitem></itemizedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No ovo su samo brojevi koji mnogim ljudima ništa ne znači. Puno je lakše jasno pročitati koje su sve dobrobiti ovo mliječnog napitka, a sve važne stavke nalaze se u nastavku.</para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Znaš li što je batch cooking? </heading2><hmn:video id="85ce4174-c401-11ed-bb87-c25d2d1cdbce"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kefir je nutritivno bogata namirnica</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mliječni proizvodi, uključujući kefir, dobar su izvor proteina, masti i ugljikohidrata. Također u sebi sadrže vitamine A, D i K, kao i B vitamine i mineral poput kalcija. Osim toga, ovaj mliječni napitak je vrlo bogat s korisnim bakterijama, ima ih više od jogurta. Vjeruje se da neke od bakterija koje se nalaze u kefiru štite od infekcija.</para><hmn:image id="ad00dca2-5b9b-11ee-b511-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Čuva zdravlje srca i utječe na razinu kolesterola</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Fermentirana hrana poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija sadrže visoke količine probiotika što može smanjiti razine kolesterola. Povoljan utjecaj na razine triglicerida u krvi i razine kolesterola znači da će i zdravlje srca biti bolje.</para><hmn:image id="93b1f7f4-5b9b-11ee-8876-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kefir je bolji probiotik od jogurta</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Određni mikroorganizmi imaju blagotvoran učinak na zdravlje, a poznati su kao probiotici. Ovi mikroorganizmi mogu utjecati na zdravlje na brojne načine: poboljšavaju probavu, pomažu kod kontrole težine i očuvanja mentalnog zdravlja. Jogurt je jedna od najpoznatijih probiotičkih namirnica, ali kefir je zapravo puno bolja opcija. Kefirna zrnca mogu sadržavati do 61. soja bakterija i kvasaca što ih čini vrlo bogatim i raznolikim izvorom probiotika, iako ta raznolikost može varirati. Ostali fermentirani mliječni proizvodi napravljeni su od puno manje sojeva i ne sadrže kvasce, piše <emphasis>Healthline.com</emphasis>.</para><hmn:image id="4af3586e-5b9b-11ee-9d4c-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Pozitivno utječe na zdravlje kostiju</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kefir pripremljen od punomasnog kravljeg mlijeka dobar je izvor kalcija i vitamina K2, koji su posebno važni za zdravlje kostiju. Smanjenje gustoće kostiju može povećati rizik od osteoporoze i prijeloma, osobito kod žena u postmenopauzi. Kefir, zajedno s drugim mliječnim proizvodima, može pomoći u održavanju zdravlja i gustoće kostiju.</para><hmn:image id="89bb2296-5b9d-11ee-b29b-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Ublažava zatvor</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pokazalo se da probiotici i kvasac u kefiru poboljšavaju ravnotežu zdravih bakterija u crijevima te se time ublažava konstipacija. No to nije jedini način na koji pomaže kod probave, može pomoći kod ublažavanja zatvora. Kefir sadrži triptofan, esencijalnu aminokiselinu za koju znanstvenici vjeruju da ima opuštajući učinak na živčani sustav, što pomaže tijelu u procesima pokretanja hrane kroz probavni trakt.</para><hmn:image id="d2e6eb4c-5b9f-11ee-8919-268441f12dc2" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Zdravlje na tanjuru! Znaš li zašto je dobro često piti kefir? Kefir je zdrava fermentirana namirnica koje potječe s Kavkaza, a vrlo povoljno utječe na različite aspekte zdravlja Kefir je fermentirani mliječni napitak, a potječe iz planina Azije, točnije s Kavkaza. Sličan je jogurtu, ali je rjeđe konzistencije što ga čini pogodnijim za ispijanje. No može biti i čvršće strukture. Ima vrlo trpki i kiselkasti okus, a lagano je pjenušav zbog ugljičnog dioksida, nusproizvoda procesa fermentacije. Duljina fermentacije određuje okus, a zapravo nastaje fermentacijom "kefirnih" zrna, koja izgledaju poput manje cvjetače. Kefir je dobar izvor kalcija i bogat je probiotičkim bakterijama koje su važne za zdravlje crijeva.Nutritivni sastav punomasnog kefira - 250 ml sadrži:145 kcal8,3 g proteina7,5 g masti11 g ugljikohidrata333 mg kalcija28 mg magnezija383 mg kalija0,7 mcg B12No ovo su samo brojevi koji mnogim ljudima ništa ne znači. Puno je lakše jasno pročitati koje su sve dobrobiti ovo mliječnog napitka, a sve važne stavke nalaze se u nastavku.POGLEDAJ VIDEO: Znaš li što je batch cooking? Kefir je nutritivno bogata namirnicaMliječni proizvodi, uključujući kefir, dobar su izvor proteina, masti i ugljikohidrata. Također u sebi sadrže vitamine A, D i K, kao i B vitamine i mineral poput kalcija. Osim toga, ovaj mliječni napitak je vrlo bogat s korisnim bakterijama, ima ih više od jogurta. Vjeruje se da neke od bakterija koje se nalaze u kefiru štite od infekcija.Čuva zdravlje srca i utječe na razinu kolesterolaFermentirana hrana poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija sadrže visoke količine probiotika što može smanjiti razine kolesterola. Povoljan utjecaj na razine triglicerida u krvi i razine kolesterola znači da će i zdravlje srca biti bolje.Kefir je bolji probiotik od jogurtaOdređni mikroorganizmi imaju blagotvoran učinak na zdravlje, a poznati su kao probiotici. Ovi mikroorganizmi mogu utjecati na zdravlje na brojne načine: poboljšavaju probavu, pomažu kod kontrole težine i očuvanja mentalnog zdravlja.  Jogurt je jedna od najpoznatijih probiotičkih namirnica, ali kefir je zapravo puno bolja opcija. Kefirna zrnca mogu sadržavati do 61. soja bakterija i kvasaca što ih čini vrlo bogatim i raznolikim izvorom probiotika, iako ta raznolikost može varirati. Ostali fermentirani mliječni proizvodi napravljeni su od puno manje sojeva i ne sadrže kvasce, piše Healthline.com.Pozitivno utječe na zdravlje kostijuKefir pripremljen od punomasnog kravljeg mlijeka dobar je izvor kalcija i vitamina K2, koji su posebno važni za zdravlje kostiju. Smanjenje gustoće kostiju može povećati rizik od osteoporoze i prijeloma, osobito kod žena u postmenopauzi. Kefir, zajedno s drugim mliječnim proizvodima, može pomoći u održavanju zdravlja i gustoće kostiju.Ublažava zatvorPokazalo se da probiotici i kvasac u kefiru poboljšavaju ravnotežu zdravih bakterija u crijevima te se time ublažava konstipacija. No to nije jedini način na koji pomaže kod probave, može pomoći kod ublažavanja zatvora. Kefir sadrži triptofan, esencijalnu aminokiselinu za koju znanstvenici vjeruju da ima opuštajući učinak na živčani sustav, što pomaže tijelu u procesima pokretanja hrane kroz probavni trakt. Zdrava prehrana 

Zdrava prehrana

Zdravlje na tanjuru! Znaš li zašto je dobro često piti kefir?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesen je vrijeme koje donosi posebne boje i kada se sve smiruje te se ljudi više okreću prema svom domu i sebi. Zrak je oštriji i hladniji, ali još uvijek temperature nisu jako niske i dovoljno je staviti neku laganu jaknu. Lišće ima posebne boje, a priroda je prekrasna te je ovo upravo za mnoge najljepše doba godine. Također je savršeno vrijeme za vanjske aktivnosti u društvu drugih ljudi. </para><hmn:article id="69234b3e-35e5-11eb-80fe-0242ac130044" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Želiš zadržati svoju težinu ili čak smršavjeti? Sljedeće aktivnosti u kombinaciji sa zdravom prehranom mogu pomoći da budeš aktivna, ali i da potrošiš dodatne kalorije. Evo koliko kalorija možete potrošiti dok uživate u nekim od najpopularnijih jesenskih aktivnosti.</para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Trening za gluteuse s Ivanom Brkljačićem </heading2><hmn:video id="60154156-1408-11ee-9a8c-0ee8f36581c7"/><hmn:pagebreak/><heading2>Planinarenje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>30 minuta aktivnosti - 219 kalorija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li ljepšeg načina da se uživa u jesenskim bojama nego pješačenje kroz prirodu? "Dok se hoda neravnim terenom vježba se stabilnost i jača se donji dio tijela", objašnjava James Thomas. Šetnja šumom ubrzava otkucaje srca, poboljšava raspoloženje i smanjuje stres i tjeskobu. Važno je provjeriti koje sve staze postoje u blizini i pronaći najbolje društvo.</para><hmn:image id="f7ddf9ae-5951-11ee-a2ca-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Skupljanje lišća grabljama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>30 minuta - 171 kalorija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovo bi nekima mogao biti dosadan posao, ali se radi o vrlo korisnoj aktivnosti koja je istovremeno vježbanje. "Kad lišće opadne i dvorišta i pločnike oboji u smeđe nijanse, grabljenje i skupljanje lišća u vrećice može biti vježba za cijelo tijelo koja će pomoći da se sagore kalorije", kaže trener Jack McNamara. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No da bi se jačalo tijelo dobro je slijediti sljedeće savjete:<hmn:linebreak/>- tijelo treba držati što uspravnije<hmn:linebreak/>- držati grablje lijevom i desnom rukom (redovito mijenjati)<hmn:linebreak/>- treba savijati koljena dok se lišće skuplja u vrećice, umjesto saginjanja ili savijanja leđa</para><hmn:image id="5f6ab1fa-5954-11ee-b23a-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Cijepanje drva</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>30 minuta - 226 kalorija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesen je vrijeme kada je priprema za zimu u punom jeku pa ako imaš drva koja treba nacijepati i pripremiti za zimu onda će ovo biti odlično trošenje kalorija. Nešto korisno i vrlo zabavno. "Kod cijepanja drva tijelo koordinira više mišićnih grupa kroz različita kretanja. Također je potrebno održavati stabilnost tijela", kaže McNamara.</para><hmn:image id="aa99d19c-5954-11ee-9a18-5aabba2e07bf" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Čišćenje ormara i preslagivanje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>30 minuta - 240 kalorija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za neke će i ostanak kod kuće biti odlična prilika za trošenje kalorija. Hladnije vrijeme znači da je potrebno presložiti ormare. Uvijek je dobro i smisliti neke nove kombinacije kako bi sve bilo spremno za hladnije dane.</para><hmn:image id="009f07fa-5956-11ee-b6f3-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Smijanje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>10 do 15 minuta dnevno sagorijeva i do 40 kalorija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, ovo nije aktivnost posebno vezana za jesensko doba. No uvijek se treba podsjetiti da je smijanje važno za zdravlje i da se treba smijati tijekom cijele. Osim što utječe na dobro raspoloženje, smijanje sagorijeva i kalorije.</para><hmn:image id="473aa106-5956-11ee-8f44-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Pokreni se! Zabavne jesenske aktivnosti koje troše kalorije  Sljedeće aktivnosti u kombinaciji sa zdravom prehranom mogu pomoći da budeš aktivna, ali i da potrošiš dodatne kalorije Jesen je vrijeme koje donosi posebne boje i kada se sve smiruje te se ljudi više okreću prema svom domu i sebi. Zrak je oštriji i hladniji, ali još uvijek temperature nisu jako niske i dovoljno je staviti neku laganu jaknu. Lišće ima posebne boje, a priroda je prekrasna te je ovo upravo za mnoge najljepše doba godine. Također je savršeno vrijeme za vanjske aktivnosti    u društvu drugih ljudi. Želiš zadržati svoju težinu ili čak smršavjeti? Sljedeće aktivnosti u kombinaciji sa zdravom prehranom mogu pomoći da budeš aktivna, ali i da potrošiš dodatne kalorije. Evo koliko kalorija možete potrošiti dok uživate u nekim od najpopularnijih jesenskih aktivnosti.POGLEDAJ VIDEO: Trening za gluteuse s Ivanom Brkljačićem Planinarenje30 minuta aktivnosti - 219 kalorijaIma li ljepšeg načina da se uživa u jesenskim bojama nego pješačenje kroz prirodu? "Dok se hoda neravnim terenom vježba se stabilnost i jača se donji dio tijela", objašnjava James Thomas. Šetnja šumom ubrzava otkucaje srca, poboljšava raspoloženje i smanjuje stres i tjeskobu. Važno je provjeriti koje sve staze postoje u blizini i pronaći najbolje društvo.Skupljanje lišća grabljama30 minuta - 171 kalorijaOvo bi nekima mogao biti dosadan posao, ali se radi o vrlo korisnoj aktivnosti koja je istovremeno vježbanje. "Kad lišće opadne i dvorišta i pločnike oboji u smeđe nijanse, grabljenje i skupljanje lišća u vrećice može biti vježba za cijelo tijelo koja će pomoći da se sagore kalorije", kaže trener Jack McNamara. No da bi se jačalo tijelo dobro je slijediti sljedeće savjete:- tijelo treba držati što uspravnije- držati grablje lijevom i desnom rukom (redovito mijenjati)- treba savijati koljena dok se lišće skuplja u vrećice, umjesto saginjanja ili savijanja leđaCijepanje drva30 minuta - 226 kalorijaJesen je vrijeme kada je priprema za zimu u punom jeku pa ako imaš drva koja treba nacijepati i pripremiti za zimu onda će ovo biti odlično trošenje kalorija. Nešto korisno i vrlo zabavno. "Kod cijepanja drva tijelo koordinira više mišićnih grupa kroz različita kretanja. Također je potrebno održavati stabilnost tijela", kaže McNamara.Čišćenje ormara i preslagivanje30 minuta - 240 kalorijaZa neke će i ostanak kod kuće biti odlična prilika za trošenje kalorija. Hladnije vrijeme znači da je potrebno presložiti ormare. Uvijek je dobro i smisliti neke nove kombinacije kako bi sve bilo spremno za hladnije dane.Smijanje10 do 15 minuta dnevno sagorijeva i do 40 kalorijaNaravno, ovo nije aktivnost posebno vezana za jesensko doba. No uvijek se treba podsjetiti da je smijanje važno za zdravlje i da se treba smijati tijekom cijele. Osim što utječe na dobro raspoloženje, smijanje sagorijeva i kalorije. Fizička aktivnost i jesen 

