Petra Meštrić za Žena.hr: Kada pijanstvo prestaje biti bezazleno i postaje hitno stanje?

Vrijeme odlaska na maturalce, završne proslave, partyje često je i vrijeme prvih iskustava s alkoholom. I tu je najvažnije odmah razdvojiti dvije stvari koje se u društvu često trpaju u isti koš: osoba može biti pijana, ali trovanje alkoholom je nešto drugo.

Trovanje alkoholom je stanje u kojem je alkohola u krvi toliko da počinje ometati osnovne funkcije koje održavaju čovjeka na životu, svijest, disanje, rad srca i regulaciju tjelesne temperature. Tada više nije riječ o tome da je netko malo pretjerao i da će mu biti loše, nego o potencijalno životno ugrožavajućem stanju.

Mladi su posebno opasna skupina jer često nemaju iskustva, ne znaju procijeniti vlastitu toleranciju na alkohol, piju brzo, kombiniraju različita pića, ponekad piju natašte, a i samo društvo često ne zna prepoznati hitno stanje.

Kako alkohol djeluje na organizam?

Alkohol se vrlo brzo apsorbira iz probavnog sustava u krv, a zatim djeluje na središnji živčani sustav. U manjim količinama prvo primjećujemo da je osoba opuštenija, razgovorljivija, manje sramežljiva i možda joj se čini da se osjeća bolje nego inače. Problem je što alkohol istodobno smanjuje sposobnost prosuđivanja, koordinaciju i vrijeme reakcije. Kako koncentracija alkohola raste, govor postaje nerazgovijetan, hod nesiguran, osoba sve teže kontrolira ponašanje, može postati jako pospana, povraćati ili imati rupe u pamćenju. Kod još viših koncentracija počinju biti ugrožene funkcije koje ne kontroliramo svjesno.

U literaturi se navodi da kod predoziranja alkoholom mogu početi zakazivati područja mozga koja upravljaju disanjem, srčanom frekvencijom i tjelesnom temperaturom.

Ono što posebno želim naglasiti je da ne postoji pouzdan broj čaša alkohola nakon kojeg možemo reći: do ovdje je sigurno, a odavde počinje trovanje. Rizik ovisi o količini alkohola, ali i o brzini kojom se pije, tjelesnoj građi, dobi, individualnoj osjetljivosti i toleranciji, tome je li osoba jela, uzima li lijekove ili druge psihoaktivne tvari i nizu drugih okolnosti.

Dvoje ljudi mogu popiti istu količinu alkohola, a reagirati potpuno različito. Posebno je rizično brzo ispijanje velike količine alkohola jer tijelo ne stigne metabolizirati alkohol brzinom kojom on ulazi u krvotok. Koncentracija alkohola u krvi može nastaviti rasti i nakon zadnjeg pića. Alkohol koji se još nalazi u želucu i crijevima nastavlja se apsorbirati.

Zbog toga osoba koja je prestala piti i otišla spavati stanje joj se može dodatno pogoršati dok spava ili dok je bez svijesti. Ako osobu ne možemo normalno probuditi, to nije normalan san nakon izlaska. To je znak zbog kojeg treba posumnjati na ozbiljno trovanje alkoholom.

Shutterstock

Kada treba reagirati odmah?

Gledamo prije svega svijest i disanje. Alarm je ako je osoba izrazito konfuzna, ne zna gdje je, ne reagira smisleno, stalno tone u san i ne možemo je održati budnom ili je uopće ne možemo probuditi.

Ponavljano povraćanje, posebno kod jako pospane osobe, konvulzije, sporo ili nepravilno disanje. Posebno upozoravajuće je manje od osam udaha u minuti ili pauze između udaha od deset sekundi ili više. Blijeda ili plavkasta koža, hladna i ljepljiva koža, jako niska tjelesna temperatura, slab odgovor na podražaje i gubitak svijesti također mogu pratiti teško trovanje. Ne treba čekati da osoba ima sve te znakove. Ako ozbiljno sumnjamo na trovanje alkoholom, tražimo hitnu medicinsku pomoć.

Povraćanje je važno jer kod teško alkoholizirane osobe nije problem samo gubitak tekućine. Alkohol u visokim koncentracijama prigušuje zaštitne reflekse, uključujući refleks kojim se štitimo od ulaska sadržaja u dišne putove. Osoba koja je bez svijesti može povratiti i udahnuti sadržaj želuca u pluća ili se njime ugušiti.

Zbog toga nekoga tko je zaspao od alkohola ne ostavljamo samog da leži na leđima. Ako je osoba bez svijesti, ali normalno diše, postavlja se na bok u stabilni bočni položaj i stalno se nadzire disanje. Ako povraća dok je budna, treba joj pomoći da bude nagnuta prema naprijed kako bi se smanjio rizik aspiracije.

Ako vam prijatelj ili prijateljica vam djeluje ozbiljno loše, najvažnije je ne bojati se pozvati pomoć. U hitnoj situaciji prvo se rješava zdravstveni problem. Ako osobu ne možete probuditi, ako ima konvulzije, izrazito teško ili nepravilno diše, prestane normalno disati, plavi oko usana ili izgleda kao da joj se stanje brzo pogoršava, zove se hitna. Alkoholno trovanje tretira se kao stanje koje može zahtijevati bolničko liječenje i hitnu procjenu.

