Petra Meštrić za Žena.hr: Zašto se neke žene sve kasnije odlučuju imati djecu?

Još prije desetak godina bilo je sasvim uobičajeno da žena prvo dijete rodi u ranim ili srednjim dvadesetima. Danas se ta granica značajno pomaknula. Žene dulje ostaju u sustavu obrazovanja, kasnije se osamostaljuju, kasnije ulaze u partnerske odnose i brak, a majčinstvo sve češće dolazi nakon tridesete godine. I to nije samo dojam, već je riječ o konkretnom demografskom trendu. Prema najnovijim podacima, prosječna dob žene pri rođenju prvog djeteta u Europskoj uniji 2024. godine iznosila je 29,9 godina, dok je 2014. bila 28,9 godina. Možemo vidjeti da je u deset godina prosječna dob se povećala za jednu godinu. Povećava se i broj poroda nakon četrdesete godine života.

Zašto se roditeljstvo odgađa?

Odgovor nije jednostavan već se temelji na brojnim parametrima. Žene se danas dulje obrazuju, u puno većoj mjeri sudjeluju na tržištu rada i grade karijeru. Ipak važno je naglasiti da tvrdnja da žene biraju karijeru umjesto djece često promašuje poantu. Za mnoge žene nije riječ o izboru između djeteta i karijere, nego o pokušaju da prije roditeljstva stvore životnu sigurnost. Izvori ekonomsku nesigurnost, nesigurnost zaposlenja i visoke troškove stanovanja navode kao čimbenike koji otežavaju ostvarivanje roditeljstva. Za većinu ljudi roditeljstvo je partnerska odluka.

Žena može željeti djecu, ali možda nema partnera. Postoje i veze koje nisu dovoljno stabilne za roditeljstvo. Netko izlazi iz dugogodišnjeg odnosa i ponovno traži partnera. Netko partnera s kojim želi osnovati obitelj upozna tek u tridesetima.

S vremenom promijenila se i predodžba o tome što znači biti roditelj. Nekada je roditeljstvo predstavljalo očekivani životni korak. Danas se doživljava kao osobna odluka. I muškarci i žene sve češće pronalaze smisao i identitet izvan roditeljske uloge te raste društvena prihvaćenost života bez djece. Postoji i ideal "idealnog roditelja" koji je vrlo često nedostupan.

Od roditelja se očekuje emocionalna dostupnost, intenzivna uključenost u razvoj djeteta, kvalitetna prehrana, aktivnosti, obrazovanje, financijska sigurnost, vrijeme provedeno s djetetom i stalno praćenje njegovih potreba.

Kod nekih ljudi sve ovo stvara stres da prije djeteta moraju imati riješeno gotovo sve, stan, posao, financije, međusoban odnos i emocionalnu stabilnost.

Prema literaturi postoji i psihološki faktor

Dobivanje djeteta jedna je od najvećih promjena identiteta u životu. Osoba više nije odgovorna samo za sebe. Mijenjaju se rutina, raspored spavanja, odnos s partnerom, slobodno vrijeme, financije, društveni život, poslovna dostupnost. Osoba može istodobno željeti dijete i bojati se gubitka slobode.

Kod žena postoji i svijest da posljedice roditeljstva često nisu ravnomjerno raspoređene između partnera. Trudnoća, porod i dojenje biološki pripadaju ženi, ali ni nakon toga podjela roditeljskih i kućanskih obveza nije uvijek jednaka.

Društvo se promijenilo jako brzo, ali biologija nije

Žena se rađa s konačnim brojem jajnih stanica. Tijekom života smanjuju se i njihov broj i kvaliteta. Prema izvorima, reproduktivni potencijal žene najveći je od kasnih tinejdžerskih godina do kasnih dvadesetih. Oko tridesete fertilitet počinje opadati, a pad postaje izraženiji sredinom tridesetih.

Statistika ne znači da žena nakon 35. godine ne može zatrudnjeti. Može, i velik broj žena ima uredne trudnoće i rađa zdravu djecu nakon 35. Ali statistička vjerojatnost trudnoće nije jednaka s 25, 35 i 40 godina. S dobi raste udio jajnih stanica s kromosomskim nepravilnostima, zbog čega se povećavaju rizici neuspješne oplodnje, spontanog pobačaja i kromosomskih abnormalnosti. Kasnije roditeljstvo ima i svoje prednosti. Stariji roditelji često ulaze u roditeljstvo nakon što su ostvarili željenu razinu obrazovanja, financijske stabilnosti i životnog iskustva. Osjećaju se emocionalno spremnijima i sigurnijima u vlastite odluke.

Ovdje nema krivih i pravih odgovora. Najbolji pristup ovoj temi nije ni pritisak ni zastrašivanje, nego informiranost.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160"! Nova epizoda čeka te svakog petka na Voyo!

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Da ili ne estetskoj kirurgiji? Pitanje koje dijeli mišljenja