Fizička aktivnost i jesen

Pokreni se! Zabavne jesenske aktivnosti koje troše kalorije 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proteini su važni našem organizmu kako bi mogao pravilno funkcionirati. Stvaraju osjećaj sitosti, a posebno su bitni tjelesno aktivnim pojedincima jer potiču oporavak i razvoj mišića. Naravno, prehrana bi ti trebala biti uravnotežena što znači da bi se na tvom tanjuru trebala naći i vlakna, ugljikohidrati i zdrave masnoće.</para><hmn:article id="6b8f108e-d81d-11ec-bfb0-625f77fa319f" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz to, nemoj misliti da će te prehrana puna vlakana dovesti do značajnog gubitka kilograma. Nastoji što češće posezati za proteinima, no ne zaboravi da su i ostale hranjive tvari (vlakna, zdrave masnoće…) važne te da ćeš jedino uz adekvatnu tjelesnu aktivnost doći do rezultata.</para><hmn:image id="f5f11f68-5929-11ee-9944-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitaš li se koje su namirnice najbolji izvor proteina, naš bi ti popis mogao pomoći. Imaj na umu da meso nije jedini izvor proteina nego da se oni mogu naći i u biljnim izvorima koja uz to imaju protuupalna svojstva te ne sadrže kolesterol. Najzdravije namirnice koje imaju najviše proteina provjeri u nastavku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Nauči kako kuhati prema načelu uravnotežene prehrane</heading2><hmn:video id="5de924ba-cd24-11eb-abf2-f62bff7099f9"/><hmn:pagebreak/><heading2>Jaja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jaja su vjerojatno najpoznatiji izvor proteina. Jedno jaje ima oko 70 kalorija i više od 13 esencijalnih nutrijenata uključujući željezo, cink i vitamin D. Sjajna su namirnica pokušavaš li smršavjeti jer će te brzo zasititi i držati te sitom. Istraživanja sugeriraju da jaja imaju i antikancerogena svojstva te pomažu u zaštiti od infekcija. Super je što se mogu brzo i lako pripremiti te su uz neko povrće idealan doručak, ručak ili večera.</para><hmn:image id="2abad3ba-592a-11ee-8fec-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Riba i plodovi mora</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porcija ribe i/ili morskih plodova barem jednom tjedno trebala bi se naći na tvom tanjuru. Morski plodovi sadrže važne aminokiseline, a dobar su izvor proteina pa tako porcija tune ima dvadesetak grama proteina. Bijela je riba također bogata proteinima te obiluje omega 3-masnim kiselinama. Stoga smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, a ublažava i upale.</para><hmn:image id="471a4aae-592a-11ee-84d6-5aabba2e07bf" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Pileća i pureća prsa</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogima su jaja s pilećim prsima omiljena kombinacija. Neka tako i ostane jer piletina obiluje proteinima, vitaminom B, selenom i fosforom, a ima i kalij, magnezij i cink. Najbolje je birati kuhanu ili pečenu piletinu bez kože – s tim da je kuhana varijanta katkada bolja jer sadrži samo jedan posto masti.  Zbog visokog udjela proteina, piletina ti može pomoći u mršavljenju jer će te dugo držati sitom. Sličan je slučaj i s purećim prsima koje također sadrže proteine i druge hranjive tvari. Prednost im je što se brzo pripremaju, no uvijek je bolje izbjegavati prerađene varijante puretine.</para><hmn:image id="61f0fc9c-592a-11ee-88ae-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Grčki jogurt</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voliš li navečer ili na pauzi od posla posegnuti za grčkim jogurtom nastavi to činiti jer ovaj zalogaj ima više od 15 grama proteina po porciji što je dvostruko više naspram 'običnog' jogurta. Uz to, izvrstan je izvor kalcija i dobrih bakterija koje pomažu u izgradnji crijevne mikroflore. Uvijek bi trebalo birati grčke jogurte bez dodanog šećera, a ako ga želiš pojesti kao desert, dodaj svježe voće po izboru u kombinaciju.</para><hmn:image id="99292540-592a-11ee-9544-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Svježi sir</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Volimo ga jer se lako kombinira uz razne obroke. Možeš ga jesti samog ili uz dodatak salate ili mesa. Svježi sir nema puno kalorija, a opskrbit će te proteinima. Zasitit će te, a ako si upravo odradila trening, to će pomoći mišićima da se oporave. Zato ga slobodno češće uvrsti u prehranu!</para><hmn:image id="d773500a-592a-11ee-9f97-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Grah i mahunarke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, proteini se nalaze i u biljnim izvorima. Tragaš li za namirnicama bogatim proteinima, mahunarke su super opcija. Grah može sadržavati i 15 grama proteina po porciji, a obiluje i vlaknima, antioksidansima, cinkom kalijem, magnezijem… Zbog vlakana i proteina posebno je zasitan te ga se uz mahune preporučuje jesti na tjednoj bazi.</para><hmn:image id="ffaad3c2-592a-11ee-b6fb-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Zdrave i zasitne: Znaš li koje namirnice sadrže najviše proteina po porciji? Želiš li prehranu obogatiti proteinima posegni za ovim namirnicama jer sadrže najviše bjelančevina po porciji. Osim toga, zdrave su i zasitne te se lako kombiniraju u obroke Proteini su važni našem organizmu kako bi mogao pravilno funkcionirati. Stvaraju osjećaj sitosti, a posebno su bitni tjelesno aktivnim pojedincima jer potiču oporavak i razvoj mišića. Naravno, prehrana bi ti trebala biti uravnotežena što znači da bi se na tvom tanjuru trebala naći i vlakna, ugljikohidrati i zdrave masnoće.Uz to, nemoj misliti da će te prehrana puna vlakana dovesti do značajnog gubitka kilograma. Nastoji što češće posezati za proteinima, no ne zaboravi da su i ostale hranjive tvari (vlakna, zdrave masnoće…) važne te da ćeš jedino uz adekvatnu tjelesnu aktivnost doći do rezultata.Pitaš li se koje su namirnice najbolji izvor proteina, naš bi ti popis mogao pomoći. Imaj na umu da meso nije jedini izvor proteina nego da se oni mogu naći i u biljnim izvorima koja uz to imaju protuupalna svojstva te ne sadrže kolesterol. Najzdravije namirnice koje imaju najviše proteina provjeri u nastavku.POGLEDAJ VIDEO: Nauči kako kuhati prema načelu uravnotežene prehraneJajaJaja su vjerojatno najpoznatiji izvor proteina. Jedno jaje ima oko 70 kalorija i više od 13 esencijalnih nutrijenata uključujući željezo, cink i vitamin D. Sjajna su namirnica pokušavaš li smršavjeti jer će te brzo zasititi i držati te sitom. Istraživanja sugeriraju da jaja imaju i antikancerogena svojstva te pomažu u zaštiti od infekcija. Super je što se mogu brzo i lako pripremiti te su uz neko povrće idealan doručak, ručak ili večera.Riba i plodovi moraPorcija ribe i/ili morskih plodova barem jednom tjedno trebala bi se naći na tvom tanjuru. Morski plodovi sadrže važne aminokiseline, a dobar su izvor proteina pa tako porcija tune ima dvadesetak grama proteina. Bijela je riba također bogata proteinima te obiluje omega 3-masnim kiselinama. Stoga smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, a ublažava i upale.Pileća i pureća prsaMnogima su jaja s pilećim prsima omiljena kombinacija. Neka tako i ostane jer piletina obiluje proteinima, vitaminom B, selenom i fosforom, a ima i kalij, magnezij i cink. Najbolje je birati kuhanu ili pečenu piletinu bez kože – s tim da je kuhana varijanta katkada bolja jer sadrži samo jedan posto masti.  Zbog visokog udjela proteina, piletina ti može pomoći u mršavljenju jer će te dugo držati sitom. Sličan je slučaj i s purećim prsima koje također sadrže proteine i druge hranjive tvari. Prednost im je što se brzo pripremaju, no uvijek je bolje izbjegavati prerađene varijante puretine.Grčki jogurtVoliš li navečer ili na pauzi od posla posegnuti za grčkim jogurtom nastavi to činiti jer ovaj zalogaj ima više od 15 grama proteina po porciji što je dvostruko više naspram 'običnog' jogurta. Uz to, izvrstan je izvor kalcija i dobrih bakterija koje pomažu u izgradnji crijevne mikroflore. Uvijek bi trebalo birati grčke jogurte bez dodanog šećera, a ako ga želiš pojesti kao desert, dodaj svježe voće po izboru u kombinaciju.Svježi sirVolimo ga jer se lako kombinira uz razne obroke. Možeš ga jesti samog ili uz dodatak salate ili mesa. Svježi sir nema puno kalorija, a opskrbit će te proteinima. Zasitit će te, a ako si upravo odradila trening, to će pomoći mišićima da se oporave. Zato ga slobodno češće uvrsti u prehranu!Grah i mahunarkeNaravno, proteini se nalaze i u biljnim izvorima. Tragaš li za namirnicama bogatim proteinima, mahunarke su super opcija. Grah može sadržavati i 15 grama proteina po porciji, a obiluje i vlaknima, antioksidansima, cinkom kalijem, magnezijem… Zbog vlakana i proteina posebno je zasitan te ga se uz mahune preporučuje jesti na tjednoj bazi. Uvrsti ih na jelovnik 

Uvrsti ih na jelovnik

Zdrave i zasitne: Znaš li koje namirnice sadrže najviše proteina po porciji?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko je doživio loše dane na poslu, ali vrlo je važno paziti da se loš tjedan na poslu ne pretvori u mržnju i negativne osjećaje prema poslu koji nikada ne prolaze. Zaposlenici ne bi trebali biti u stalnom stresu koji će im s vremenom uništiti fizičko i mentalno zdravlje. </para><hmn:article id="a29bcd6e-381c-11ee-b8a6-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No kako je posao jako važan dio života, mnogi ljudi ni ne razmišljaju kako se osjećaju i koliko im posa stvara negativne osjećaje. Ponekad tijelo puno ranije reagira nego um te percipira da se događa nešto loše. Profesor Jeffrey Pfeffer autor je knjige <emphasis>"Dying for a Paycheck"</emphasis> koja se bavi upravo ovom temom povezanosti između posla i bolesti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijelo šalje znakove upozorenja kada se ne osjeća dobro, a sljedeći znakovi pokazuju da je važno razmisliti što se događa u životu i je li potrebno mijenjati posao ili nešto vezano u tom području života.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Kako nam priroda može pomoći da poboljšamo psihofizičko zdravlje?</heading2><hmn:video id="b0ed897c-0467-11ee-8db2-0e70ba752028"/><hmn:pagebreak/><heading2>Ne možeš spavati</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prvo o čemu ljudi govore su besane noći. Obično ne mogu spavati jer im um ubrzano radi ili ne mogu spavati. Bude se usred noći razmišljajući o popisu obveza", objasnila je klinička psihologinja Monique Reynolds za <emphasis>HuffPost.com</emphasis>. Kako je dalje objasnila, nekoliko nemirnih noći nije problem, ali ako se pretvori u obrazac onda to može biti znak da je stres na poslu vrlo toksičan. Ako je nesanica stalno povezana s poslom onda nešto nije u ravnoteži.</para><hmn:image id="dd992148-5854-11ee-98d9-6afd85df2f11" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Glavobolje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada se tijelo želi zaštititi od ozljeda onda se mišići napinju. Ako radno mjesto doživljavaš kao opasnu zonu onda su mišići stalno napeti, tvrdi Američka udruga psihologa. Kronična napetost u vratu, ramenima i glavi može biti povezana s migrenama i glavoboljama. Stres stvara fiziološke simptome što se manifestira kao bol.</para><hmn:image id="f8363bc6-5854-11ee-8382-6afd85df2f11" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Općenita bol u mišićima</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako je radno mjesto toksično onda se možeš stalno osjećati kao da se boriš protiv divljeg tigra. U tom slučaju, mozak percipira da je pod prijetnjom i tijelo preplavljuje adrenalin i drugi hormoni stresa. "Kada je radno mjesto toksično onda je živčani sustav na rubu. Stalno smo u iščekivanju, spremni reagirati neugodnog suradnika ili šefa", objašnjava Reynolds. Ako su ramena uvijek pogrbljena, a čeljust stisnuta dok pišeš mailove onda ovo mogu biti znakovi da posao utječe na zdravlje.</para><hmn:image id="1bc40ae6-5855-11ee-8607-6afd85df2f11" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Lošije mentalno stanje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Psihologinja Monique Reynolds dalje dodaje da stres može povećati postojeće probleme mentalnog zdravlja. "Nečija zabrinutost se može jako pogoršati ako se nalazi u toksičnom poslovnom okruženju." Kao osjećaš da je šef uvijek loš prema tebi onda tvoje mentalno stanje plaća cijenu. Jedna studija iz 2012. povezala je zdravstvene probleme zaposlenika kao što su depresija i prejedanje s osjećam nepravednosti na poslu. "Nepravda je osjećaj koji stvara jak stres jer se radi o srži onoga što jesmo. Ljudi jako osjećaju nepravdu jer se napada dostojanstvo osobe i stvara se osjećaj da ne zaslužuje pošten tretman", dodaje dalje.</para><hmn:image id="738248ee-5858-11ee-9293-6afd85df2f11" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Gubitak interesa za seks</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posao može ostaviti tragove na svaki segment života. Kada se posao nosi kući onda trpe i obiteljski odnosi. Američka udruga psihologa primjećuje da kada žene moraju uskladiti profesionalni stres sa svojim stalnim osobnim i financijskim obvezama, dolazi do smanjenja seksualne želje. Kod muškaraca kronični stres može rezultirati nižom proizvodnjom testosterona što dovodi do smanjenog libida. "Mora postojati određena količina opuštenosti kako bi se stvorio sjećaj uzbuđenja. Postoji i faktor nedostatka vremena. Ljudi kažu da nemaju dovoljno vremena za seks", dodaje Reynolds.</para><hmn:image id="07847eb2-585a-11ee-90fb-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Probavne smetnje i promjene kod apetita</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stres na poslu također može utjecati na apetit koji je povezan s mozgom. Kronični stres oslobađa adrenalin koji može utjecati na nekoliko načina ili može potisnuti apetit ili povećati osjećaj gladi. Ako tijelo dugo osjeća emocionalne probleme može u hrani tražiti utjehu. Također neka istraživanja pokazuju da konzumacija slatke hrane može otupjeti reakcije i emocije povezane sa stresom, zbog čega se na nju često gleda kao na hranu za utjehu, ali to je nezdrava navika koju bi ipak trebalo izbjegavati.</para><hmn:image id="c3e6e494-585c-11ee-955c-6afd85df2f11" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kako smanjiti stres i vratiti tijelo u ravnotežu?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Važno je praviti pauze - Stres koje tijelo osjeća zbog nerazumnih zahtjeva i loših šefova može se smanjiti tako da napraviš pauzu. Važno je tijelu dati priliku da se resetira kako ne bi nastala trajna šteta. Mogu pomoći druženja, vježbanje i meditacija.<hmn:linebreak/>Promjeniti razmišljanje - Jedno od načela kognitivne bihevioralne terapije je da promjena način razmišljanja može promijeniti osjećaje. "Ne mogu svi promijeniti posao, ali se mogu usredotočiti na ono što mogu promijeniti", objašnjava Reynolds. Na primjer, beskorisno razmišljanje o tome kako je prošla prezentacija ili što kolege misle o nama treba izbjeći.<hmn:linebreak/>Promjena posla i otkaz - Ove fizičke znakove treba gledati kao upozorenje i početi dijelovati - novi posao ili učiniti nešto od gore navednog. Pfeffer je objasnio da su dugo radno vrijeme, nedostatak autonomije, neizvjesno planiranje i ekonomska nesigurnost na radnom mjestu faktori koji pridonose toksičnom radnom okruženju koje zaposlenici moraju ostaviti za sobom, a ne samo nositi se s njim. "Potrebno je riješiti problem, a ne se samo baviti simptomima", objasnio je.</para><hmn:image id="5e9f8670-585e-11ee-a547-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Tijelo ne laže: 7 fizičkih simptoma koji otkrivaju da mrziš svoj posao Posao koji konstantno stvara negativne osjećaje vrlo loše utječe na fizičko i psihičko zdravlje, a određene reakcije tijela pokazuju da je situacija ozbiljna i da nešto treba promijeniti Svatko je doživio loše dane na poslu, ali vrlo je važno paziti da se loš tjedan na poslu ne pretvori u mržnju i negativne osjećaje prema poslu koji nikada ne prolaze. Zaposlenici ne bi trebali biti u stalnom stresu koji će im s vremenom uništiti fizičko i mentalno zdravlje. No kako je posao jako važan dio života, mnogi ljudi ni ne razmišljaju kako se osjećaju i koliko im posa stvara negativne osjećaje. Ponekad tijelo puno ranije reagira nego um te percipira da se događa nešto loše. Profesor Jeffrey Pfeffer autor je knjige "Dying for a Paycheck" koja se bavi upravo ovom temom povezanosti između posla i bolesti.  Tijelo šalje znakove upozorenja kada se ne osjeća dobro, a sljedeći znakovi pokazuju da je važno razmisliti što se događa u životu i je li potrebno mijenjati posao ili nešto vezano u tom području života.POGLEDAJ VIDEO: Kako nam priroda može pomoći da poboljšamo psihofizičko zdravlje?Ne možeš spavati"Prvo o čemu ljudi govore su besane noći. Obično ne mogu spavati jer im um ubrzano radi ili ne mogu spavati. Bude se usred noći razmišljajući o popisu obveza", objasnila je klinička psihologinja Monique Reynolds za HuffPost.com. Kako je dalje objasnila, nekoliko nemirnih noći nije problem, ali ako se pretvori u obrazac onda to može biti znak da je stres na poslu vrlo toksičan. Ako je nesanica stalno povezana s poslom onda nešto nije u ravnoteži.GlavoboljeKada se tijelo želi zaštititi od ozljeda onda se mišići napinju. Ako radno mjesto doživljavaš kao opasnu zonu onda su mišići stalno napeti, tvrdi Američka udruga psihologa. Kronična napetost u vratu, ramenima i glavi može biti povezana s migrenama i glavoboljama. Stres stvara fiziološke simptome što se manifestira kao bol.Općenita bol u mišićimaAko je radno mjesto toksično onda se možeš stalno osjećati kao da se boriš protiv divljeg tigra. U tom slučaju, mozak percipira da je pod prijetnjom i tijelo preplavljuje adrenalin i drugi hormoni stresa. "Kada je radno mjesto toksično onda je živčani sustav na rubu. Stalno smo u iščekivanju, spremni reagirati neugodnog suradnika ili šefa", objašnjava Reynolds. Ako su ramena uvijek pogrbljena, a čeljust stisnuta dok pišeš mailove onda ovo mogu biti znakovi da posao utječe na zdravlje.Lošije mentalno stanjePsihologinja Monique Reynolds dalje dodaje da stres može povećati postojeće probleme mentalnog zdravlja. "Nečija zabrinutost se može jako pogoršati ako se nalazi u toksičnom poslovnom okruženju." Kao osjećaš da je šef uvijek loš prema tebi onda tvoje mentalno stanje plaća cijenu. Jedna studija iz 2012. povezala je zdravstvene probleme zaposlenika kao što su depresija i prejedanje s osjećam nepravednosti na poslu. "Nepravda je osjećaj koji stvara jak stres jer se radi o srži onoga što jesmo. Ljudi jako osjećaju nepravdu jer se napada dostojanstvo osobe i stvara se osjećaj da ne zaslužuje pošten tretman", dodaje dalje.Gubitak interesa za seksPosao može ostaviti tragove na svaki segment života. Kada se posao nosi kući onda trpe i obiteljski odnosi. Američka udruga psihologa primjećuje da kada žene moraju uskladiti profesionalni stres sa svojim stalnim osobnim i financijskim obvezama, dolazi do smanjenja seksualne želje. Kod muškaraca kronični stres može rezultirati nižom proizvodnjom testosterona što dovodi do smanjenog libida. "Mora postojati određena količina opuštenosti kako bi se stvorio sjećaj uzbuđenja. Postoji i faktor nedostatka vremena. Ljudi kažu da nemaju dovoljno vremena za seks", dodaje Reynolds.Probavne smetnje i promjene kod apetitaStres na poslu također može utjecati na apetit koji je povezan s mozgom. Kronični stres oslobađa adrenalin koji može utjecati na nekoliko načina ili može potisnuti apetit ili povećati osjećaj gladi. Ako tijelo dugo osjeća emocionalne probleme može u hrani tražiti utjehu. Također neka istraživanja pokazuju da konzumacija slatke hrane može otupjeti reakcije i emocije povezane sa stresom, zbog čega se na nju često gleda kao na hranu za utjehu, ali to je nezdrava navika koju bi ipak trebalo izbjegavati.Kako smanjiti stres i vratiti tijelo u ravnotežu?Važno je praviti pauze - Stres koje tijelo osjeća zbog nerazumnih zahtjeva i loših šefova može se smanjiti tako da napraviš pauzu. Važno je tijelu dati priliku da se resetira kako ne bi nastala trajna šteta. Mogu pomoći druženja, vježbanje i meditacija.Promjeniti razmišljanje - Jedno od načela kognitivne bihevioralne terapije je da promjena način razmišljanja može promijeniti osjećaje. "Ne mogu svi promijeniti posao, ali se mogu usredotočiti na ono što mogu promijeniti", objašnjava Reynolds. Na primjer, beskorisno razmišljanje o tome kako je prošla prezentacija ili što kolege misle o nama treba izbjeći.Promjena posla i otkaz - Ove fizičke znakove treba gledati kao upozorenje i početi dijelovati -  novi posao ili učiniti nešto od gore navednog. Pfeffer je objasnio da su dugo radno vrijeme, nedostatak autonomije, neizvjesno planiranje i ekonomska nesigurnost na radnom mjestu faktori koji pridonose toksičnom radnom okruženju koje zaposlenici moraju ostaviti za sobom, a ne samo nositi se s njim. "Potrebno je riješiti problem, a ne se samo baviti simptomima", objasnio je. Slušaj signale koje ti tijelo šalje 

