Proteini, često nazivani gradivnim blokovima života, esencijalni su makronutrijenti ključni za gotovo svaku funkciju u našem tijelu. Sastoje se od aminokiselina i neophodni su za izgradnju i popravak mišića, kože, kose i noktiju, kao i za proizvodnju vitalnih enzima, hormona i antitijela koja štite naš imunološki sustav. Bez adekvatnog unosa proteina, tijelo ne može optimalno funkcionirati. Iako je teški nedostatak proteina rijedak u razvijenim zemljama s dostupnim izvorima hrane, suptilniji oblici manjka mogu se pojaviti, posebno kod osoba s restriktivnim dijetama, problemima s apsorpcijom ili jednostavno nedovoljnim unosom.
Proteine nalazimo u životinjskim izvorima poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda, te u biljnim izvorima kao što su mahunarke (grah, leća), orašasti plodovi, sjemenke, tofu i kvinoja. Važno je prepoznati znakove koje nam tijelo šalje kada mu nedostaje ovaj ključni nutrijent.
Manjak proteina može se manifestirati na različite načine, a simptomi se često razvijaju postepeno. Obrati pažnju na sljedeće signale:
Umor i gubitak snage koji ne prolaze
Osjećaš li se stalno umorno, čak i nakon dovoljno sna? Jedan od prvih znakova nedostatka proteina može biti opća slabost, manjak energije i kronični umor. Kada tijelo ne dobiva dovoljno proteina iz prehrane, počinje razgrađivati mišićno tkivo kako bi zadovoljilo svoje potrebe za aminokiselinama. Gubitak mišićne mase izravno dovodi do smanjenja snage i izdržljivosti. Proteini su također važni za transport kisika u krvi (kroz hemoglobin), pa njihov manjak može smanjiti opskrbu stanica kisikom, dodatno doprinoseći osjećaju iscrpljenosti.
Problemi s kosom, kožom i noktima
Kosa, koža i nokti primarno su izgrađeni od proteina, posebice keratina. Stoga, nedostatak proteina često prvo postaje vidljiv upravo na njima. Kosa može postati tanka, suha, lomljiva i početi pojačano ispadati. Nokti postaju slabi, krhki i lako pucaju. Koža može izgubiti elastičnost, postati suha, perutava, pa čak i osjetljivija na iritacije i osipe. Ovi vanjski znakovi jasan su pokazatelj da tijelu nedostaju osnovni gradivni materijali.
Oslabljen imunitet i sporo zacjeljivanje
Ako primjećuješ da češće obolijevaš od prehlada ili drugih infekcija, a oporavak traje dulje nego inače, uzrok bi mogao biti manjak proteina. Proteini su ključni za proizvodnju antitijela i drugih komponenti imunološkog sustava koje se bore protiv patogena. Bez dovoljno proteina, imunološki odgovor slabi. Isto tako, proteini su neophodni za proces popravka tkiva i izgradnju novih stanica. Zato rane, posjekotine ili ozljede mogu zacijeljivati znatno sporije kod osoba s proteinskim deficitom.
Oticanje (edem)
Manje poznat, ali značajan znak ozbiljnijeg nedostatka proteina je edem – nakupljanje tekućine u tkivima koje uzrokuje oticanje. Ovo se najčešće javlja u nogama, gležnjevima i stopalima, a ponekad i u trbuhu. Proteini u krvi, poput albumina, igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tekućine između krvnih žila i okolnih tkiva. Kada razina proteina u krvi padne prenisko (stanje poznato kao hipoproteinemija), tekućina može "curiti" iz krvnih žila u tkiva, uzrokujući oticanje.
Neobične žudnje i stalna glad
Osjećaš li stalnu potrebu za grickalicama, posebno slatkim ili slanim? To može biti način na koji tijelo signalizira nedostatak proteina. Proteini pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi i potiču osjećaj sitosti smanjujući razinu hormona gladi (grelina). Kada u obroku nema dovoljno proteina, a prevladavaju ugljikohidrati, šećer u krvi naglo raste, a zatim brzo pada, što izaziva osjećaj gladi i žudnju za brzom energijom – često u obliku šećera.
Gubitak mišićne mase i bolovi u zglobovima
Kao što je spomenuto, tijelo će u nedostatku proteina početi razgrađivati vlastite mišiće. Dugoročno, to dovodi do gubitka mišićne mase (sarkopenije, posebno kod starijih osoba), smanjene snage i opće slabosti. Mišići također pružaju potporu zglobovima, pa njihov gubitak može doprinijeti bolovima u zglobovima jer zglobovi postaju manje zaštićeni i podložniji opterećenju.
Promjene raspoloženja i mentalna magla
Proteini, odnosno aminokiseline iz kojih su građeni, neophodni su za sintezu neurotransmitera – kemijskih glasnika u mozgu koji reguliraju raspoloženje, koncentraciju i kognitivne funkcije (npr. serotonin, dopamin, norepinefrin). Nedostatak proteina može dovesti do neravnoteže ovih neurotransmitera, što se može manifestirati kao razdražljivost, promjene raspoloženja, anksioznost, poteškoće s koncentracijom ("mentalna magla"), pa čak i doprinijeti razvoju depresivnih simptoma.
Ostali potencijalni znakovi
Osim navedenih, dugotrajni ili teži nedostatak proteina može biti povezan i s drugim problemima:
Masna jetra: Nakupljanje masti u jetri može biti povezano s nedostatkom proteina jer su proteini potrebni za sintezu lipoproteina koji transportiraju masti iz jetre. Njihov manjak može dovesti do akumulacije masti u jetrenim stanicama.
Slabije kosti: Iako je kalcij primaran za zdravlje kostiju, proteini čine značajan dio koštane mase i neophodni su za apsorpciju kalcija i održavanje gustoće kostiju. Dugotrajan manjak može doprinijeti slabosti kostiju i povećanom riziku od prijeloma.
Poremećaji rasta kod djece: Proteini su apsolutno ključni za rast i razvoj, pa njihov nedostatak u djetinjstvu može dovesti do usporenog rasta i razvoja.
Što učiniti ako sumnjaš na manjak proteina?
Prepoznavanje ovih znakova prvi je korak prema rješavanju potencijalnog nedostatka proteina. Ako sumnjaš da tvojem tijelu nedostaje ovaj vitalni nutrijent, posebno ako primjećuješ više navedenih simptoma, važno je posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom. Oni mogu procijeniti tvoj unos proteina, preporučiti odgovarajuće pretrage ako je potrebno i pomoći ti prilagoditi prehranu. Povećanje unosa kvalitetnih izvora proteina, bilo životinjskih ili biljnih, može značajno poboljšati tvoje stanje. Zapamti, uravnotežena prehrana bogata različitim izvorima proteina temelj je dobrog zdravlja i optimalnog funkcioniranja tijela. Ne ignoriraj signale koje ti tijelo šalje – poslušaj ga i osiguraj mu ono što mu je potrebno.
