Mnogi ljudi boje se ugljikohidrata jer misle da su oni nezdravi i da debljaju. Međutim, ugljikohidrati su vrlo važan nutrijent i neophodni su našem tijelu za normalno funkcioniranje. Baš kao i proteini i zdrave masnoće, i ugljikohidrati su izvor energije i stoga ih je važno uključiti u svoju prehranu.
Danas su ugljikohidrati na lošem glasu, no ključno je znati da postoje dobri i loši ugljikohidrati pa sve ovisi o tome koje namirnice jedemo i u kojim količinama. Ključ je, kao i u svemu ostalome, u umjerenosti.
Ono što bismo trebali izbjegavati su rafinirani ugljikohidrati koji se povezuju s prekomjernom tjelesnom težinom, dijabetesom i drugim zdravstvenim stanjima, piše portal Healthline. Takvi ugljikohidrati najčešće se nalaze u slatkišima i tzv. junk hrani. No, nisu svi izvori ugljikohidrata jednaki, a u nastavku otkrivamo samo neke od razloga zašto bismo ih trebali uključiti u svoju prehranu.
Ugljikohidrati ne izazivaju debljanje sami po sebi
Znanstvenici su jednom pretpostavili kako ugljikohidrati povećavaju rizik od pretilosti više nego masnoće i proteini. Prema toj hipotezi, ugljikohidrati potiču skladištenje kalorija u obliku masti. Dakako, pretjerana konzumacija bilo kojeg nutrijenta koji sadrži kalorije može doprinijeti debljanju. Međutim, kako navodi Healthline, nema uvjerljivih dokaza koji bi pokazali da prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata uzrokuje debljanje. Zapravo, mnoge studije sugeriraju da ne postoji značajna povezanost između visokog unosa ugljikohidrata i pretilosti.
Unatoč tome, pokazalo se da dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu biti učinkovite kod gubitka kilograma – barem kratkoročno. Znanstvenici vjeruju da je njihova učinkovitost ustvari posljedica eliminacije rafiniranih ugljikohidrata poput slatkiša i bijele tjestenine i povećanog fokusa na zdrave izvore ugljikohidrata s visokim udjelom vlakana te na proteine i zdrave masnoće. Ukratko, zaključak je da je kvaliteta ugljikohidrata koje jedemo važnija od udjela ugljikohidrata u prehrani, piše Healthline.com.
Neophodni su za zdravlje
Prehrana se ne može podijeliti na lošu i dobru. Ipak, većina stručnjaka se slaže da je konzumacija vlakana važna za održavanje dobrog zdravlja. Većina dijetalnih vlakana zapravo se sastoji od ugljikohidrata. Topiva vlakna posebno su korisna za održavanje zdrave tjelesne težine, kao i za zdravlje srca. Vlakna potiču rad probavnog sustava, povećavaju apsorpciju hranjivih tvari, pridonose smanjenju tjelesne težine i poboljšanju zdravlja.
Crijevne bakterije oslanjaju se na ugljikohidrate
U našim crijevima nalaze se crijevne bakterije koje utječu na naše zdravlje na razne načine. Važno je da one budu u ravnoteži. Za rad korisnih crijevnih bakterija ugljikohidrati su ključni, a ispostavilo se da su topiva vlakna važan nutrijent. Najbolji izvor ovih vlakana su mahunarke i zob, koji su bogati ugljikohidratima.
Nalaze se u brojnim 'supernamirnicama'
Mahunarke poput leće, mahuna, slanutka i graška su bogat izvor brojnih nutrijenata koji su važni za ljudsko zdravlje, a sadrže i zdrave ugljikohidrate. Ljudi ih često izbjegavaju upravo zbog visokog sadržaja ugljikohidrata, no nutricionisti ističu da su mahunarke jedinstvene po svom sastavu. Jedna su od rijetkih namirnica koje su bogate i proteinima i vlaknima, a uz to su i odličan izvor vitamina i minerala.
Izbacivanje ugljikohidrata neće utjecati na performanse vezane uz vježbanje
Postoje određeni mitovi o tome kako prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata može pozitivno utjecati na performanse vezane uz treninge i poboljšati rezultate kod sportaša. Studije su pokazale da ne postoje značajnije razliku u ostvarivanju rezultata između pojedinaca koji unose veći udio ugljikohidrata i onih koji ih jedu manje. Onima koji vježbaju kako bi ostali u formi, prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata vjerojatno neće naškoditi performansama - ali vjerojatno ih neće ni poboljšati, navodi Healthline.
Ne izazivaju oštećenje mozga
Neki tvrde da ugljikohidrati mogu uzrokovati upale u mozgu. Međutim, ova ideja nije utemeljena na znanstvenim dokazima. Za razliku od rafiniranih žitarica, cjelovite žitarice bogate su magnezijem i vlaknima – nutrijentima koji se povezuju sa smanjenjem upala. Zapravo, opsežno proučavana Mediteranska prehrana, koja je bogata cjelovitim žitaricama, snažno je povezana sa sporijim mentalnim padom povezanim sa starenjem i manjim rizikom od Alzheimerove bolesti. S druge strane, treba izbjegavati unos rafiniranih ugljikohidrata i šećera. Namirnice koje ih sadrže smatraju se nezdravima jer loše utječu na zdravlje i na ljudsko tijelo u cjelini.
Ljudi koji žive najdulje konzumiraju puno ugljikohidrata
Zanimljivo je i da ljudi koji žive u tzv. 'plavim zonama' (regijama gdje ljudi žive najdulje) konzumiraju visok udio ugljikohidrata. Primjerice, otok Okinawa u Japanu ima najviše stogodišnjaka na svijetu. Njihova je prehrana bogata namirnicama koje sadrže ugljikohidrate, kao što su batat, zeleno povrće i mahunarke. Slično vrijedi i za stanovnike grčkog otoka Ikarije koji također jedu puno mahunarki, krumpira i kruha. Nekoliko drugih plavih zona dijeli slične prehrambene obrasce, što ukazuje na to da ugljikohidrati nisu tako loši za zdravlje kao što mnogi misle.
Zaključak: Ugljikohidrati su dio zdrave i uravnotežene prehrane
O hrani bismo trebali razmišljati kao o cjelini, a ne samo o nutrijentima koje sadrži. Primjerice, visoko prerađena hrana je nezdrava i najviše doprinosi debljanju. Iako prehrana s niskim unosom ugljikohidrata može biti učinkovita kod mršavljenja, to ne znači da ugljikohidrati sami po sebi uzrokuju debljanje ili bolesti. Važno je istaknuti da se ljudi, kao i njihove prehrambene navike, međusobno razlikuju. U svakom slučaju, namirnice s dobrim ugljikohidratima mogu biti dio zdrave i uravnotežene prehrane i ne treba ih izbjegavati pod svaku cijenu.
POGLEDAJ VIDEO: KAKO SE ZDRAVO HRANITI NA POSLU?