Slušaj signale koje ti tijelo šalje

Tijelo ne laže: 7 fizičkih simptoma koji otkrivaju da mrziš svoj posao

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je užurbano i svi od jutra do večeri samo jure i pokušavaju uspješno odraditi sve obveze u životu. Posebno je ženama vrlo zahtjevno u svakodnevici koja je ispunjena poslom i obiteljskim obvezama. Opak još uvijek veliki dio obiteljskih obveza izvršavaju žene i onda vrlo teško pronalaze vrijeme za sebe i svoje hobije, možda čak nemaju vremena za ono najvažnije, samo malo mira u danu.</para><hmn:article id="7f33210a-3f3c-11eb-aca2-7a2ff7d22f84" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No možda je moguće ipak smireno ući u dan i imati nešto vremena za sebe. Rješenje je jednostavno - rano ustajanje. Možda si već razmišljala o tome kako trebaš budilicu naviti ranije i imati više vremena za sebe. Sigurno je da će se slijedeće stvari poboljšati promjenom sata buđenja. </para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Kako nam priroda može pomoći da poboljšamo psihofizičko zdravlje? </heading2><hmn:video id="b0ed897c-0467-11ee-8db2-0e70ba752028" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Više vremena za sebe</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Živiš s dugim ljudima, svejedno jesu li mali ili veliki? Upravo ranije buđenje bi ti moglo stvoriti prijeko potrebno vrijeme mira odnosno vrijeme za sebe. Bez obzira kako ćeš provoditi to vrijeme, vrlo je važno da ga ostvariš; možda ćeš polako ispijati kavu i listati novine ili ćeš samo sjediti u tišini kako bi se pripremila za užurbani dan ispred sebe i bila opuštena.</para><hmn:image id="d2281b4a-57a8-11ee-bbd0-9e59dba3b3ad" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Više vremena za vježbanje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno ovo vrijedi za ljude kojima je vježbanje važno, ali možda upravo više vremena za sebe kod nekih stvori dobru odluku o vježbanju. Vježbanje odmah nakon buđenja rješava puno stvari, manja je mogućnost da se preskoči trening zbog obveza ili umora. No ima još jedna važna stvar koja može ići u prilog odluci da se počne vježbati ujutro: tjelovježba pokreće val endorfina koji stvaraju dobro raspoloženje, smanjuje stres i tjeskobu te povećava razinu energije, piše <emphasis>Healthline.com.</emphasis></para><hmn:image id="6179ed1e-57a9-11ee-9b59-9e59dba3b3ad" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Više vremena za obavljanje stvari</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurno si barem svaki drugi dan poželjela - da dan bar ima više sati. Uvijek je potrebno nešto obaviti, ponekad se sve zakomplicira i za mnoge situacije je potrebno više vremena. No ova želja se čak lako može ispuniti ako alara naviješ sat ili dva ranije nego inače. No to ne znači da moraš onda sve vrijeme ispuniti radom, ali ćeš opet imati više vremena za sebe i obavljanje onog što treba ili ono što inače ne bi stigla učiniti.</para><hmn:image id="48a55562-57a9-11ee-905d-9e59dba3b3ad" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kvalitetniji san</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanja pokazuju da ljudi koji se ranije bude obično idu i ranije na spavanje, a to znači i da imaju kvalitetniji san. Dovoljno sna poboljšat će raspoloženje, koncentraciju, smanjiti vjerojatnost za razvoj pretilosti i drugih kroničnih bolesti. Treba naglasiti da izostanak kvalitetnog sna povećava rizik od razvoja visokog krvnog tlaka, bolesti srca i dijabetes, a može ostaviti i negativne posljedice na libido. Kvalitetniji san odnosno raniji odlazak i buđenje će općenito podići razinu energije, ali će povoljno utjecati na zdravlje kože jer će izgledati svježije.</para><hmn:image id="8967a55a-57a9-11ee-bceb-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kako promijeniti navike i početi se buditi ranije?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako želiš biti jedna od ranoranioca onda možeš pročitati sljedeće savjete:</para><itemizedlist><listitem><para>Postupno mijenjaj vrijeme buđenja: kroz tjedan dana, svaki dan postavi alarm 15 minuta ranije i postupno pomakni vrijeme buđenja do željenog. Važno je i ranije ići na spavanje kako bi se izbjegao umor.</para></listitem><listitem><para>Motivacije je važna: rano buđenje ne bi trebalo biti nešto kao stroga obveza jer će se onda biti teže ranije buditi. Pronađi motivaciju u tome što ćeš vrijeme dobiveno zbog ranog buđenja koristiti za nešto što te čini sretnijom.</para></listitem><listitem><para>Odmah ustani iz kreveta: zadržavanje u krevetu nakon buđenja može dovesti u iskušenje i poremetiti planove. Stoga je važno odmah napustiti krevet i spavaću sobu kako bi se ostalo kod ispunjavanja planova.</para></listitem><listitem><para>Izbjegavanje ekrana prije spavanja: plavo svjetlo treba izbjegavati 2 do 3 sata prije spavanja kako bi se lakše utonulo u san. To znači da je najbolje rano isključiti sve ekrane.</para></listitem></itemizedlist><hmn:image id="16434ab6-57a9-11ee-91fb-9e59dba3b3ad" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Odlična motivacija: Ovo su dobri razlozi zašto je je bolje ustati rano ujutro  Raniji odlazak na spavanje i ranije buđenje može sigurno poboljšati kvalitetu života, a uvođenje nove navike treba ići postepeno Sve je užurbano i svi od jutra do večeri samo jure i pokušavaju uspješno odraditi sve obveze u životu. Posebno je ženama vrlo zahtjevno u svakodnevici koja je ispunjena poslom i obiteljskim obvezama. Opak još uvijek veliki dio obiteljskih obveza izvršavaju žene i onda vrlo teško pronalaze vrijeme za sebe i svoje hobije, možda čak nemaju vremena za ono najvažnije, samo malo mira u danu.No možda je moguće ipak smireno ući u dan i imati nešto vremena za sebe. Rješenje je jednostavno - rano ustajanje. Možda si već razmišljala o tome kako trebaš budilicu naviti ranije i imati više vremena za sebe. Sigurno je da će se slijedeće stvari poboljšati promjenom sata buđenja. POGLEDAJ VIDEO: Kako nam priroda može pomoći da poboljšamo psihofizičko zdravlje? Više vremena za sebeŽiviš s dugim ljudima, svejedno jesu li mali ili veliki? Upravo ranije buđenje bi ti moglo stvoriti prijeko potrebno vrijeme mira odnosno vrijeme za sebe. Bez obzira kako ćeš provoditi to vrijeme, vrlo je važno da ga ostvariš; možda ćeš polako ispijati kavu i listati novine ili ćeš samo sjediti u tišini kako bi se pripremila za užurbani dan ispred sebe i bila opuštena.Više vremena za vježbanjeNaravno ovo vrijedi za ljude kojima je vježbanje važno, ali možda upravo više vremena za sebe kod nekih stvori dobru odluku o vježbanju. Vježbanje odmah nakon buđenja rješava puno stvari, manja je mogućnost da se preskoči trening zbog obveza ili umora. No ima još jedna važna stvar koja može ići u prilog odluci da se počne vježbati ujutro: tjelovježba pokreće val endorfina koji stvaraju dobro raspoloženje, smanjuje stres i tjeskobu te povećava razinu energije, piše Healthline.com.Više vremena za obavljanje stvariSigurno si barem svaki drugi dan poželjela - da dan bar ima više sati. Uvijek je potrebno nešto obaviti, ponekad se sve zakomplicira i za mnoge situacije je potrebno više vremena. No ova želja se čak lako može ispuniti ako alara naviješ sat ili dva ranije nego inače. No to ne znači da moraš onda sve vrijeme ispuniti radom, ali ćeš opet imati više vremena za sebe i obavljanje onog što treba ili ono što inače ne bi stigla učiniti.Kvalitetniji sanIstraživanja pokazuju da ljudi koji se ranije bude obično idu i ranije na spavanje, a to znači i da imaju kvalitetniji san. Dovoljno sna poboljšat će raspoloženje, koncentraciju, smanjiti vjerojatnost za razvoj pretilosti i drugih kroničnih bolesti. Treba naglasiti da izostanak kvalitetnog sna povećava rizik od razvoja visokog krvnog tlaka, bolesti srca i dijabetes, a može ostaviti  i negativne posljedice na libido. Kvalitetniji san odnosno raniji odlazak i buđenje će općenito podići razinu energije, ali će povoljno utjecati na zdravlje kože jer će izgledati svježije.Kako promijeniti navike i početi se buditi ranije?Ako želiš biti jedna od ranoranioca onda možeš pročitati sljedeće savjete:Postupno mijenjaj vrijeme buđenja: kroz tjedan dana, svaki dan postavi alarm 15 minuta ranije i postupno pomakni vrijeme buđenja do željenog. Važno je i ranije ići na spavanje kako bi se izbjegao umor.Motivacije je važna: rano buđenje ne bi trebalo biti nešto kao stroga obveza jer će se onda biti teže ranije buditi. Pronađi motivaciju u tome što ćeš vrijeme dobiveno zbog ranog buđenja koristiti za nešto što te čini sretnijom.Odmah ustani iz kreveta: zadržavanje u krevetu nakon buđenja može dovesti u iskušenje i poremetiti planove. Stoga je važno odmah napustiti krevet i spavaću sobu kako bi se ostalo kod ispunjavanja planova.Izbjegavanje ekrana prije spavanja: plavo svjetlo treba izbjegavati 2 do 3 sata prije spavanja kako bi se lakše utonulo u san. To znači da je najbolje rano isključiti sve ekrane. Recept za bolji život 

Recept za bolji život

Odlična motivacija: Ovo su dobri razlozi zašto je je bolje ustati rano ujutro 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki ljudi čim otvore oči osjete glad i već unutar prvog sata od ustajanja obilno doručkuju. Liječnici i nutricionisti slažu se kako je to vrlo zdrava navika. Uravnotežen doručak kao što je zobena kaša s voćem ili integralni kruh s humusom važan su preduvjet za uspješan dan, a dugoročno doručkovanje ima niz prednosti za naše zdravlje te pomaže kod reguliranja tjelesne težine. </para><hmn:article id="0004bf9c-7fa0-11ec-b11d-7a5f5cab9aa0" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nismo svi isti, pa mnogi ljudi ujutro jednostavno nemaju apetita i prvo što pojedu bude neki zalogaj ua ranim prijepodnevnim satima - ili čak kansije. Ako si jedna od onih koji se ne mogu prisiliti na doručkovanje, važno je da osluhneš svoje tijelo, pronađeš uzrok i eventualno ga otkloniš. Naime, ponekad je dovoljna mala prilagodna životnog stila kako bi se lakše usvojile zdrave navike. Evo pet najčešćih razloga zašto ujutro ne osjećamo glad:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Recept za zdravi kruh uz koji ćeš zaboraviti na onaj kupovni</heading2><hmn:video id="d78ca264-f173-11ec-8e18-468a24f486a6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Cirkadijalni ritam</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijelom upravlja unutarnji sat poznat kao cirkadijalni ritam, koji regulira različite fiziološke procese, uključujući i osjećaj gladi. Za neke ljude ovo znači da imaju apetita u kasnijim večernjim satima, zbog čega je manja vjerojatnost da će biti gladni kad se probude. Cirkadijalni ritam ovisi o raznim faktorima kao što su genetika, način života te čak naša dob. Ono što može pomoći kod regulacije cirkadijalnog ritma jest raniji odlazak na spavanje – a kako bismo uistinu ranije i zaspali pomoći će tjelesna aktivnost tijekom dana.</para><hmn:image id="47adb35a-5797-11ee-8891-9e59dba3b3ad" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kasnovečernje gozbe</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnoge od nas uživaju u tome da se nakon napornog radnog dana opuste uz omiljenu seriju i neku ukusnu poslasticu. Ni obilne večere u kasnim satima nisu u našoj kulturi rijetkost – osobito za one koji rade posljepodnevnu smjenu. No, konzumiranje teške ili visokokalorične harne neposredno prije spavanja može rezultirati sporijom probavom i dugotrajnim osjećajem sitosti koji se može prenijeti i na jutro. Ako redovito jedeš kasno navečer, razmisli o tome da za početak obilne obroke zamijeniš laganom večerom.</para><hmn:image id="81a05c58-5796-11ee-9a86-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Intervalni post</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vrsta posta u kojem ne jedemo jedan dio dana postao je u posljednje vrijeme vrlo popularan – oni koji ga provode kunu se kako daje odlične rezultate. Ovakav post uključuje ograničavanje unosa hrane tijekom određenih vremenskih perioda, što često podrazumijeva da ćemo dulje razdolje biti natašte. Ovakav režim prehrane rezultirat će time da ujutro nećemo osjećati glad jer će se naše tijelo priviknuti na rjeđe obroke.</para><hmn:image id="623da1d6-5796-11ee-8f6b-9e59dba3b3ad" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Stres i anksioznost</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Užurbana svakodnevica kakvu većina nas ima sa sobom donosi mnoge neželjene posljedice – među njima i stres te psihičke poremećaje poput anksioznosti. Ovi emocionalni čimbenici nerijetko utječu i na apetit pa je sasvim moguće da upravo ujutro manje osjećamo glad. Naime, kad smo pod stresom u našem tijelu raste razina određenih hormona, poput kortizola, koji mogu potisnuti osjećaj gladi. Srećom, prakticiranje antistresnih tehnika kao što su meditacija ili vježbe disanja mogu biti od velike pomoći i vratiti nas u balans.</para><hmn:image id="514ea2e4-5796-11ee-88ce-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Nuspojava lijekova</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako uzimaš neke nove lijekove, a istodobno si primijetila da po ustajanju više nemaš apetita, svakako provjeri nije li ovo jedna od navedenih nuspojava tvoje terapije. U slučaju da je ovo uzrok, posavjetuj se sa svojim liječnikom o tome što možeš poduzeti – možda za lijek koji uzimaš postoji neka zamjena koja će ti bolje odgovarati.</para><hmn:image id="a44ca9f0-5796-11ee-87a3-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Nisi gladna ujutro? Pet razloga zašto nakon ustajanja nemaš apetita Svi znamo kako je važno dan započeti kvalitetnim i zdravim doručkom, no što ako ujutro nemaš volje jesti? Evo 5 mogućih uzroka zašto preskačeš najvažniji obrok u danu Neki ljudi čim otvore oči osjete glad i već unutar prvog sata od ustajanja obilno doručkuju. Liječnici i nutricionisti slažu se kako je to vrlo zdrava navika. Uravnotežen doručak kao što je zobena kaša s voćem ili integralni kruh s humusom važan su preduvjet za uspješan dan, a dugoročno doručkovanje ima niz prednosti za naše zdravlje te pomaže kod reguliranja tjelesne težine. Ipak, nismo svi isti, pa mnogi ljudi ujutro jednostavno nemaju apetita i prvo što pojedu bude neki zalogaj ua ranim prijepodnevnim satima - ili čak kansije. Ako si jedna od onih koji se ne mogu prisiliti na doručkovanje, važno je da osluhneš svoje tijelo, pronađeš uzrok i eventualno ga otkloniš. Naime, ponekad je dovoljna mala prilagodna životnog stila kako bi se lakše usvojile zdrave navike. Evo pet najčešćih razloga zašto ujutro ne osjećamo glad:POGLEDAJ VIDEO: Recept za zdravi kruh uz koji ćeš zaboraviti na onaj kupovniCirkadijalni ritamTijelom upravlja unutarnji sat poznat kao cirkadijalni ritam, koji regulira različite fiziološke procese, uključujući i osjećaj gladi. Za neke ljude ovo znači da imaju apetita u kasnijim večernjim satima, zbog čega je manja vjerojatnost da će biti gladni kad se probude. Cirkadijalni ritam ovisi o raznim faktorima kao što su genetika, način života te čak naša dob. Ono što može pomoći kod regulacije cirkadijalnog ritma jest raniji odlazak na spavanje – a kako bismo uistinu ranije i zaspali pomoći će tjelesna aktivnost tijekom dana.Kasnovečernje gozbeMnoge od nas uživaju u tome da se nakon napornog radnog dana opuste uz omiljenu seriju i neku ukusnu poslasticu. Ni obilne večere u kasnim satima nisu u našoj kulturi rijetkost – osobito za one koji rade posljepodnevnu smjenu. No, konzumiranje teške ili visokokalorične harne neposredno prije spavanja može rezultirati sporijom probavom i dugotrajnim osjećajem sitosti koji se može prenijeti i na jutro. Ako redovito jedeš kasno navečer, razmisli o tome da za početak obilne obroke zamijeniš laganom večerom.Intervalni postVrsta posta u kojem ne jedemo jedan dio dana postao je u posljednje vrijeme vrlo popularan – oni koji ga provode kunu se kako daje odlične rezultate. Ovakav post uključuje ograničavanje unosa hrane tijekom određenih vremenskih perioda, što često podrazumijeva da ćemo dulje razdolje biti natašte. Ovakav režim prehrane rezultirat će time da ujutro nećemo osjećati glad jer će se naše tijelo priviknuti na rjeđe obroke.Stres i anksioznostUžurbana svakodnevica kakvu većina nas ima sa sobom donosi mnoge neželjene posljedice – među njima i stres te psihičke poremećaje poput anksioznosti. Ovi emocionalni čimbenici nerijetko utječu i na apetit pa je sasvim moguće da upravo ujutro manje osjećamo glad. Naime, kad smo pod stresom u našem tijelu raste razina određenih hormona, poput kortizola, koji mogu potisnuti osjećaj gladi. Srećom, prakticiranje antistresnih tehnika kao što su meditacija ili vježbe disanja mogu biti od velike pomoći i vratiti nas u balans.Nuspojava lijekovaAko uzimaš neke nove lijekove, a istodobno si primijetila da po ustajanju više nemaš apetita, svakako provjeri nije li ovo jedna od navedenih nuspojava tvoje terapije. U slučaju da je ovo uzrok, posavjetuj se sa svojim liječnikom o tome što možeš poduzeti – možda za lijek koji uzimaš postoji neka zamjena koja će ti bolje odgovarati. Vrati tijelo u  ravnotežu 

