Jesu li umjetni zaslađivači štetni ili imaju brojne prednosti?

Šećer nije zdrav, pa što bismo onda trebali koristiti?

Jesu li umjetni zaslađivači štetni ili imaju brojne prednosti?

Uloga u prehrani

Već od rođenja, ljudi prepoznaju sladak okus i skloniji su mu nego drugim okusima.Smatra se da je to, kao i urođena nesklonost gorkim okusima, fiziološka prilagodba koja je prvim ljudima pomagala razlikovati moguće štetnu i moguće hranjivu hranu biljnog podrijetla. Majčino mlijeko ima sladak okus ponajviše zbog toga što sadrži 7.2% laktoze (mliječnog šećera). U usporedbi s majčinim mlijekom, sok od jabuke i sok od naranče sadrže gotovo 10% šećera. Studije pokazuju da je snažna sklonost slatkome izražena u djetinjstvu, ali slabi u kasnoj adolescenciji do odrasle dobi.Ljudi različite starosti već mnogo stoljeća zaslađuju hranu medom i voćem.

Kako je hrana pristupačne cijene i, iznad svega, vrhunske kvalitete postala široko dostupna u 20. stoljeću,u razvijenim zemljama praktički su nestali problemi vezani za nedovoljan unos kalorija u sklopu prehrane. Istodobno, mnogi su aspekti ljudskoga života postali manje radno intenzivni, zbog čega znatan dio stanovništva danas unosi više kalorija nego što ih troši. To je osnovni razlog veće učestalosti slučajeva pretilosti i prekomjerne tjelesne težine, koji i sami uzrokuju dodatne zdravstvene posljedice, a i danas predstavljaju izazov. U tom kontekstu, i s obzirom na urođenu želju ljudi za slatkim okusom, hrana i pića s niskokaloričnim sladilima mogu dati koristan doprinos u prehrani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
3/9