Slanina – ukusan i zdrav zalogaj ili prerađevina puna masti? Mišljenja oko slanine podijeljena su i neki je obožavaju i bez problema je jedu i ujutro i navečer. Drugima pak nije 'napeta' jer im je premasna i radije biraju lagane šunke. No koja strana pobjeđuje? Istina je da novija istraživanja pokazuju da mesne prerađevine, u koje spada i slanina, dolaze s zasićenim mastima i konzervansima, i to je štetno. No, konzumira li se umjereno, stručnjaci kažu ne bi trebala imati problema.
S druge strane, svakodnevno konzumiranje slanine moglo bi biti štetno jer prosječna kriška ima oko 110 kalorija, 10 grama masti, 3,8 grama zasićenih masti, gotovo četiri grama proteina i nešto natrija.
Naravno, treba razlikovati kupovnu od domaće slanine koju obožavaju starije generacije i koja je sigurno zdravija opcija. Ako si obožavateljica ovog nareska, moglo bi te zanimati koje ti prednosti, ali i mane slanina ostavlja po zdravlje. Sve ih je izdvojio portal Eat This, Not That.
Nećemo ti reći bi li je ili ne bi trebala jesti (odluka je na tebi), već ćemo ti iznijeti šest stvari koje se događaju jedeš li slaninu. Krenimo!
POGLEDAJ VIDEO: Ukusna Pavlova torta
Unosiš proteine
I to je dobra stvar! Jedenjem umjerene količine slanine možeš unijeti adekvatnu dnevnu dozu proteina. Kako potvrđuje nutricionistica Trista Best, samo jedna kriška slanine sadrži tri do četiri grama proteina. ''Kriška slanine dnevno može vam dati dovoljno proteina, a to je sjajno za one čija prehrana inače nije bogata proteinima'', kaže Best. Uz to, slanina je zasitna, a možeš ju u manjim količinama dodavati čak i u salatu što doprinosi ravnomjernom unosu nutrijenata. Pritom budi umjerena.
Tu su i štetni konzervansi
Slanine se smatra prerađenim mesom što znači da često sadrži aditive i konzervanse. A poznato je da to može imati negativne učinke na zdravlje. Kako navodi Eat This, Not That, natrijev fosfat jedan je od najčešćih aditiva u slanini, a povezuje se s mogućim oštećenjem krvnih žila i bržim starenjem. Natrijev nitrat također se često dodaje (kupovnoj) slanini. On se pak povezuje s povećanim rizikom od raka dojke, debelog crijeva i prostate. Naravno, pažljivim čitanjem deklaracije možeš pronaći proizvođače kod kojih nisu prisutni ovi aditivi.
Prekomjerna konzumacija može povećati rizik od srčanih bolesti
Svakodnevna konzumacija mesnih prerađevina pa i slanine može povećati rizik od bolesti srca. Studija objavljena u časopisu Circulation pokazuje da osobe koje redovito jedu slaninu imaju za 42 posto veći rizik od koronarne bolesti srca, ali i povećani rizik za razvoj dijabetesa. Uz to, novo izvješće objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition kazuje da jedenje više od 150 grama prerađenog mesa tjedno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za 46 posto (u usporedbi s onima koji uopće ne jedu prerađeno meso).
Oprezni trebaju biti oni s visokim krvnim tlakom
''Jedenje slanine može biti opasna navika za one koji se bore s visokim krvnim tlakom'', poručuje nutricionistica Best. Slanina sadrži natrij, a on može poticati zadržavanje vode, ali i suziti krvne žile. ''Osim toga, slanina često sadrži više razine zasićenih masti, a ponekad i transmasti. 'Upravo zasićene i trans masti u slanini mogu dodatno suziti krvne žile i potencijalno pogoršati visok krvni tlak'', tumači Best. Iako zasićene masti u malim količinama i nisu toliko štetne, treba imati na umu da svaka porcija slanine sadrži oko 40 posto masti. Stoga treba biti oprezan.
Masti mogu uzrokovati crijevnu neravnotežu
Trebaš biti oprezna jer velike količine masne hrane (i zasićenih masti) mogu poremetiti prirodnu ravnotežu crijevne mikroflore. Prerađene masti mogu, naime, potaknuti više crijevnih bakterija što remeti ravnotežu dobrih bakterija koje prirodno borave u našem organizmu.
Uz masti, slanina ima i neke vitamine
Da ne bi sve bilo tako crno, treba reći da slanina sadrži i neke vitamine. Voliš li slaninu, unijet ćeš vitamin B6 i B12, ali i željezo, cink, magnezij i selen. To su korisni vitamini iako ih doduše možeš dobiti i iz nekih drugih izvora.