Vrati tijelo u  ravnotežu

Nisi gladna ujutro? Pet razloga zašto nakon ustajanja nemaš apetita

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz redovitu fizičku aktivnost, zdrava prehrana ključna je za održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja. Iako nam se ponekad čini kao da je hraniti se zdravo komplicirano i skupo, u stvarnosti je to puno jednostavnije. Želiš li se hraniti kvalitetnije i zdravije, dovoljno je u svoju svakodnevicu uvesti male promjene koje će se u konačnici pozitivno odraziti na tvoje blagostanje te poboljšati tvoje zdravlje.</para><hmn:article id="08f48524-35bb-11ee-ae37-6e3f90300000" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I nutricionisti se slažu da je dobre navike puno lakše usvojiti ako krenemo malim koracima i dosljedno ih provodimo, umjesto da pokušavamo dramatično promijeniti svoju rutinu preko noći. Kad je prehrana u pitanju, kako jedemo jednako je važno kao i što jedemo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U nastavku smo izdvojile nekoliko jednostavnih prehrambenih navika koje svatko može usvojiti, a pozitivno utječu zdravlje.</para><heading4>Jedi više voća i povrća</heading4><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nutricionisti preporučaju da dnevno unosimo osam do deset porcija povrća, a također je važno jesti i voće. U obzir se uzimaju i začini i druge biljke koji su također puni ljekovitih svojstava i iznimno su hranjivi.</para><hmn:image id="9729bcba-53ac-11ee-a543-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><heading4>Povećaj unos fermentiranih namirnica</heading4><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uključivanje fermentirane hrane poput kefira, kiselog kupusa, kimchija i kombuche u svakodnevnu prehranu pozitivno će utjecati na crijevnu floru, ali i zdravlje općenito. Samo jedna žlica dnevno može imati velike zdravstvene prednosti, ističu stručnjaci za prehranu.</para><heading4>Dobro prožvači svaki zalogaj</heading4><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za ovaj si savjet sigurno već čula, no jako je važno temeljito prožvakati hranu koju jedemo jer time poboljšavamo probavu, ali i apsorpciju hranjivih tvari iz namirnica.</para><hmn:image id="a40c0564-53ac-11ee-91b7-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><heading4>Mudro biraj namirnice koje svaki dan unosiš</heading4><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svakodnevni izbori koje činimo pri odabiru namirnica igraju važnu ulogu u našem cjelokupnom zdravlju. Primjerice, bijelu tjesteninu možeš zamijeniti onom integralnom, a umjesto vrhnja u prehranu uvrsti grčki jogurt. Smanji unos procesuirane hrane i nastoj jesti što više cjelovitih namirnica. Takve su opcije jednako ukusne, a puno zdravije.</para><heading4>Nemoj zaboraviti na hidraciju</heading4><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sokove i slatke napitke zamijeni vodom ili biljnim čajevima kako bi povećala unos tekućine, održala svoje tijelo hidratiziranim i podržala svoje opće zdravlje.</para><hmn:image id="7d79fa96-53ac-11ee-9d2f-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><heading4>Mliječnu čokoladu zamijeni tamnom</heading4><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voliš li jesti slatko, tamna čokolada s visokim udjelom kakaa (minimalno 70 %) je puno zdravija opcija od obične mliječne čokolade jer sadrži više antioksidansa koji su dobri za zdravlje, a manje šećera.</para><heading4>Zaboravi na prženu hranu</heading4><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nažalost, koliko god ti pržena hrana bila fina, nutricionisti su složni da je izuzetno nezdrava i puna loših masnoća koje doprinose upalama u tijelu stoga ju je bolje izbjegavati i svesti na minimum.</para><hmn:image id="7357eea6-53ac-11ee-b57e-32b0384f2795" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Nauči kako kuhati prema načelu uravnotežene prehrane</heading2><hmn:video id="5de924ba-cd24-11eb-abf2-f62bff7099f9" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Nutricionisti su složni: Ovih 7 malih promjena mogu uvelike poboljšati tvoju prehranu Želiš li se hraniti kvalitetnije i zdravije, dovoljno je u svoju svakodnevicu uvesti male promjene koje će se u konačnici pozitivno odraziti na tvoje blagostanje te poboljšati tvoje zdravlje Uz redovitu fizičku aktivnost, zdrava prehrana ključna je za održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja. Iako nam se ponekad čini kao da je hraniti se zdravo komplicirano i skupo, u stvarnosti je to puno jednostavnije. Želiš li se hraniti kvalitetnije i zdravije, dovoljno je u svoju svakodnevicu uvesti male promjene koje će se u konačnici pozitivno odraziti na tvoje blagostanje te poboljšati tvoje zdravlje.I nutricionisti se slažu da je dobre navike puno lakše usvojiti ako krenemo malim koracima i dosljedno ih provodimo, umjesto da pokušavamo dramatično promijeniti svoju rutinu preko noći. Kad je prehrana u pitanju, kako jedemo jednako je važno kao i što jedemo.U nastavku smo izdvojile nekoliko jednostavnih prehrambenih navika koje svatko može usvojiti, a pozitivno utječu zdravlje.Jedi više voća i povrćaNutricionisti preporučaju da dnevno unosimo osam do deset porcija povrća, a također je važno jesti i voće. U obzir se uzimaju i začini i druge biljke koji su također puni ljekovitih svojstava i iznimno su hranjivi.Povećaj unos fermentiranih namirnicaUključivanje fermentirane hrane poput kefira, kiselog kupusa, kimchija i kombuche u svakodnevnu prehranu pozitivno će utjecati na crijevnu floru, ali i zdravlje općenito. Samo jedna žlica dnevno može imati velike zdravstvene prednosti, ističu stručnjaci za prehranu.Dobro prožvači svaki zalogajZa ovaj si savjet sigurno već čula, no jako je važno temeljito prožvakati hranu koju jedemo jer time poboljšavamo probavu, ali i apsorpciju hranjivih tvari iz namirnica.Mudro biraj namirnice koje svaki dan unosišSvakodnevni izbori koje činimo pri odabiru namirnica igraju važnu ulogu u našem cjelokupnom zdravlju. Primjerice, bijelu tjesteninu možeš zamijeniti onom integralnom, a umjesto vrhnja u prehranu uvrsti grčki jogurt. Smanji unos procesuirane hrane i nastoj jesti što više cjelovitih namirnica. Takve su opcije jednako ukusne, a puno zdravije.Nemoj zaboraviti na hidracijuSokove i slatke napitke zamijeni vodom ili biljnim čajevima kako bi povećala unos tekućine, održala svoje tijelo hidratiziranim i podržala svoje opće zdravlje.Mliječnu čokoladu zamijeni tamnomVoliš li jesti slatko, tamna čokolada s visokim udjelom kakaa (minimalno 70 %) je puno zdravija opcija od obične mliječne čokolade jer sadrži više antioksidansa koji su dobri za zdravlje, a manje šećera.Zaboravi na prženu hranuNažalost, koliko god ti pržena hrana bila fina, nutricionisti su složni da je izuzetno nezdrava i puna loših masnoća koje doprinose upalama u tijelu stoga ju je bolje izbjegavati i svesti na minimum.POGLEDAJ VIDEO: Nauči kako kuhati prema načelu uravnotežene prehrane Svatko ih može usvojiti 

Svatko ih može usvojiti

Nutricionisti su složni: Ovih 7 malih promjena mogu uvelike poboljšati tvoju prehranu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutarnje gužve, posao, dnevne obaveze i još sto sitnica koje nas mogu 'izuti iz cipela. Užurban način života prepun je stresnih trenutaka. Mnogi s posla jure na druge obaveze te se tek prije spavanja stignu opustiti. Zbog raštrkanosti teško im se fokusirati na jednu stvar, ali i zaspati jer već razmišljaju što ih čeka sutra. Čini im se da je dan prekratak za sve što ih je snašlo. Iako se neki izrazito dobro snalaze u utrci s rokovima i zadacima, dugoročno izlaganje stresu šteti našem zdravlju. Ne samo da stres stvara razdražljivost i uznemirenost nego ostavlja traga i na našem licu, probavnom sustavu pa i noktima.</para><hmn:article id="c786db22-35e6-11eb-9bc9-0242ac13002a" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To se događa jer tijelo na stresne trenutke reagira otpuštanjem hormona koji ubrzava rad srca i disanje, a mišići postaju spremniji odgovoriti na opasnost. Hormoni stresu postoje da bi nam pomogli u preživljavanju situacije opasne po život. Ne treba stoga čuditi što puno ljudi pod pritiskom brže razmišlja i tipka te su općenito učinkovito.</para><hmn:image id="42c4b226-532d-11ee-a601-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No kad smo dugoročno izloženi stresu, to izlazi na vidjelo, a najčešće pati i san. Što stres čini tvom organizmu? Saznaj u nastavku! Nije bezazleno pa nastoji razdvojiti privatno od poslovnog, podijeliti zadatke, uravnoteženo jesti, ostati aktivna, ali i sitnim ritualima pročistiti misli. U suprotnom će tvoje tijelo i psiha platiti danak, a sve može rezultirati sagorijevanjem, odnosno 'burnoutom'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Kako ekrani zapravo utječu na tijelo i um?</heading2><hmn:video id="a0c4d34e-f0bb-11ed-9eaf-42dbd435fc12"/><hmn:pagebreak/><heading2>Koža</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad se nađemo u opasnim situacijama te u razdoblju stalne zabrinutosti oslobađa se adrenalin i drugi hormoni stresa. To se može negativno odraziti na tvoj ten, a glavni krivac je hormon stresa koji se zove kortizol. Pod stresom je povišena razina kortizola što može povećati broj akni te pogoršati psorijazu, rozaceju, atopijski dermatitis… Ukratko: koža je ogledalo onoga što se događa u našem tijelu. Osim umorne i osjetljivije kože, mogla bi se suočiti i s bržim starenjem te izraženijim borama. Konstantno povišene razine kortizola djeluju katabolički na tijelo što znači da ne razgrađujemo i ne uspijevamo popraviti tkiva što pak dovodi do smanjene proizvodnje kolagena i elastina, tvrde dermatolozi.</para><hmn:image id="6e6c3b2e-532d-11ee-b5b7-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kosa</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od previše posla i brige zaista ti može opadati kosa. Folikule dlake mogu biti gurnute u fazu mirovanja pa se jednostavno rečeno remeti rast kose<emphasis>. ''Jedna moja pacijentica gubila je kosu nakon što joj je bliskoj osobi dijagnosticiran rak''</emphasis>, otkriva dermatologinja dr. Janice Lima-Maribona te sugerira da se nikako ne primaš za glavu kad si pod stresom te da je ne češljaš agresivno.</para><hmn:image id="92b6e83a-532d-11ee-ab0a-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Nokti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dokazano je da kombinacija visokog stresa i smanjene mogućnosti apsorbcije hranjivih stvari može oslabiti nokte. Da bi nokti bili zdravi, potrebni su nam vitamini i minerali kao što su biotin, silicij, magnezij, cink i željezo. Osim onoga što se događa iznutra, pod stresom smo skloni gristi nokte što također može uzrokovati slabljenje i oštećenja.</para><hmn:image id="b351b7d2-532d-11ee-8c4f-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Zubi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim što nervozno grickamo nokte i unosimo više masti i šećera, pod stresom često stiskamo zube te škvrgućemo. To tijekom dugog razdoblja može rezultirati istrošenim zubima – a šećer pogoduje nastanku karijesa.</para><hmn:image id="dfda2316-532d-11ee-952f-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Skloni smo se i prejedati – ili ništa ne jesti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije rijetkost da ljudi pod stresom imaju potrebu stalno nešto grickati te da utjehu pronalaze u hrani. Misle da će im mast i šećer – koji nam nakratko usrećuje i djeluje poput droge – spasiti stresa, no stvarnost je drugačija. Dolazi do prekomjernog unosa 'praznih' kalorija i gubitka kontrole nad prehrambenim navikama. U kombinaciji s brigom i manje od pet sati sna dnevno, kilogrami bi se mogle taložiti te pohraniti tzv. 'duboke' masti. Naravno, ima i onih koji u stresnim situacijama sebi štete na drugi način – zaborave na potrebu za hranom te gube apetit što također nije dobro. Odražava se to na vitalnost, performanse i psihu.</para><hmn:image id="0220a8c8-532e-11ee-bd3a-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kako se boriti sa stresom?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Životi su nam takvi da je teško u potpunosti iskorijeniti stres, no važno je na vrijeme ustanoviti znakove stresa te pronaći način kako ćeš ga regulirati. Pravovremena reakcija mogla bi te spasiti ulaska u nezdravi način života i izgradnju štetnih navika. Ključno je izbjegavati duhan, alkohol i kofein (znamo, teško je, ali može se!) te ostati aktivan. Sagorijevanje kalorija i/ili aktivnost na zraku mogla bi te smiriti jer ćeš 'ispucati' energiju i preusmjeriti misli. Uvijek je dobro održavati kontakte s bliskim ljudima te se odazvati na druženje i razgovor jer bi ti to moglo 'otvoriti oči' i biti ispušni ventil. Uz to, možda upravo tako uvidiš rješenje svog problema, a treba imati na umu da jed čovjek društveno biće i da nam kontakt s drugima dobro dođe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nadalje, preporuka je da pokušaš raspodijeliti i organizirati posao te se usredotočiš na zadatak po zadatak, odredivši prioritete. Čini pauze, ali si i priušti vrijeme za sebe poput šetnje predvečer, druženja ili kupke. Možeš li, barem jedan dan u tjednu odvoji se od mobitela te izađi u prirodu ne misleći na posao.</para><hmn:image id="223999da-532e-11ee-a0c9-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nađi hobi i vremena za drage ljude, volontiranje, pomoć i kompliment jer bi te to moglo odmaknuti od stresne svakodnevice. Na kraju, koliko god da ti se nekad čini strašan, život može biti lijep. Prisjeti se stvari na kojima si zahvalna, isplaniraj dan i koračaj korak po korak. Važno je misliti o psihičkom zdravlju – posao nekad treba pričekati.</para>