Dok pomoć dolazi, osobu ne ostavljamo samu. Ako je budna, držimo je na sigurnom mjestu, najbolje sjedeći ili na podu, kako ne bi pala s kreveta, stolca, stepenica ili negdje udarila glavom. Ako povraća, nagne se prema naprijed. Ako je izgubila svijest, ali diše, stavimo je na bok i pratimo diše li normalno. Ako ne diše normalno, potrebno je započeti postupke oživljavanja i slijediti upute na telefonu od hitne  službe. Ako znamo što je pila, koliko otprilike, kada je počela piti, je li uzela lijekove ili droge i ima li neku poznatu bolest, te informacije treba reći zdravstvenim djelatnicima. Ne smiju se prikrivati informacije jer upravo te informacije liječnicima mogu biti važne.

Kod osobe koja je samo blago do umjereno alkoholizirana, potpuno je budna, normalno razgovara, sigurno guta i ne povraća, voda u manjim gutljajima može pomoći nadoknaditi tekućinu.

Ali kod osobe za koju sumnjamo da je ozbiljno otrovana alkoholom ne pokušavamo je silom napajati, hraniti ili trijezniti. Ako je svijest poremećena, davanje hrane ili tekućine može povećatim rizik gušenja. Zato je puno važnije procijeniti svijest i disanje nego davati vodu.

Ono što se  radi, a u stvarnosti ne pomaže. Kava ne poništava alkohol, hladan tuš ne poništava alkohol, šetanje po svježem zraku ne poništavaju alkohol. Kofein čak može učiniti da se osoba subjektivno osjeća budnije, ali alkohol je i dalje u krvi. Hladan tuš je loša ideja kod osobe kojoj je svijest poremećena jer može pasti, ozlijediti se ili izgubiti svijest u kupaonici, a teško alkoholizirana osoba ionako može imati poremećenu regulaciju tjelesne temperature.

Ne treba ni izazivati povraćanje. To je još jedan stari recept koji je opasan. Ako je osoba omamljena, refleksi su joj oslabljeni i postoji rizik da sadržaj želuca završi u dišnim putovima. Ako povraća spontano, naravno da joj pomažemo tako da je postavimo u siguran položaj, ali namjerno izazivanje povraćanja nije metoda liječenja. Ne postoji kućni trik kojim ćemo ubrzati razgradnju alkohola. Jetri treba vrijeme da ga metabolizira. Kod teškog trovanja liječenje se provodi u zdravstvenoj ustanovi, uz praćenje vitalnih funkcija i potporno liječenje.

Alkohol u kombinaciji s opioidima ili sedativima

Posebno opasno je kombiniranje alkohola s drugim tvarima. To su tablete za smirenje, spavanje, opioid ili neka droga. Alkohol u kombinaciji s opioidima ili sedativima može dodatno prigušiti centre koji kontroliraju disanje. U literaturi se posebno upozorava na kombiniranje alkohola s opioidima i sedativno - hipnotičkim lijekovima, uključujući benzodiazepine, jer se njihovi depresivni učinci na središnji živčani sustav mogu međusobno pojačati.

Nije svaka osoba koja se nakon izlaska ponaša čudno nužno samo pijana. Pad i ozljeda glave, hipoglikemija, epileptički napadaj, moždani problem, trovanje drugom tvari ili kombinacija alkohola i lijekova mogu izgledati slično. Ako je osoba pala i udarila glavom, ako ima jaku glavobolju, ponavljano povraća, ne možemo je razbuditi ili njezino stanje ne odgovara količini alkohola koju je popila, ne treba sve pripisati alkoholu.

Alkohol i vrućina nisu dobra kombinacija. Na vrućini tijelo pokušava održati temperaturu pojačanim znojenjem i preraspodjelom krvi prema koži, a pritom se gubi voda. Alkohol može pridonijeti dehidraciji. U preporukama za boravak i rad na vrućini savjetuje se izbjegavanje alkohola.

Ako se alkohol već konzumira, puno je sigurnije ne piti brzo, ne natjecati se tko može više, ne piti natašte, između alkoholnih pića uzimati vodu i nikada ne ostaviti jako pijanu osobu samu. Alkohol narušava procjenu i koordinaciju prije nego što osoba nužno izgleda pijano, pa osoba ne može voziti.

Kada potražiti pomoć liječnika?

Ako govorimo o blagoj alkoholiziranosti bez alarmantnih simptoma, liječnik nije potreban. Ali ako osoba teško ostaje budna ili se ne može probuditi, ima poremećaj disanja, konvulzije, gubi svijest, izrazito je konfuzna, plavkasta ili vrlo blijeda, opetovano povraća uz poremećaj svijesti, sumnjamo da je kombinirala alkohol s lijekovima ili drogama, ozbiljno se ozlijedila ili jednostavno imamo osjećaj da se stanje pogoršava, traži se hitna medicinska pomoć.

Mamurluk sljedećeg jutra i alkoholno trovanje nisu sinonimi

Glavobolja, žeđ, mučnina, umor i osjećaj iscrpljenosti nakon noći u kojoj se pilo mogu biti dio mamurluka. Alkoholno trovanje odnosi se na akutno stanje u kojem je količina alkohola toliko velika da su ugrožene osnovne funkcije organizma. Ali osoba koja se ujutro nakon izlaska i dalje ne može normalno razbuditi, ima teškoće s disanjem, konvulzije, izrazitu konfuziju ili neki drugi ozbiljan simptom nije samo mamurna i treba medicinsku procjenu.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160", od 24.7. na Voyo!

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Ljeto i ubodi kukaca - u ovom slučaju obavezno posjetite liječnika