Pomaže li nam gledanje televizije u krevetu prije spavanja da se opustimo nakon stresnog radnog dana? Je li dobro i korisno odmarati i spavati u poslijepodnevnim satima? Ovo su samo neki od mitova povezanih sa spavanjem koji odražavaju navike mnogih od nas, ali nisu posve istiniti.
Zato je vrlo važno razotkriti ih, jer san, kao i svaki drugi tjelesni proces, zahtijeva našu pažnju jer je vrlo važan dio našeg života. Uostalom, kada ne spavamo dobro možemo se osjećati umorno, ne razmišljamo jasno i možemo puno vremena provesti loše volje, pa je vrlo važno razbiti najraširenije mitove o spavanju. Kako bismo se mogli posvetiti što boljem i kvalitetnijem spavanju, istražile smo najčešća uvjerenja i mitove o dobrom snu koji bi mogli utjecati na naše zdravlje, za koje smo svi mislili da su istiniti, no zapravo nisu.
Hrkanje je uobičajeno i bezopasno
Nećemo poreći, to je činjenica: većina nas je hrkala u nekom trenutku svog života. To, naravno, nije problem. Međutim, kada hrkanje postaje učestalo i jako glasno, to može biti znak da patiš od zdravstvenog stanja koje moraš riješiti što je prije moguće. To može biti, na primjer, opstruktivna apneja u snu, prilično čest poremećaj koji se događa kada su dišni putevi blokirani i disanje se iznenada prekine ili čak pauzira tijekom sna zbog čega se moraš probuditi.
Osoba koja pati od apneje očito se neće dobro odmoriti tijekom noći i najvjerojatnije će se osjećati umorno i patiti od pretjerane pospanosti. To može utjecati na njihovu koncentraciju, a time i na sposobnost učinkovitog obavljanja svakodnevnih zadataka, pa čak može biti i rizik tijekom aktivnosti koje zahtijevaju potpunu pozornost, poput vožnje. Apneju i hrkanje povezano s ovim stanjem trebao bi liječiti stručnjak za spavanje. Međutim, ako misliš da patiš od toga, postoji nekoliko stvari koje možeš promijeniti kako bi krenula u pravom smjeru - održavaj zdravu težinu, ograniči konzumaciju alkoholnih pića i izbjegavaj spavanje na leđima.
Dobro je drijemati popodne
Poznato je da su popodnevni odmori veliki saveznici ljudi koji vole spavati. I ne samo to, oni zapravo imaju prekrasne prednosti - mogu poboljšati naše raspoloženje, naše performanse na poslu ili bilo koju drugu aktivnost na koju se trebamo usredotočiti, mogu nas opustiti i učiniti da se osjećamo manje umorno. Ali i ova prekrasna stvar može imati negativan učinak. Dugo drijemanje ne uzrokuje te željene učinke i zapravo može narušiti naš noćni odmor. Stručnjaci preporučuju samo kratko spavanje koje traje 10-20 minuta, a to bi trebala napraviti prije 15 sati kako ne bi imala problema sa spavanjem noću.
Više sna je uvijek bolje
Riječ je o količini sati koja je potrebna svakoj osobi da se kvalitetno naspava. Doduše, ona se može razlikovati od osobe do osobe, ali stručnjaci su prilično sigurni da bi odrasli trebali spavati samo između 7 i 9 sati dnevno. Previše spavanja događa se kada premašimo 9 sati sna po noći. To može uzrokovati glavobolje i pretjerani umor, a povezano je i s povećanim rizikom od zdravstvenih problema kao što su debljanje, depresija, dijabetes i bolesti srca. No ako povremeno ostaneš u krevetu malo dulje, nemoj se previše brinuti zbog toga. Jedino što moraš učiniti je obratiti pažnju i paziti da ne spavaš redovito duže od 9 sati.
Gledanje televizije u spavaćoj sobi opušta nas i pomaže da zaspimo
Mnogi od nas uživaju ležeći u krevetu i gledajući dobar film - to je jedno od najvećih životnih zadovoljstava. Međutim, stručnjaci su vrlo jasni u činjenici da bismo trebali povući crtu i izbjegavati gledanje televizije prije odlaska na spavanje. Svjetlosni i zvučni podražaji iz čarobne kutije šalju signale našem mozgu koji mijenjaju procese u našem tijelu. Ti su procesi zapravo ti koji nam omogućuju da se osjećamo pospano i da dobro spavamo tijekom noći.
Jedan od ovih procesa počinje s hormonom koji se zove melatonin. Naše tijelo oslobađa melatonin na kraju dana kada primijeti da sunce zalazi i pada mrak. To je vlastiti način da nam kaže da je vrijeme za spavanje. Ako smo prije odlaska u krevet izloženi umjetnom svjetlu poput onog s televizora, njegova se funkcija mijenja i ne dopušta nam da se dobro odmorimo. Zato stručnjaci preporučuju da u spavaćoj sobi nemamo TV i druge zaslone. Umjesto toga dobro je pročitati knjigu i slušati opuštajuću glazbu.
Kako starimo, potrebno nam je manje sna
Ako si kao dijete provodila neko vrijeme s bakom i djedom, mogla si primijetiti da su se oni često budili ranije ili lakše od tebe. Možda je to bio slučaj i s tvojim roditeljima. Ljudi zato često pomisle da nam je kako starimo potrebno manje sati sna. No, ako pogledamo preporuke stručnjaka o broju sati koje odrasli i starije osobe trebaju, ispada da nema velike razlike. S obzirom na to, istina je i da proces starenja može prirodno promijeniti količinu i kvalitetu sna osobe. Ipak, to ne mora značiti da našem tijelu treba manje sati sna za ispravan rad. Dok odrasloj osobi u dobi od 18 do 64 godine treba 7 do 9 sati sna, ljudi stariji od 65 godina trebali bi spavati između 7 i 8 sati svake noći.
Nedostatak sna možemo nadoknaditi vikendom
Ostati budan preko noći radi posla ili završetka domaće zadaće u školi može biti nešto što radimo samo s vremena na vrijeme, a iako to nije sjajno, nećemo imati nikakvih zdravstvenih problema ako to učinimo. Međutim, nije preporučljivo da to postane navika. Spavanje je važno i trebalo bi se odvijati noću. Gubljeni sati sna se gomilaju i zato neki stručnjaci taj nedostatak nazivaju dugom za spavanje.
Oni nas uvjeravaju da se ovo vrijeme ne može nadoknaditi jednostavnim spavanjem nekoliko sati više vikendom, te kažu da se time ne bi suzbili negativni učinci koje bi stalni nedostatak sna mogao izazvati u budućnosti. Ipak, postoje neki savjeti za postupno vraćanje energije ako si izgubila sate sna - drijemaj kratko i rano poslijepodne, postavi raspored odlaska na spavanje i buđenje te ga se pokušaj pridržavati svaki dan, a ako nisi navikla spavati najmanje 7 sati po noći, počni dodavati 15 minuta sna dok ne dođeš do optimalnog vremena.