Nije bezazleno: Evo što dugotrajni stres čini tvom tijelu, ali i kako ga regulirati Stres je mnogima nažalost dio života. Muči li te osjećaj preopterećenosti i stalne jurnjave, trebala bi stati i razmisliti o svom mentalnom zdravlju. U suprotnom će tvoje tijelo i psiha platiti danak. Ovog puta izdvajamo vidljive posljedice dugotrajnog stresa Jutarnje gužve, posao, dnevne obaveze i još sto sitnica koje nas mogu 'izuti iz cipela. Užurban način života prepun je stresnih trenutaka. Mnogi s posla jure na druge obaveze te se tek prije spavanja stignu opustiti. Zbog raštrkanosti teško im se fokusirati na jednu stvar, ali i zaspati jer već razmišljaju što ih čeka sutra. Čini im se da je dan prekratak za sve što ih je snašlo. Iako se neki izrazito dobro snalaze u utrci s rokovima i zadacima, dugoročno izlaganje stresu šteti našem zdravlju. Ne samo da stres stvara razdražljivost i uznemirenost nego ostavlja traga i na našem licu, probavnom sustavu pa i noktima.To se događa jer tijelo na stresne trenutke reagira otpuštanjem hormona koji ubrzava rad srca i disanje, a mišići postaju spremniji odgovoriti na opasnost. Hormoni stresu postoje da bi nam pomogli u preživljavanju situacije opasne po život. Ne treba stoga čuditi što puno ljudi pod pritiskom brže razmišlja i tipka te su općenito učinkovito.No kad smo dugoročno izloženi stresu, to izlazi na vidjelo, a najčešće pati i san. Što stres čini tvom organizmu? Saznaj u nastavku! Nije bezazleno pa nastoji razdvojiti privatno od poslovnog, podijeliti zadatke, uravnoteženo jesti, ostati aktivna, ali i sitnim ritualima pročistiti misli. U suprotnom će tvoje tijelo i psiha platiti danak, a sve može rezultirati sagorijevanjem, odnosno 'burnoutom'.POGLEDAJ VIDEO: Kako ekrani zapravo utječu na tijelo i um?KožaKad se nađemo u opasnim situacijama te u razdoblju stalne zabrinutosti oslobađa se adrenalin i drugi hormoni stresa. To se može negativno odraziti na tvoj ten, a glavni krivac je hormon stresa koji se zove kortizol. Pod stresom je povišena razina kortizola što može povećati broj akni te pogoršati psorijazu, rozaceju, atopijski dermatitis… Ukratko: koža je ogledalo onoga što se događa u našem tijelu. Osim umorne i osjetljivije kože, mogla bi se suočiti i s bržim starenjem te izraženijim borama. Konstantno povišene razine kortizola djeluju katabolički na tijelo što znači da ne razgrađujemo i ne uspijevamo popraviti tkiva što pak dovodi do smanjene proizvodnje kolagena i elastina, tvrde dermatolozi.KosaOd previše posla i brige zaista ti može opadati kosa. Folikule dlake mogu biti gurnute u fazu mirovanja pa se jednostavno rečeno remeti rast kose. ''Jedna moja pacijentica gubila je kosu nakon što joj je bliskoj osobi dijagnosticiran rak'', otkriva dermatologinja dr. Janice Lima-Maribona te sugerira da se nikako ne primaš za glavu kad si pod stresom te da je ne češljaš agresivno.NoktiDokazano je da kombinacija visokog stresa i smanjene mogućnosti apsorbcije hranjivih stvari može oslabiti nokte. Da bi nokti bili zdravi, potrebni su nam vitamini i minerali kao što su biotin, silicij, magnezij, cink i željezo. Osim onoga što se događa iznutra, pod stresom smo skloni gristi nokte što također može uzrokovati slabljenje i oštećenja.ZubiOsim što nervozno grickamo nokte i unosimo više masti i šećera, pod stresom često stiskamo zube te škvrgućemo. To tijekom dugog razdoblja može rezultirati istrošenim zubima – a šećer pogoduje nastanku karijesa.Skloni smo se i prejedati – ili ništa ne jestiNije rijetkost da ljudi pod stresom imaju potrebu stalno nešto grickati te da utjehu pronalaze u hrani. Misle da će im mast i šećer – koji nam nakratko usrećuje i djeluje poput droge – spasiti stresa, no stvarnost je drugačija. Dolazi do prekomjernog unosa 'praznih' kalorija i gubitka kontrole nad prehrambenim navikama. U kombinaciji s brigom i manje od pet sati sna dnevno, kilogrami bi se mogle taložiti te pohraniti tzv. 'duboke' masti. Naravno, ima i onih koji u stresnim situacijama sebi štete na drugi način – zaborave na potrebu za hranom te gube apetit što također nije dobro. Odražava se to na vitalnost, performanse i psihu.Kako se boriti sa stresom?Životi su nam takvi da je teško u potpunosti iskorijeniti stres, no važno je na vrijeme ustanoviti znakove stresa te pronaći način kako ćeš ga regulirati. Pravovremena reakcija mogla bi te spasiti ulaska u nezdravi način života i izgradnju štetnih navika. Ključno je izbjegavati duhan, alkohol i kofein (znamo, teško je, ali može se!) te ostati aktivan. Sagorijevanje kalorija i/ili aktivnost na zraku mogla bi te smiriti jer ćeš 'ispucati' energiju i preusmjeriti misli. Uvijek je dobro održavati kontakte s bliskim ljudima te se odazvati na druženje i razgovor jer bi ti to moglo 'otvoriti oči' i biti ispušni ventil. Uz to, možda upravo tako uvidiš rješenje svog problema, a treba imati na umu da jed čovjek društveno biće i da nam kontakt s drugima dobro dođe.Nadalje, preporuka je da pokušaš raspodijeliti i organizirati posao te se usredotočiš na zadatak po zadatak, odredivši prioritete. Čini pauze, ali si i priušti vrijeme za sebe poput šetnje predvečer, druženja ili kupke. Možeš li, barem jedan dan u tjednu odvoji se od mobitela te izađi u prirodu ne misleći na posao.Nađi hobi i vremena za drage ljude, volontiranje, pomoć i kompliment jer bi te to moglo odmaknuti od stresne svakodnevice. Na kraju, koliko god da ti se nekad čini strašan, život može biti lijep. Prisjeti se stvari na kojima si zahvalna, isplaniraj dan i koračaj korak po korak. Važno je misliti o psihičkom zdravlju – posao nekad treba pričekati. Vidljive posljedice 

Vidljive posljedice

Nije bezazleno: Evo što dugotrajni stres čini tvom tijelu, ali i kako ga regulirati

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hidracija je jedna od najvažnijih stvari za zdravlje kože, ali i općenito dobro stanje tijela. No ipak mnoge žene ne razumiju zašto je tako, a postoje i neke stvari u koje se bespotrebno vjeruje. <emphasis>"Hidracija je važna jer tijelo stvarno najbolje funkcionira kada postoji optimalna količina vode. Funkcioniranje većine organa zahtijeva vodu u pravom omjeru za rad - što znači da mišići, srce i bubrezi trebaju vodu, ali i općenito cijelo tijelo"</emphasis>, objašnjava liječnica Shilpi Agarwal za <emphasis>Everydayhealth.com.</emphasis></para><hmn:article id="96cea852-d262-11eb-a47e-664f1c4e3b0d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna od najvažnijih riječi vezana za vodu i tijelo je "dehidracija". Ova riječ se često povezuje s malim i velikim zdravstvenim problemima. Blaga dehidracije može dovesti do umora, crvenila kože, glavobolje, smanjene fizičke sposobnosti, ali i suhe kože. Ako je ekstremnija može čak uzrokovati probleme poput otežanog disanja, povišene tjelesne temperature, slabe cirkulacije krvi i napadaja, ali se mogu pojaviti i infekcije mokraćnog sustava i bubrežni kamenci. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo zbog toga je vrlo važno prestati vjerovati u sljedeće mitove i obratiti pozornost na istinite informacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Što svaka žena treba imati za kvalitetnu njegu kože?</heading2><hmn:video id="86cc2288-7566-11ed-9388-224cae28cd84"/><hmn:pagebreak/><heading2>Mit: Ako si žedna već si dehidrirala</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nešto je ipak istina u ovoj izjavi. <emphasis>"Žeđ ljudima treb biti podsjetnik kako bi shvatili da tijelo zaista traži vodu kada se pojavi žeđ",</emphasis> objašnjava nutricionistkinja Ginger Hultin. No ovo ne vrijedi za sve ljude. Svatko treba procijeniti radi li se o dehidraciji kada se pojavi žeđ. Na primjer, začinjena hrana može stvoriti dodatnu žeđ. Također nagla pojava žeđi može biti znak zdravstvenog problema pout dijabetesa ili nuspojava nekog lijeka. Određeni lijekovi mogu uzrokovati suha usta bez uzroka dehidracije.</para><hmn:image id="8af59346-5623-11ee-933d-469be0d6cc3f" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Istina: Tamno žuti urin pokazuje dehidriranost</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Boja urina može pokazivati stanje organizma odnosno statusa hidracije. Boja urina može biti od prozirne do tamno žute ili smeđe. Iako je svatko drugačiji, najsvjetlije boje pokazuju da je tijelo hidrirano, a tamnije nijanse dehidriranost. Međutim, ako je mokraća smeđa potrebno je javiti liječniku.</para><hmn:image id="42d4e066-5624-11ee-8070-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Mit: Kako bi se izbjegla dehidracija važno je stalno piti vodu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovo nije istina jer neki ljudi pretjeruju.<emphasis> "Postoji stanje koje se zove hiponatrijemija, a događa se kada koncentracija natrija u tijelu, koji je elektrolit, postane preniska. To zapravo uzrokuje oticanje stanica u tijelu, a to je stanje opasno po život"</emphasis>, objašnjava Hultin. Iako svatko može razviti hiponatrijemiju ipak su određene skupine su pod povećanim rizikom. To uključuje osobe sa zatajenjem bubrega, kongestivnim zatajenjem srca, disfunkcijom jetre, kroničnim povraćanjem ili proljevom, Addisonovom bolešću i one koji uzimaju određene lijekove poput antidepresiva i diuretika, objašnjavaju klinike Cleveland i Mayo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>"Većina zdravih ljudi normalno reagira kod prekomjerne hidracije i ne radi se o ozbiljnoj stvar jer bubrezi mogu izlučiti sav višak tekućine kako bi održali ravnotežu vode i elektrolita",</emphasis> kaže Malkani. Teži simptomi hiponatrijemije mogu uključivati zbunjenost, umor, glavobolju, mučninu i slabost mišića.</para><hmn:image id="d73c5aae-5624-11ee-994c-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Istina: Premalo sna može stvoriti dehidraciju</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kvalitetan san utječe na funkcioniranje tijela, što znači da manjak sna utječe i na hidrataciju. Studija objavljena 2019. pokazala je da su ljudi koji redovito spavaju šest sati dehidriraniji od onih koji redovito spavaju osam. Potencijalni razlog? Znanstvenici ukazuju na poremećaj vazopresina, hormona koji se oslobađa noću i pomaže tijelu da održi status hidracije. Stoga je vrlo važno nakon kratkog sna dobro se hidrirati.</para><hmn:image id="efc40870-5628-11ee-a240-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Mit: Svatko treba 8 čaša vode dnevno kako bi izbjegao dehidraciju</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao i većina stvari vezane za zdravlje, svatko je pojedinac sa specifičnostima u životu i prema tome mora djelovati. <emphasis>"Potrebe se temelje na različitim faktorima; uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu i okoliš, između ostalog"</emphasis>, kaže Hultin. Ostali faktori koje treba uzeti u obzir su opće zdravstveno stanje, spol, dob, trudnoća i dojenje.</para><hmn:image id="15e52920-562a-11ee-ab56-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

8 čaša vode dnevno i ostali mitovi o hidrataciji kože u koje još vjerujemo Saznaj koliko vode stvarno svakodnevno trebaš piti vode i zašto ne treba pretjerivati, ali i koji faktori utječu na hidriranost Hidracija je jedna od najvažnijih stvari za zdravlje kože, ali i općenito dobro stanje tijela. No ipak mnoge žene ne razumiju zašto je tako, a postoje i neke stvari u koje se bespotrebno vjeruje. "Hidracija je važna jer tijelo stvarno najbolje funkcionira kada postoji optimalna količina vode. Funkcioniranje većine organa zahtijeva vodu u pravom omjeru za rad - što znači da mišići, srce i bubrezi trebaju vodu, ali i općenito cijelo tijelo", objašnjava liječnica Shilpi Agarwal za Everydayhealth.com.Jedna od najvažnijih riječi vezana za vodu i tijelo je "dehidracija". Ova riječ se često povezuje s malim i velikim zdravstvenim problemima. Blaga dehidracije može dovesti do umora, crvenila kože, glavobolje, smanjene fizičke sposobnosti, ali i suhe kože. Ako je ekstremnija može čak uzrokovati probleme poput otežanog disanja, povišene tjelesne temperature, slabe cirkulacije krvi i napadaja, ali se mogu pojaviti i infekcije mokraćnog sustava i bubrežni kamenci. Upravo zbog toga je vrlo važno prestati vjerovati u sljedeće mitove i obratiti pozornost na istinite informacije.POGLEDAJ VIDEO: Što svaka žena treba imati za kvalitetnu njegu kože?Mit: Ako si žedna već si dehidriralaNešto je ipak istina u ovoj izjavi. "Žeđ ljudima treb biti podsjetnik kako bi shvatili da tijelo zaista traži vodu kada se pojavi žeđ", objašnjava nutricionistkinja Ginger Hultin. No ovo ne vrijedi za sve ljude. Svatko treba procijeniti radi li se o dehidraciji kada se pojavi žeđ. Na primjer, začinjena hrana može stvoriti dodatnu žeđ. Također nagla pojava žeđi može biti znak zdravstvenog problema pout dijabetesa ili nuspojava nekog lijeka. Određeni lijekovi mogu uzrokovati suha usta bez uzroka dehidracije.Istina: Tamno žuti urin pokazuje dehidriranostBoja urina može pokazivati stanje organizma odnosno statusa hidracije. Boja urina može biti od prozirne do tamno žute ili smeđe. Iako je svatko drugačiji, najsvjetlije boje pokazuju da je tijelo hidrirano, a tamnije nijanse dehidriranost. Međutim, ako je mokraća smeđa potrebno je javiti liječniku.Mit: Kako bi se izbjegla dehidracija važno je stalno piti voduOvo nije istina jer neki ljudi pretjeruju. "Postoji stanje koje se zove hiponatrijemija, a događa se kada koncentracija natrija u tijelu, koji je elektrolit, postane preniska. To zapravo uzrokuje oticanje stanica u tijelu, a to je stanje opasno po život", objašnjava Hultin. Iako svatko može razviti hiponatrijemiju ipak su određene skupine su pod povećanim rizikom. To uključuje osobe sa zatajenjem bubrega, kongestivnim zatajenjem srca, disfunkcijom jetre, kroničnim povraćanjem ili proljevom, Addisonovom bolešću i one koji uzimaju određene lijekove poput antidepresiva i diuretika, objašnjavaju klinike Cleveland i Mayo."Većina zdravih ljudi normalno reagira kod prekomjerne hidracije i ne radi se o ozbiljnoj stvar jer bubrezi mogu izlučiti sav višak tekućine kako bi održali ravnotežu vode i elektrolita", kaže Malkani. Teži simptomi hiponatrijemije mogu uključivati zbunjenost, umor, glavobolju, mučninu i slabost mišića.Istina: Premalo sna može stvoriti dehidracijuKvalitetan san utječe na funkcioniranje tijela, što znači da manjak sna utječe i na hidrataciju. Studija objavljena 2019. pokazala je da su ljudi koji redovito spavaju šest sati dehidriraniji od onih koji redovito spavaju osam. Potencijalni razlog? Znanstvenici ukazuju na poremećaj vazopresina, hormona koji se oslobađa noću i pomaže tijelu da održi status hidracije. Stoga je vrlo važno nakon kratkog sna dobro se hidrirati.Mit: Svatko treba 8 čaša vode dnevno kako bi izbjegao dehidracijuKao i većina stvari vezane za zdravlje, svatko je pojedinac sa specifičnostima u životu i prema tome mora djelovati. "Potrebe se temelje na različitim faktorima; uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu i okoliš, između ostalog", kaže Hultin. Ostali faktori  koje treba uzeti u obzir su opće zdravstveno stanje, spol, dob, trudnoća i dojenje. Najveće zablude 

Najveće zablude

8 čaša vode dnevno i ostali mitovi o hidrataciji kože u koje još vjerujemo

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurno ti se nekad dogodilo da si osjetila kako ti prištić raste nakon dekadentnog obroka? Akne su posljedica određenih procesa na koži i mogu se pojaviti kada se najmanje očekuje. No svi znamo da ono što unosimo u tijelo utječe na zdravlje kože, ljepota ipak počinje na tanjuru, i da određene namirnice treba izbjegavati jer mogu povećati šanse za izbijanje akni.</para><hmn:article id="61f56948-7bbe-11ed-83fb-8a1d796e6c08" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No prištići nisu samo povezani s tinejdžerskom i mladenačkom dobi, mnoge žene bore se s aknama i u kasnijim godinama. Prema istraživanju <emphasis>Instituta za istraživanje kože </emphasis>u Singapuru, više od 12% žena starijih od 35 godina i dalje se bori s aknama. Iako nisu opasne za zdravlje, akne mogu biti neugodan problem koji utječe na samopouzdanje i društveni život. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako su genetika i okoliš glavni faktori koji utječu na izgled kože i način života, uljučujući i prehranu, mogu povećati rizik od pojave akni. Upravo zato bi bilo dobro izbjegavati sljedeće namirnice.</para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Što se obavezno treba nalaziti u kozmetičkoj torbici svake žene?</heading2><hmn:video id="86cc2288-7566-11ed-9388-224cae28cd84"/><hmn:pagebreak/><heading2>Obrano mlijeko</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanje provedeno na tinejdžerima pokazalo je da konzumacija nemasnog i obranog mlijeka dovodi do povećanja akni. <emphasis>"Obrano mlijeko može pogoršati akne zbog toga što sadrži goveđe hormone rasta koji su topljivi u mastima. Oni se ne otapaju jer u obranom mlijeku nema masti. Hormoni koji su preostali u tijelu mogu rezultirati aknama",</emphasis> objašnjava liječnica Bobby Buka za <emphasis>Byrdie.com</emphasis>. Stoga ako primijetiš akne nakon konzumiranja mlijeka, najbolje je izbjegavati mliječne proizvode barem na neko vrijeme. </para><hmn:image id="065f3694-5300-11ee-9f0e-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Rafinirani ugljikohidrati</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>"Svaka prerađena bijela hrana na bazi šećera ili bijelog brašna (tjestenina, bijeli kruh, deserti, sokovi ili gazirani sokovi) su namirnice s visokim glikemijskim indeksom i stoga otpuštaju šećer u krvotok - nakon čega slijedi sudar. Ovakve namirnice stvaraju pustoš u tijelima; uzrokuju oštećenje kože i drugih sustava, izazivaju upalu i pogoršavaju akne, rozaceju i druge kožne poremećaje"</emphasis>, objašnjava dermatologinja Jennifer MacGregor.</para><hmn:image id="facd8cf6-5302-11ee-81ca-e28debbb15bb" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Banane</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bilo bi dobro razmisliti o izbjegavanju hrane koja ima visoki glikemijski indeks. Banane su voće s nevjerojatno visokim glikemijskim indeksom, čak 62 od mogućih 100. Uživaš li svako jutro u smoothieju od banane? Postoje neke zdravstvene dobrobiti konzumiranja banane ujutro, ali može se izbaciti na neko vrijeme kako bi se provjerio utjecaj na pojavu akni. Na primjer, trešnje su voće koje maju puno niži glikemijski indeks, samo 20, i trebalo bi više koristiti takvu vrstu voća.</para><hmn:image id="b827627a-5305-11ee-9a74-e28debbb15bb" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Pizza</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovo je omiljeno jelo koje ima visoki glikemijski indeks što znači da brzo oslobađa glukozu. Kao što je ranije spomenuto, to može rezultirati skokom šećera, poticanjem upale, u konačnici dovodi do stvaranja aknii. Vjeruje se da sir dodatno pogoršava oštećenja na koži jer sadrži hormone koji stvaraju probleme. Što se može jesti umjesto toga? Umjesto pizze ili čipsa, može se uživati u kokicama pripremljenim kod kuće. Kokice se rade od kukuruza te su cjelovita namirnica koja sadrži vlakna i B vitamine.</para><hmn:image id="770370b6-5307-11ee-afaf-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Sušeno voće i voćni sokovi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok svježe voće sadrže prirodne šećer, sušeno voće i voćni sokovi izvori su koncentriranog šećera. Poznato je da potiče proizvodnju masnoće i upalu, a konzumiranje prevelikih količina sušenog voća i sokova stvara visoki unos šećera što se povezuje s aknama. Najbolje bi bilo odabrati kombinaciju orašastih plodova koje su pune proteina i zdravih masnoća s malo sušenog voća kako bi se dodala prirodna slatkoća. Tako se dobije cjeloviti međuobrok i dovoljno energije.</para><hmn:image id="40d3a1f0-5307-11ee-a76e-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Namirnice koje bi trebalo izbjegavati ako imaš probleme s aknama Prištići su dio normalnih procesa koji se pojavljuju na koži, ali jesi li znala da i neke namirnice mogu povećati vjerojatnost pojave akni? Zato postoje namirnice koje je potrebno izbjegavati bez obzira na dob Sigurno ti se nekad dogodilo da si osjetila kako ti prištić raste nakon dekadentnog obroka? Akne su posljedica određenih procesa na koži i mogu se pojaviti kada se najmanje očekuje. No svi znamo da ono što unosimo u tijelo utječe na zdravlje kože, ljepota ipak počinje na tanjuru, i da određene namirnice treba izbjegavati jer mogu povećati šanse za izbijanje akni.No prištići nisu samo povezani s tinejdžerskom i mladenačkom dobi, mnoge žene bore se s aknama i u kasnijim godinama. Prema istraživanju Instituta za istraživanje kože u Singapuru, više od 12% žena starijih od 35 godina i dalje se bori s aknama. Iako nisu opasne za zdravlje, akne mogu biti neugodan problem koji utječe na samopouzdanje i društveni život. Iako su genetika i okoliš glavni faktori koji utječu na izgled kože i način života, uljučujući i prehranu, mogu povećati rizik od pojave akni. Upravo zato bi bilo dobro izbjegavati sljedeće namirnice.POGLEDAJ VIDEO: Što se obavezno treba nalaziti u kozmetičkoj torbici svake žene?Obrano mlijekoIstraživanje provedeno na tinejdžerima pokazalo je da konzumacija nemasnog i obranog mlijeka dovodi do povećanja akni.  "Obrano mlijeko može pogoršati akne zbog toga što sadrži goveđe hormone rasta koji su topljivi u mastima. Oni se ne otapaju jer u obranom mlijeku nema masti. Hormoni koji su preostali u tijelu mogu rezultirati aknama", objašnjava liječnica Bobby Buka za Byrdie.com. Stoga ako primijetiš akne nakon konzumiranja mlijeka, najbolje je izbjegavati mliječne proizvode barem na neko vrijeme. Rafinirani ugljikohidrati"Svaka prerađena bijela hrana na bazi šećera ili bijelog brašna (tjestenina, bijeli kruh, deserti, sokovi ili gazirani sokovi) su namirnice s visokim glikemijskim indeksom i stoga otpuštaju šećer u krvotok - nakon čega slijedi sudar. Ovakve namirnice stvaraju pustoš u tijelima; uzrokuju oštećenje kože i drugih sustava, izazivaju upalu i pogoršavaju akne, rozaceju i druge kožne poremećaje", objašnjava dermatologinja Jennifer MacGregor.BananeBilo bi dobro razmisliti o izbjegavanju hrane koja ima visoki glikemijski indeks. Banane su voće s nevjerojatno visokim glikemijskim indeksom, čak 62 od mogućih 100. Uživaš li svako jutro u smoothieju od banane? Postoje neke zdravstvene dobrobiti konzumiranja banane ujutro, ali može se izbaciti na neko vrijeme kako bi se provjerio utjecaj na pojavu akni. Na primjer, trešnje su voće koje maju puno niži glikemijski indeks, samo 20, i trebalo bi više koristiti takvu vrstu voća.PizzaOvo je omiljeno jelo koje ima visoki glikemijski indeks što znači da brzo oslobađa glukozu. Kao što je ranije spomenuto, to može rezultirati skokom šećera, poticanjem upale, u konačnici dovodi do stvaranja aknii. Vjeruje se da sir dodatno pogoršava oštećenja na koži jer sadrži hormone koji stvaraju probleme. Što se može jesti umjesto toga? Umjesto pizze ili čipsa, može se uživati u kokicama pripremljenim kod kuće. Kokice se rade od kukuruza te su cjelovita namirnica koja sadrži vlakna i B vitamine.Sušeno voće i voćni sokoviDok svježe voće sadrže prirodne šećer, sušeno voće i voćni sokovi izvori su koncentriranog šećera. Poznato je da potiče proizvodnju masnoće i upalu, a konzumiranje prevelikih količina sušenog voća i sokova stvara visoki unos šećera što se povezuje s aknama. Najbolje bi bilo odabrati kombinaciju orašastih plodova koje su pune proteina i zdravih masnoća s malo sušenog voća kako bi se dodala prirodna slatkoća. Tako se dobije cjeloviti međuobrok i dovoljno energije. Preskoči ih 

Preskoči ih

Namirnice koje bi trebalo izbjegavati ako imaš probleme s aknama

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanja pokazuju da Hrvati jedu puno mliječnih proizvoda, a dio toga je i mnogima omiljeni jogurt. Ovaj mliječni proizvod nevjerojatno je svestran jer se može konzumirati na različite načine. Kao baza za jutarnji obrok sa zobenim pahuljicama i voće, kao zdravi međuobrok ili čak preljev za salatu ili marinadu. Osim toga sve je već ponuda različitih vrsta jogurta pa sve više ljudi konzumira grčki jogurt ili islandski skyr, kao namirnicu punu proteina. Bez obzira koji jogurt ti je omiljen sigurno si svjesna da ima puno benefita za zdravlje.</para><hmn:article id="c0a854be-2fa5-11ee-8cd8-7ab4e1ae794d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jogurt je bogat proteinima, kalcijem i probioticima, a dugo se povezuje sa zdravljem kostiju, crijeva i reguliranjem težine. No ima i neke druge prednosti. "Pokazalo se da česta konzumacija jogurta smanjuje rizike za kardiovaskularne bolesti, smanjuje rizik od dijabetesa i poboljšava imunitet", objašnjava nutricionistkinja Brooke Glazer za<emphasis> Eatthis.</emphasis> S obzirom na sve dobrobiti jogurta važno je podsjetiti se zašto ga je dobro dodati u redovitu prehranu, ali i što treba izbjegavati.</para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Kako se zdravo hraniti na poslu? </heading2><hmn:video id="43305f36-6f34-11ed-a8cc-ea0371532e2d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Veliki unos proteina</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jogurt, posebno grčki ili skyr, izvrstan je način da se unese veća količina proteina uz nisku razinu masti i šećera. Proteini pomažu tijelu da se produlji osjećaj sitosti i smanji želja za hranom. Visokoproteinska namirnica poput jogurta je idealna kao jutarnji obrok koji se može kombinirati s voćem, granolom ili orašastim plodovima, a idealan je i kao popodnevni međuobrok.</para><hmn:image id="a4ddeaee-539c-11ee-a39f-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Pomaže kod reguliranja krvnog tlaka i smanjivanja kolesterola</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Istraživanje pokazuje da je jogurt dobar za srce i može pomoći u snižavanju krvnog tlaka", objašnjava nutricionistkinja dr. Lisi Young. Studija iz 2018. objavljena u časopisu <emphasis>Journal of Hypertension</emphasis> otkrila je da je veća konzumacija mliječnih proizvoda osobito jogurta povezana s manjim brojem slučajeva visokog krvnog tlaka kod odraslih. Točnije, konzumiranje više jogurta u kombinaciji s prehranom bogatim voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama povezuje se 30% nižim rizikom od visokog tlaka. Također se pokazalo da veći unos proteina može biti povezan s nižim razinama krvnog tlaka, što je još jedan način na koji bi jogurt mogao pomoći. Osim što može pomoći kod snižavanja krvnog tlaka, jogurt potencijalno pomaže i kod kontrole kolesterola. Istraživanje je pokazalo dnevna konzumacija probiotičkog jogurta povezana s nižim LDL-om i ukupnim kolesterolom.</para><hmn:image id="2a311bd0-53a2-11ee-a4f4-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Veći unos kalcija</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mliječni proizvodi su važni i za unos kalcija u tijelu, za koji znamo da je neophodan za funkcioniranje mišića, krvnih žila i kostiju. Na primjer, kosti sadrže veliki udio kalcija, a kada se ne unosi dovoljno, tijelo počinje počinje uzimati kalcij iz kostiju. Stoga je vrlo važno unositi kalcij. Svi mliječni proizvodi, uključujući jogurt, bogati su izvori kalcija i stoga je važna redovita konzumacije mliječnog jogurta.</para><hmn:image id="252aa40c-53a3-11ee-af50-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Jača probavni sustav</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vrlo je važno u tijelo unositi dobre bakterije jer su ključne za pravilno funkcioniranje probavnog trakta. Jedan od načina na koji se možepovećati razina tih dobrih bakterija je konzumacija probiotika: živih mikroorganizama koji se nalaze u određenoj hrani i dodacima prehrani. No treba naglasiti da nisu svi jogurti isti kada se spominju probiotici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Većina jogurta prolazi pasterizaciju nakon fermentacije, a ovaj proces pasterizacije uništava osjetljive probiotike uzgojene tijekom fermentacije, zbog čega se gube sve prednosti koje su imale", dodaje nutricionistkinja Lindsey Kane. Iz tog razloga, Kane preporučuje odabir jogurta s oznakom koja pokazuje da sadrži žive i aktivne kulture. U idealnom slučaju, Kane savjetuje odabir onog koja sadrži više sojeva bakterija. Osim toga, važno je i da proizvodi ne sadrže dodatne šećere jer je bez njih jogurt zdrava namirnica.</para><hmn:image id="f02f2c0c-53a5-11ee-9490-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Sadrži puno važnih nutrijenata</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim probiotika, jogurt sadrži i mnoge druge važne nutrijente od kojih tijelo može imati koristi. Na primjer, Kane kaže da će se unijeti pristojna doza fosfora (za zdravlje kostiju), magnezija (koji podržava energetski metabolizam, san i raspoloženje) i kalija (koji regulira krvni tlak, pokretljivost mišića i oporavak). No to nije sve. "Probiotici zapravo proizvode i vitamin K, koji se koristi za zdravu koagulaciju krvi (zgrušavanje) za potporu ozdravljenja", kaže Kane.</para><hmn:image id="7261af56-53a6-11ee-bb2e-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Treba izbjegavati jogurte s dodanim šećerom</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao što je gore navedeno, jogurt će osigurati tijelu dovoljne količine proteina i drugih hranjivih tvari, ali treba znati da mnoge vrste ovog proizvoda imaju velike količine dodatnog šećera. Stoga je izuzetno važno da paziti na odabir jogurta, najbolje je izabrati čisti jogurt te dodati svježe voće ili kap meda. Također svi oni koji vole slatke okuse mogu dodati malo vanilije ili prstohvat cimeta jer će stvoriti zdrave slatke okuse.</para><hmn:image id="ff0c26a2-53a6-11ee-92b0-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Svaki dan jedeš jogurt? Evo što se događa tvom tijelu Jogurt je omiljena namirnica, a sadrži nekoliko važnih nutrijenata uključujući proteine ​​i kalcij. Donosi još nekoliko dobrobiti za tijelo, ali je ipak važno paziti na zdrav odabir kod kupovine Istraživanja pokazuju da Hrvati jedu puno mliječnih proizvoda, a dio toga je i mnogima omiljeni jogurt. Ovaj mliječni proizvod nevjerojatno je svestran jer se može konzumirati na različite načine. Kao baza za jutarnji obrok sa zobenim pahuljicama i voće, kao zdravi međuobrok ili čak preljev za salatu ili marinadu. Osim toga sve je već ponuda različitih vrsta jogurta pa sve više ljudi konzumira grčki jogurt ili islandski skyr, kao namirnicu punu proteina. Bez obzira koji jogurt ti je omiljen sigurno si svjesna da ima puno benefita za zdravlje.Jogurt je bogat proteinima, kalcijem i probioticima, a dugo se povezuje sa zdravljem kostiju, crijeva i reguliranjem težine. No ima i neke druge prednosti. "Pokazalo se da česta konzumacija jogurta smanjuje rizike za kardiovaskularne bolesti, smanjuje rizik od dijabetesa i poboljšava imunitet", objašnjava nutricionistkinja Brooke Glazer za Eatthis. S obzirom na sve dobrobiti jogurta važno je podsjetiti se zašto ga je dobro dodati u redovitu prehranu, ali i što treba izbjegavati.POGLEDAJ VIDEO: Kako se zdravo hraniti na poslu? Veliki unos proteinaJogurt, posebno grčki ili skyr, izvrstan je način da se unese veća količina proteina uz nisku razinu masti i šećera. Proteini pomažu tijelu da se produlji osjećaj sitosti i smanji želja za hranom. Visokoproteinska namirnica poput jogurta je idealna kao jutarnji obrok koji se može kombinirati s voćem, granolom ili orašastim plodovima, a idealan je i kao popodnevni međuobrok.Pomaže kod reguliranja krvnog tlaka i smanjivanja kolesterola"Istraživanje pokazuje da je jogurt dobar za srce i može pomoći u snižavanju krvnog tlaka", objašnjava nutricionistkinja dr. Lisi Young. Studija iz 2018. objavljena u časopisu Journal of Hypertension otkrila je da je veća konzumacija mliječnih proizvoda osobito jogurta povezana s manjim brojem slučajeva visokog krvnog tlaka kod odraslih. Točnije, konzumiranje više jogurta u kombinaciji s prehranom bogatim voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama povezuje se 30% nižim rizikom od visokog tlaka. Također se pokazalo da veći unos proteina može biti povezan s nižim razinama krvnog tlaka, što je još jedan način na koji bi jogurt mogao pomoći. Osim što može pomoći kod snižavanja krvnog tlaka, jogurt potencijalno pomaže i kod kontrole kolesterola. Istraživanje je pokazalo dnevna konzumacija probiotičkog jogurta povezana s nižim LDL-om i ukupnim kolesterolom.Veći unos kalcijaMliječni proizvodi su važni i za unos kalcija u tijelu, za koji znamo da je neophodan za funkcioniranje mišića, krvnih žila i kostiju. Na primjer, kosti sadrže veliki udio kalcija, a kada se ne unosi dovoljno, tijelo počinje počinje uzimati kalcij iz kostiju. Stoga je vrlo važno unositi kalcij. Svi mliječni proizvodi, uključujući jogurt, bogati su izvori kalcija i stoga je važna redovita konzumacije mliječnog jogurta.Jača probavni sustavVrlo je važno u tijelo unositi dobre bakterije jer su ključne za pravilno funkcioniranje probavnog trakta. Jedan od načina na koji se možepovećati razina tih dobrih bakterija je konzumacija probiotika: živih mikroorganizama koji se nalaze u određenoj hrani i dodacima prehrani. No treba naglasiti da nisu svi jogurti isti kada se spominju probiotici."Većina jogurta prolazi pasterizaciju nakon fermentacije, a ovaj proces pasterizacije uništava osjetljive probiotike uzgojene tijekom fermentacije, zbog čega se gube sve prednosti koje su imale", dodaje nutricionistkinja Lindsey Kane. Iz tog razloga, Kane preporučuje odabir jogurta s oznakom koja pokazuje da sadrži žive i aktivne kulture. U idealnom slučaju, Kane savjetuje odabir onog koja sadrži više sojeva bakterija. Osim toga, važno je i da proizvodi ne sadrže dodatne šećere jer je bez njih jogurt zdrava namirnica.Sadrži puno važnih nutrijenataOsim probiotika, jogurt sadrži i mnoge druge važne nutrijente od kojih tijelo može imati koristi. Na primjer, Kane kaže da će se unijeti pristojna doza fosfora (za zdravlje kostiju), magnezija (koji podržava energetski metabolizam, san i raspoloženje) i kalija (koji regulira krvni tlak, pokretljivost mišića i oporavak). No to nije sve. "Probiotici zapravo proizvode i vitamin K, koji se koristi za zdravu koagulaciju krvi (zgrušavanje) za potporu ozdravljenja", kaže Kane.Treba izbjegavati jogurte s dodanim šećeromKao što je gore navedeno, jogurt će osigurati tijelu dovoljne količine proteina i drugih hranjivih tvari, ali treba znati da mnoge vrste ovog proizvoda imaju velike količine dodatnog šećera. Stoga je izuzetno važno da paziti na odabir jogurta, najbolje je izabrati čisti jogurt te dodati svježe voće ili kap meda. Također svi oni koji vole slatke okuse mogu dodati malo vanilije ili prstohvat cimeta jer će stvoriti zdrave slatke okuse. Zdravlje i hrana 

Zdravlje i hrana

Svaki dan jedeš jogurt? Evo što se događa tvom tijelu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međuobroci su važan dio uravnoteže prehrane, ali iznose i trećinu ukupno unesenih kalorija tijekom dana zbog čega je vrlo paziti da te kalorije budu bogate hranjivim tvarima. No većina ljudi se, često zbog brzine, odlučuje se za grickalice poput čipsa ili krekera koji ne sadrže minerale, vitamine ili druge nutrijente. A samo se radi o praznim kalorijama zbog kojih se opet puno lakše udebljati i koje stvaraju tromost. No međuobroci su važan dio zdrave prehrane i jedino je bitno usredotočiti se na pravi odabir namirnica. Uvijek se mogu odabrati ukusne i zasitne poslastice između obroka koje će kasnije spriječiti prejedanje.</para><hmn:article id="02f86930-4b08-11ee-b7f1-fe44469ef6a3" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanja pokazuju da cjelovite namirnice bogate proteinima, vlaknima i cjelovitim žitaricama, za razliku od čipsa i peciva, mogu povećati sitost, pospješiti kontrolu apetita,pa čak i smanjiti pretilost. </para><hmn:article id="f0ee5740-41b1-11ee-a3fb-923f39b2fa3a" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo zbog toga su sljedeći prijedlozi za užinu vrlo važni, radi se o zasitnim, ali i ukusnim zalogajima koji će pomoći da se ne nakupljaju dodati kilogrami i da se zadrži energičnost tijekom dana.</para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Fitometabolički kruh, kako ga napraviti </heading2><hmn:video id="d78ca264-f173-11ec-8e18-468a24f486a6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Svježi sir</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, svježi sir je uvijek bio dio uravnotežene prehrane odnosno prikladan izvor proteina, kalcija, vitamina B12 i kalija koji jačaju zdravlje kostiju. Svježi sir se može jesti sam ili uz dodatak svježeg voća. No važno je znati da je porcija svježeg sira za međuobrok samo 1/2 šalice, a sadrži čak 12 grama proteina.</para><hmn:image id="5068b4be-4e45-11ee-9255-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Proteinski čips i humus</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve obožavatelje čipsa će sigurno razveseliti ovaj dio, a u čipsu se može uživati na različite načine. Postoje čipsevi puni proteina koji se sve češće pojavljuju na policama trgovina. Čips od krumpira nije izvor proteina, ali oni koji sadrži mahunarke ili izolate mliječnih proteina pomoći će kod izgradnje mišića i produljiti sitost. Humus je pak izvor zasitnih vlakana i ugljikohidrata, a u kombinaciji s ovom vrstom čipsa odličan je međuobrok.</para><hmn:image id="bcd52132-4e45-11ee-8199-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Riba iz konzerve ili sir i krekeri</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovo je još jedan primjer jednostavne užine koja je dobar izvor proteina, ali omega-3 masnih kiselina koje su vrlo važne za zdravlje očiju i mozga. Bez obzira za koju se vrstu ribe odlučiš - sardine, tunu ili losos - svaka će biti dobar izbor za zdravlje. Uz dodatak krekera od cjelovitih žitarica ovo će biti zasitan međuobrok koji je vrlo jednostavan za pripremu. No osim ribe i sir, uz krekere, može biti jedan od kvalitetnih izbora jer će produljiti sitost. Ova užina, kao prirodni izvor proteina i nekih masnoća, je najbolja kada se koriste krekeri od cjelovitih žitarica jer sadržavaju vlakna i ugljikohidrata. No ne smiju se jesti velike količine sira, ipak se radi o užini.</para><hmn:image id="96b9122c-4e47-11ee-af2c-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Guacamole i stabljike celera</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zahvaljujući nezasićenim masnim kiselina i vlaknima koje se nalaze u avokadu, ova namirnica je često na mnogim pozitivnim popisima. Konzumiranje avokada će produljiti osjećaj sitosti. Avokado se vrlo jednostavno može uključiti u prehranu i u različite međuobroke. Na primjer, kao namaz guacamole koji se može jesti sa stabljikama celera što će tijelu dati dovoljno vlakana i produljiti sitost.</para><hmn:image id="cc677bca-4e47-11ee-b143-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Grčki jogurt i chia sjemenke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Grčki jogurt ili skyr su dvije opcije na bazi mliječnih proizvoda koje su pune zasitnih proteina (jedna porcija sadržava nevjerojatnih 17 grama proteina), a imaju malo šećera. Naravno treba obratiti pažnju i odabrati jogurte bez dodanih šećera. Grčki jogurti imaju više proteina od običnog jogurta zbog čega je ovaj međuobrok privlačan. Jogurt ili skyr uz dodatak chia sjemenki ili mljevenim lanenim sjemenki je kvalitetan i zdrav međuobrok.</para><hmn:image id="2825a6f8-4e48-11ee-ad94-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Jabuke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konzumiranje jabuka s korom opskrbit će tijelo vlaknima što će svakako pomoći kod osjećaja sitosti. Jedna srednja jabuka sadrži 4,8 grama vlakana. Točnije topiva vlakna, a ona usporavaju rad želuca što znači da pomažu usporiti brzinu kojom hrana napušta želudac. Ovaj učinak može igrati ključnu ulogu u regulaciji apetita.</para><hmn:image id="1e216b6e-4e49-11ee-a1f7-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Kuhana jaja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jaja su namirnica koja su poznata kao izvor visokokvalitetnih proteina, a jedno veliko jaja sadrži šest grama ovog nutrijenta, uz još devet esencijalnih aminokiselina. No ne smije se zaboraviti da se većina hranjivih tvari nalazi u žumanjku i da su jaja dugo bila zabranjena hrana, ali da ne povećavaju rizik od srčanih bolesti. Kuhana jaja se jednostavno pripremaju, a mogu se lako ponijeti sa sobom. Odlična su dodatak uz humus, guacamole ili samostalno. Naravno, mogu se jesti sa začinima i krekerima od cjelovitih žitarica, povrćem i/ili orašastim plodovima.</para><hmn:image id="a96c2156-4e48-11ee-9d95-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Pistacije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pistacije su savršen biljni izvor proteina koji osiguravaju sve esencijalne aminokiseline. Jedna porcija pistacija ima jednako proteina kao jaje (6 grama proteina), više vlakana od pola šalice brokule (koja ima manje od 2 grama vlakana) i dobar je izvor proteina, vlakana, vitamina B6, fosfor, tiamin i odličan izvor bakra. Jedna porcija pistacija ima 49 plodov što je više orašastih plodova po porciji nego bilo koji drugi orašasti plodovi za užinu. No ako paziš na kilogram ili želiš smršavjeti bolje se odluči na pistacije u ljusci jer ćeš vizualno biti zadovoljnija.</para><hmn:image id="f0845b3a-4e48-11ee-b723-9e8f808cce20" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Jednostavne zdravije užine uz koje ćeš se osjećati duže sito Održavanje zdrave težine ili mršavljenje zahtijeva kvalitetnu prehranu, ali i kontroliranje unosa kalorija, no to ne znači da je potrebno gladovati tijekom dana ili izbjegavati užine Međuobroci su važan dio uravnoteže prehrane, ali iznose i trećinu ukupno unesenih kalorija tijekom dana zbog čega je vrlo paziti da te kalorije budu bogate hranjivim tvarima. No većina ljudi se, često zbog brzine, odlučuje se za grickalice poput čipsa ili krekera koji ne sadrže minerale, vitamine ili druge nutrijente. A samo se radi o praznim kalorijama zbog kojih se opet puno lakše udebljati i koje stvaraju tromost. No međuobroci su važan dio zdrave prehrane i jedino je bitno usredotočiti se na pravi odabir namirnica. Uvijek se mogu odabrati ukusne i zasitne poslastice između obroka koje će kasnije spriječiti prejedanje.Istraživanja pokazuju da cjelovite namirnice bogate proteinima, vlaknima i cjelovitim žitaricama, za razliku od čipsa i peciva, mogu povećati sitost, pospješiti kontrolu apetita,pa čak i smanjiti pretilost. Upravo zbog toga su sljedeći prijedlozi za užinu vrlo važni, radi se o zasitnim, ali i ukusnim zalogajima koji će pomoći da se ne nakupljaju dodati kilogrami i da se zadrži energičnost tijekom dana.POGLEDAJ VIDEO: Fitometabolički kruh, kako ga napraviti  Svježi sirDa, svježi sir je uvijek bio dio uravnotežene prehrane odnosno prikladan izvor proteina, kalcija, vitamina B12 i kalija koji jačaju zdravlje kostiju. Svježi sir se može jesti sam ili uz dodatak svježeg voća. No važno je znati da je porcija svježeg sira za međuobrok samo 1/2 šalice, a sadrži čak 12 grama proteina.Proteinski čips i humusSve obožavatelje čipsa će sigurno razveseliti ovaj dio, a u čipsu se može uživati na različite načine. Postoje čipsevi puni proteina koji se sve češće pojavljuju na policama trgovina. Čips od krumpira nije izvor proteina, ali oni koji sadrži mahunarke ili izolate mliječnih proteina pomoći će kod izgradnje mišića i produljiti sitost. Humus je pak izvor zasitnih vlakana i ugljikohidrata, a u kombinaciji s ovom vrstom čipsa odličan je međuobrok.Riba iz konzerve ili sir i krekeriOvo je još jedan primjer jednostavne užine koja je dobar izvor proteina, ali omega-3 masnih kiselina koje su vrlo važne za zdravlje očiju i mozga. Bez obzira za koju se vrstu ribe odlučiš - sardine, tunu ili losos - svaka će biti dobar izbor za zdravlje. Uz dodatak krekera od cjelovitih žitarica ovo će biti zasitan međuobrok koji je vrlo jednostavan za pripremu. No osim ribe i sir, uz krekere,  može biti jedan od kvalitetnih izbora jer će produljiti sitost. Ova užina, kao prirodni izvor proteina i nekih masnoća, je najbolja kada se koriste krekeri od cjelovitih žitarica jer sadržavaju vlakna i ugljikohidrata. No ne smiju se jesti velike količine sira, ipak se radi o užini.Guacamole i stabljike celeraZahvaljujući nezasićenim masnim kiselina i vlaknima koje se nalaze u avokadu, ova namirnica je često na mnogim pozitivnim popisima. Konzumiranje avokada će produljiti osjećaj sitosti. Avokado se vrlo jednostavno može uključiti u prehranu i u različite međuobroke. Na primjer, kao namaz guacamole koji se može jesti sa stabljikama celera što će tijelu dati dovoljno vlakana i produljiti sitost.Grčki jogurt i chia sjemenkeGrčki jogurt ili skyr su dvije opcije na bazi mliječnih proizvoda koje su pune zasitnih proteina (jedna porcija sadržava nevjerojatnih 17 grama proteina), a imaju malo šećera. Naravno treba obratiti pažnju i odabrati jogurte bez dodanih šećera. Grčki jogurti imaju više proteina od običnog jogurta zbog čega je ovaj međuobrok privlačan. Jogurt ili skyr uz dodatak chia sjemenki  ili mljevenim lanenim sjemenki je kvalitetan i zdrav međuobrok.JabukeKonzumiranje jabuka s korom opskrbit će tijelo vlaknima što će svakako pomoći kod osjećaja sitosti. Jedna srednja jabuka sadrži 4,8 grama vlakana. Točnije topiva vlakna, a ona  usporavaju rad želuca što znači da pomažu usporiti brzinu kojom hrana napušta želudac. Ovaj učinak može igrati ključnu ulogu u regulaciji apetita.Kuhana jajaJaja su namirnica koja su poznata kao izvor visokokvalitetnih proteina, a jedno veliko jaja sadrži šest grama ovog nutrijenta, uz još devet esencijalnih aminokiselina. No ne smije se zaboraviti da se većina hranjivih tvari nalazi u žumanjku i da su jaja dugo bila zabranjena hrana, ali da ne povećavaju rizik od srčanih bolesti. Kuhana jaja se jednostavno pripremaju, a mogu se lako ponijeti sa sobom. Odlična su dodatak uz humus, guacamole ili samostalno. Naravno, mogu se jesti sa začinima i krekerima od cjelovitih žitarica, povrćem i/ili orašastim plodovima.PistacijePistacije su savršen biljni izvor proteina koji osiguravaju sve esencijalne aminokiseline. Jedna porcija pistacija ima jednako proteina kao jaje (6 grama proteina), više vlakana od pola šalice brokule (koja ima manje od 2 grama vlakana) i dobar je izvor proteina, vlakana, vitamina B6, fosfor, tiamin i odličan izvor bakra. Jedna porcija pistacija ima 49 plodov što je više orašastih plodova po porciji nego bilo koji drugi orašasti plodovi za užinu. No ako paziš na kilogram ili želiš smršavjeti bolje se odluči na pistacije u ljusci jer ćeš vizualno biti zadovoljnija. Zdravi međuobroci 

Zdravi međuobroci

Jednostavne zdravije užine uz koje ćeš se osjećati duže sito

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve više žena fizičku aktivnost uključuje u svakodnevni život, a ovo je posebno izraženo tijekom rujna i proljeća. Teretane i sve sportske dvorane su pune, ljudi trče na ulicama i u prirodi, ali opet često je teško vratiti se redovitoj fizičkoj aktivnosti nakon dulje pauze. Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da su mnoge žene odustale od vježbanja tijekom korone i da im nedostaje motivacije te mnoge od njih ne znaju kako opet s redovitom fizičkom aktivnošću.</para><hmn:article id="dad6b7b0-0b72-11ee-9e01-a612ff540406" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No gdje postoji volja, postoji i način, a fitness trener Luke Worthington dao je za britanski Vogue nekoliko savjeta o lakšem povratku fizičkoj aktivnosti i redovitom treniranju. Za početak potrebno je malo sjesti u miru i pogledati "izbore i kombinacije vježbi koje daju najviše za određenu cijenu. Potrebno je pametno organizirati treninge kroz tjedan, birati vježbe s kojima će treninzi biti učinkovitiji i i vratiti se u najbolju formu u najbržem mogućem vremenu". Također savjetuje da svaka žena pazi na sljedeće tri stvari.</para><hmn:article id="f0ee5740-41b1-11ee-a3fb-923f39b2fa3a" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Kako pravilno izvesti čučanj? </heading2><hmn:video id="f90f10a4-90d1-11ed-acec-f25b7166be32"/><hmn:pagebreak/><heading2>Dobro planiranje treninga i kretanja tijekom tjedna</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema istraživanjima najučinkovitiji način za postizanje napretka na početku vježbanja i uspješan povratak je učestalost, a ne intenzitet. Uspješnost se najbolje postiže kada se rade treninzi za cijelo tijelo i izbjegava se rad samo s određnim dijelom tijela", objasnio je trener. Što znači da važna je cjelovitost i redovitost. Treninzi nekoliko puta tjedno odnosno za sve mišiće skupine bit će aktivirane. Dalje predlaže da se trening cijelog tijela napravi svaki drugi dan (na primjer, ponedjeljak, srijeda i petak), a drugi dani se koriste za aktivnosti niskog intenziteta i duljeg trajanja (oko 40 minuta), poput trčanja, vožnja biciklom ili hodanje.</para><hmn:image id="6519427c-4cc2-11ee-91e4-6eb7d3dc4116" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjer dobro organiziranog tjedna, koji uključuje dva treninga podijeljena u nastavku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ponedjeljak: trening 1<hmn:linebreak/>Utorak: kardio niskog intenziteta<hmn:linebreak/>Srijeda: trening 2<hmn:linebreak/>Četvrtak: kardio niskog intenziteta<hmn:linebreak/>Petak: trening 1<hmn:linebreak/>Subota: aerobni trening većeg intenziteta<hmn:linebreak/>Nedjelja: odmor</para><hmn:pagebreak/><heading2>Dobar odabir vježbi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najučinkovitiji način vježbanja je fokusiranje na višezglobne ili složene pokrete, a to su vježbe koje koriste najviše mišićnog tkiva – i time izgrađuju najviše snage i zahtijevaju najviše energije za izvođenje.</para><hmn:image id="ecf44af2-4cc2-11ee-b3e3-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Dobre kombinacije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Koristim određenu metodu kada želimo s klijentom postići brze rezultate. Spajanje vježbi za gornji i donji dio tijela u superserijama. To znači da se izvodi jedna serija vježbi za gornji dio tijela, zatim se odmah izvodi serija vježbi za donji dio tijela, slijedi odmor i zatim se ponavlja mini serija sa određenim brojem ponavljanja", objašnjava Worthington.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rad mišića zahtijeva opskrbu kisika i hranjivih tvari putem krvotoka kada se grupiraju vježbe za gornji i donji dio tijela u super serije. To znači da kardiovaskularni sustav mora brzo pokretati krv iz gornjeg u donji dio tijela dok se krećemo kroz dvije vježbe, učinkovito se trenira kardiodiovaskularni sustav u isto vrijeme kao i mišićni. Veća potrošnja energije, bolja snagu i mišićni tonus te poboljšana kardio kondicija, sve u jednom potezu – prilično pametna stvar.</para><hmn:image id="71332b08-4cc3-11ee-9f8d-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Kako se vratiti vježbanju nakon stanke i brzo biti u top formi?  Početak vježbanja uvijek je težak bez obzira radi se o pauzi ili se netko prvi put odlučio za redovitu tjelovježbu. Kako bi početak bio jednostavniji dobro je saznati što kaže iskusan trener Sve više žena fizičku aktivnost uključuje u svakodnevni život, a ovo je posebno izraženo tijekom rujna i proljeća. Teretane i sve sportske dvorane su pune, ljudi trče na ulicama i u prirodi, ali opet često je teško vratiti se redovitoj fizičkoj aktivnosti nakon dulje pauze. Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da su mnoge žene odustale od vježbanja tijekom korone i da im nedostaje motivacije te mnoge od njih ne znaju kako opet s redovitom fizičkom aktivnošću.No gdje postoji volja, postoji i način, a fitness trener Luke Worthington dao je za britanski Vogue nekoliko savjeta o lakšem povratku fizičkoj aktivnosti i redovitom treniranju. Za početak potrebno je malo sjesti u miru i pogledati "izbore i kombinacije vježbi koje daju najviše za određenu cijenu. Potrebno je pametno organizirati treninge kroz tjedan, birati vježbe s kojima će treninzi biti učinkovitiji i i vratiti se u najbolju formu u najbržem mogućem vremenu". Također savjetuje da svaka žena pazi na sljedeće tri stvari.POGLEDAJ VIDEO: Kako pravilno izvesti čučanj? Dobro planiranje treninga i kretanja tijekom tjedna"Prema istraživanjima najučinkovitiji način za postizanje napretka na početku vježbanja i uspješan povratak je učestalost, a ne intenzitet. Uspješnost se najbolje postiže kada se rade treninzi za cijelo tijelo i izbjegava se rad samo s određnim dijelom tijela", objasnio je trener. Što znači da važna je cjelovitost i redovitost. Treninzi nekoliko puta tjedno odnosno za sve mišiće skupine bit će aktivirane. Dalje predlaže da se trening cijelog tijela napravi svaki drugi dan (na primjer, ponedjeljak, srijeda i petak), a drugi dani se koriste za aktivnosti niskog intenziteta i duljeg trajanja (oko 40 minuta), poput trčanja, vožnja biciklom ili hodanje.Primjer dobro organiziranog tjedna, koji uključuje dva treninga podijeljena u nastavku.Ponedjeljak: trening 1Utorak: kardio niskog intenzitetaSrijeda: trening 2Četvrtak: kardio niskog intenzitetaPetak: trening 1Subota: aerobni trening većeg intenzitetaNedjelja: odmorDobar odabir vježbiNajučinkovitiji način vježbanja je fokusiranje na višezglobne ili složene pokrete, a to su vježbe koje koriste najviše mišićnog tkiva – i time izgrađuju najviše snage i zahtijevaju najviše energije za izvođenje.Dobre kombinacije"Koristim određenu metodu kada želimo s klijentom postići brze rezultate. Spajanje vježbi za gornji i donji dio tijela u superserijama. To znači da se izvodi jedna serija vježbi za gornji dio tijela, zatim se odmah izvodi serija vježbi za donji dio tijela, slijedi odmor i zatim se ponavlja mini serija sa određenim brojem ponavljanja", objašnjava Worthington.Rad mišića zahtijeva opskrbu kisika i hranjivih tvari putem krvotoka kada se grupiraju vježbe za gornji i donji dio tijela u super serije. To znači da kardiovaskularni sustav mora brzo pokretati krv iz gornjeg u donji dio tijela dok se krećemo kroz dvije vježbe, učinkovito se trenira  kardiodiovaskularni sustav u isto vrijeme kao i mišićni. Veća potrošnja energije, bolja snagu i mišićni tonus te poboljšana kardio kondicija, sve u jednom potezu – prilično pametna stvar. Vrijeme za sebe 

Vrijeme za sebe

Kako se vratiti vježbanju nakon stanke i brzo biti u top formi? 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zdravlje je riječ koju jako često spominjemo u svakodnevnom životu i čemu težimo, ali ne razmišljamo dovoljno o zdravlju mozga. Najčešće smo fokusirani na tijelo i stvaranje mišića. No zdravlje mozga bi trebalo biti jedan od motivatora zdrave prehrane jer kako starimo događaju se kognitivna oštećenja mozga. Jedan od načina da se to ne dogodi je smanjenje unosa izuzetno loših namirnica za zdravlje mozga. "Imati zdrav mozak znači minimizirati upalu i izloženost toksinima, održavati metaboličku fleksibilnosti, protok krvi, oksigenaciju" objašnjava liječnik Dale Bredesen, stručnjak za neurodegenerativne bolesti za <emphasis>Eatthis.com.</emphasis> Mnogi faktori utječu na zdravlje mozga i neki su potpuno izvan naše kontrole (genetika i dob), ali postoji i oni na koje može svatko utjecati. Potrebno je izbjegavati pušenje, biti fizički aktivan, ali i održavati zdravu tjelesnu težinu.</para><hmn:article id="f0ee5740-41b1-11ee-a3fb-923f39b2fa3a" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:article id="77aee3a0-06cd-11ee-9688-627e3e962b26" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"><hmn:presentation><width value="1270" unit="px"/><depth value="187" unit="px"/></hmn:presentation></hmn:article><para>Također je vrlo važno prehranu obogatiti namirnicama punim antioksidansa, zdravim masnoćama i mikronutrijentima. S druge strane, postoje određene namirnice koje sprječavaju napredak i održavanje zdravlja mozga, osobito ako su često u prehrani. Zato je vrlo važno da se sljedeće namirnice potpuno izbjegavaju ili da se konzumiraju rijetko u ograničim količinama.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>POGLEDAJ VIDEO: Desertna krema sa šumskim voćem </heading2><hmn:video id="ae36faa4-178f-11ec-8e6f-32adb3f3e33e"/><hmn:pagebreak/><heading2>Pohana piletina i slična jela</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve namirnice pržene u dubokom ulju imaju dobar okus i vole ih mali i veliki. No ono slatko hrskanje treba izbjegavati i zamijeniti s drugima namirnicama, ali i razmisliti o drugim načinima pripreme. Pržena piletina (najomiljenija hrana) ne čini dobre stvari za mozak i tijelo. Rezultati meta-analize objavljeni u časopisu<emphasis> American Journal of Clinical Nutrition </emphasis>pokazali su odnos između većeg unosa pržene hrane i povećanog rizika od kognitivnih zdravstvenih problema. Ako ipak ne možeš bez hrskave piletine pripremi je drugačiji način, umjesto prženja u dubokom ulju ispeci je u pećnici.</para><hmn:image id="92103af6-4c90-11ee-bbe9-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Gumeni bomboni</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S vremena na vrijeme svatko voli pojesti nešto slatko, ali slatkiši poput gumenih bombona bi se trebali izbjegavati. Napravljeni su od čistog šećera, a prevelika konzumacija šećera povezana se oštećenim pamćenjem i povećanim rizikom od demencije. Zbog toga ovakve slatkiše treba jesti rijetko te se držati slatkih namirnica koje su bogate hranjivim tvarima poput voća.</para><hmn:image id="076bf7ea-4c91-11ee-b09a-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Brza hrana (hot dog, hamburgeri...)</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko zna da brza hrana nije put ka zdravlju, ali dok uživamo u hot dogu ili hamburgeru često zaboravljamo što se sve nalazi u ovakvim obrocima i koliko su sve namirnice prerađene. Također treba znati da česta konzumacija može izazvati pustoš u mozgu pogotovo ako inače ne postoji uravnotežena prehrana. Mnoge studije povezuju konzumaciju prerađenog mesa s negativnim učincima na kognitivno zdravlje. "Namirnice od prerađenog mesa sadrže nitrate i nitrite koji povećaju rizik od neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, kao i raka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa", objašnjava dr. Bredesen.</para><hmn:image id="1f913448-4c91-11ee-8909-0ee8f36581c7" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/><hmn:pagebreak/><heading2>Krafne i različiti pekarski proizvodi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krafne i slične namirnice neće pomoći zdravlju jer se ove vrste poslastica rade s dodanim šećerima. Kada se konzumiraju u prekomjernim količinama povezuju se s lošom kognitivnom funkcijom. Krafne se također prže u dubokom ulju i smatraju prerađenom hranom što naglašava koliko njihovo često konzumiranje može biti štetno za zdravlje mozga.</para><hmn:image id="303fc9b6-4c92-11ee-8505-3a50bfc1e71d" variation="a4d9b5e4-eea2-11ea-bf37-a629cfa791e6"/>

Ovo je najgora hrana za mozak i bilo bi je bolje izbjegavati Ne smijemo zaboraviti da zdravlje počinje na tanjuru, a da namirnice koje konzumiramo utječu na kognitivne funkcije. Upravo zbog toga treba znati neke namirnice treba potpuno izbjegavati ili jesti jako rijetko Zdravlje je riječ koju jako često spominjemo u svakodnevnom životu i čemu težimo, ali ne razmišljamo dovoljno o zdravlju mozga. Najčešće smo fokusirani na tijelo i stvaranje mišića. No zdravlje mozga bi trebalo biti jedan od motivatora zdrave prehrane jer kako starimo događaju se kognitivna oštećenja mozga. Jedan od načina da se to ne dogodi je smanjenje unosa izuzetno loših namirnica za zdravlje mozga. "Imati zdrav mozak znači minimizirati upalu i izloženost toksinima, održavati metaboličku fleksibilnosti, protok krvi, oksigenaciju" objašnjava liječnik Dale Bredesen, stručnjak za neurodegenerativne bolesti za Eatthis.com. Mnogi faktori utječu na zdravlje mozga i neki su potpuno izvan naše kontrole (genetika i dob), ali postoji i oni na koje može svatko utjecati. Potrebno je izbjegavati pušenje, biti fizički aktivan, ali i održavati zdravu tjelesnu težinu.Također je vrlo važno prehranu obogatiti namirnicama punim antioksidansa, zdravim masnoćama i mikronutrijentima. S druge strane, postoje određene namirnice koje sprječavaju napredak i održavanje zdravlja mozga, osobito ako su često u prehrani. Zato je vrlo važno da se sljedeće namirnice potpuno izbjegavaju ili da se konzumiraju rijetko u ograničim količinama.POGLEDAJ VIDEO: Desertna krema sa šumskim voćem Pohana piletina i slična jelaSve namirnice pržene u dubokom ulju imaju dobar okus i vole ih mali i veliki. No ono slatko hrskanje treba izbjegavati i zamijeniti s drugima namirnicama, ali i razmisliti o drugim načinima pripreme. Pržena piletina (najomiljenija hrana) ne čini dobre stvari za mozak i tijelo. Rezultati meta-analize objavljeni u časopisu American Journal of Clinical Nutrition pokazali su odnos između većeg unosa pržene hrane i povećanog rizika od kognitivnih zdravstvenih problema. Ako ipak ne možeš bez hrskave piletine pripremi je drugačiji način, umjesto prženja u dubokom ulju ispeci je u pećnici.Gumeni bomboniS vremena na vrijeme svatko voli pojesti nešto slatko, ali slatkiši poput gumenih bombona bi se trebali izbjegavati. Napravljeni su od čistog šećera, a prevelika konzumacija šećera povezana se oštećenim pamćenjem i povećanim rizikom od demencije. Zbog toga ovakve slatkiše treba jesti rijetko te se držati slatkih namirnica koje su bogate hranjivim tvarima poput voća.Brza hrana (hot dog, hamburgeri...)Svatko zna da brza hrana nije put ka zdravlju, ali dok uživamo u hot dogu ili hamburgeru često zaboravljamo što se sve nalazi u ovakvim obrocima i koliko su sve namirnice prerađene. Također treba znati da česta konzumacija može izazvati pustoš u mozgu pogotovo ako inače ne postoji uravnotežena prehrana. Mnoge studije povezuju konzumaciju prerađenog mesa s negativnim učincima na kognitivno zdravlje. "Namirnice od prerađenog mesa sadrže nitrate i nitrite koji povećaju rizik od neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, kao i raka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa", objašnjava dr. Bredesen.Krafne i različiti pekarski proizvodiKrafne i slične namirnice neće pomoći zdravlju jer se ove vrste poslastica rade s dodanim šećerima. Kada se konzumiraju u prekomjernim količinama povezuju se s lošom kognitivnom funkcijom. Krafne se također prže u dubokom ulju i smatraju prerađenom hranom što naglašava koliko njihovo često konzumiranje može biti štetno za zdravlje mozga. Zdravlje na tanjuru 