Svaka bolest se najbolje liječi prevencijom, a već su mnoge akcije pokazale da podizanje svijesti i rano otkrivanje određenih zdravstvenih tegoba mogu smanjiti rizike od nastajanja bolesti, ali i smrtnost. Upravo je zbog toga Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju "Dan CRVENIH HALJINA" posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači. Moždani udar svake godine ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke i jedino se prevencijom može ublažiti ta strašna statistika.
Ovom akcijom žele upozoriti da se moždani udar može se spriječiti u velikom broju slučajeva, ali da je važno da svaka žena preuzme brigu o svom zdravlju. Promjena načina života, osluškivanje vlastitog tijela i znakova upozorenja koje nam ono šalje mogu smanjiti rizik od ove teške bolesti, a ako do moždanog udara ipak dođe, najvažnije je pravovremeno prepoznavanje i brza reakcija okoline. Neurologinja prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić-Huzjan i predstojnica Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice otkrila nam je kako žene mogu smanjiti rizike, ali i koliko je za zdravlje važna promjena životnog stila koju svaka žena može započeti već danas.
Kako bi sve žene možda najbolje shvatile koliko je važna svijest o moždanom udaru bilo bi najbolje da nam za početak kažete brojeve. Još uvijek se moždani udar u našem društvu više povezuje s muškarcima, a brojevi pokazuju neku drugu stvarnost. Koliko se žena bori s ovom bolešću i koliko ih godišnje umire od posljedica moždanog udara?
Sveukupno je veće opterećenje žena moždanim udarom u odnosu na muškarce. Rizik za moždani udar u mladih žena, do 35 god. je veći u odnosu na muškarce, jednim dijelom zbog razloga koji su vezane uz reproduktivno razdoblje žena, nakon toga muškarci imaju veću učestalost moždanog udara u odnosu na žena, a starije žene imaju veći rizik u odnosu na muškarce. Starije žene dobivaju teže moždane udara, često žive same, kasno dolaze u hitne službe, često prekasno za djelotvorno liječenje, što rezultira lošim ishodom. Rizik za nastanak moždanog udara sve više raste u mlađim dobnim skupinama, osobito u žena, te se u zadnjih 20ak godina zamjećuje porast odnosa broja mlađih osoba s moždanim udarom u odnosu na starije osobe s moždanim udarom. Žene više umiru od moždanog udara u odnosu na muškarce, drugi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i tako u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina na 3 000 umrlih žena od moždanog udara dolazi 2 000 umrlih muškaraca od moždanog udara godišnje. Takav je odnos nepromijenjen i tijekom pandemije korona virusa.
Kakve posljedice sve može ostaviti moždani udar?
Nakon preboljelog moždanog udara često zaostaje motoričkih deficit i invalidnost, ali često se nakon toga javlja depresija i demencija. Nažalost, zbog invalidnosti i nemogućnosti brige obitelji o osobi koja je preboljela moždani udar, često se takvi bolesnici smještaju u institucije, a ne vraćaju se u obitelj.
Postoje li neke specifičnosti kod moždanog udara koje dožive žene u odnosu na muškarce?
Vezano uz generativno razdoblje, žene imaju veću učestalost nekih rjeđih vrsta moždanog udara u odnosu na muškarce. Simptomi moždanog udara tada mogu biti drugačiji u odnosu na uobičajene vrsta moždanog udara. Uobičajeno se bolesnici s moždanim udarom prezentiraju slabošću jedne strane lica i tijela, smetnjama govora, vrtoglavicama, glavoboljama, smetnjama vida. Žene se češće prezentiraju i nekim neuobičajenim simptomima moždanog udara zbog čega ostaju neprepoznate, kao npr. smetenošću, zbunjenosti. Zbog toga često ostaju neprepoznate i neliječene.
Nažalost, reakcija žena kod pojave simptoma bolesti je različita u odnosu na muškarce. Kada osjeti neke smetnje, žena prvo razmišlja da je neće biti kod kuće neko vrijeme, zato brzo ide skuhati nešto za iduće dane, brzo organizira tko će zbrinuti djecu, unučad, prošetati psa…. To dovodi također do zakašnjelog poziva u pomoć, te kasnog dolaska u hitne službe, i nemogućnosti liječenja.
Koje simptomi trebaju biti alarm za svaku ženu i kada je obavezno da se javi liječniku?
Većina (više od 80%) bolesnika s moždanim udarom imaju najčešće vaskularne čimbenike rizika, neprepoznate bolesti kao npr. povišeni krvni tlak ili masnoće u krvi. To su svi oni moždani udari koje se može prevenirati. Također, u česte vaskularne čimbenike rizika za nastanak moždanog udara su oni koji su posljedica životnog stila kao npr. pušenje cigareta, nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerna tjelesna težina, prehrana koja sadrži nezdrave masnoće, sol, crveno meso, nedovoljno povrća, voća. Svakako je potrebno poraditi na zdravom stilu života.
Što svaka žena može učiniti u svojoj svakodnevici kako bi smanjila rizik od pojave moždanog udara, ali i bolesti krvnih žila? Koliko ovakvim promjenama možemo smanjiti rizik od pojave moždanog udara?
Kao što sam rekla većina se moždanih udara može spriječiti samo utjecajem na stil života i regulaciju bolesti koje predstavljaju rizik za nastanak moždanog udara. Prestankom pušenja, povećavajući fizičku aktivnost, promjenom prehrambenih navika u mediteransku dijetu bogatu povrćem, voćem, maslinovim uljem, ribom i orašastim plodovima smanjuje rizik za nastanak moždanog udara, ali i poboljšanjem zdravlja mozga. Regulacija krvnog tlaka, masoća u krvi, dijabetesa melitusa kao i higijena usne šupljine i redoviti posjeti stomatologa također smanjuju rizik za nastanak moždanog udara. Upotreba nedozvoljenih sredstva ovisnosti je uzrok smrti u jednom od pet moždanih udara u mlađih osoba.
Uz pravilan životni stil postoje li neke redovite liječničke pretrage koje bi žene trebale raditi kako bi smanjile rizik od moždanog udara?
Posjet obiteljskom liječniku će dovesti do prepoznavanja najčešćih bolesti kao npr. povišenog krvnog tlaka, povećane razine šećera u krvi, povišene razine masnoća, nepravilnog srčanog ritma ili poboljšanje oralnog zdravlja. Liječnici obiteljske medicine su oni koji rade na prevenciji prepoznavanjem i liječenjem kroničnih bolesti, smanjujući rizik od moždanog I srčanog udara I općenito u poboljšanju zdravlja mozga.
Od koje dobi bi žene trebale razmišljati o prevenciji i upozorenjima koje im tijelo šalje? Često mislimo da je moždani udar nešto što se događa samo u starijoj dobi.
Moždani se udar dešava i u mlađoj životnoj dobi, svakako od mladosti treba raditi na zdravom stilu života ne samo u prevenciji moždanog udara, nego i općenito u poboljšanju zdravlja mozga. Naglašavam da je moždani udar u mlađih osoba u porastu, osobito zbog nezdravog stila života.
Javnozdravstvena kampanja "Dan CRVENIH HALJINA" već petu godinu djeluje u našoj zemlji. Hrvatsko neurološko društvo odlučilo je osvijestiti žene da se više brinu za sebe. Koliko ste zadovoljni s rezultatima u proteklim godinama?
Akcija je podigla svijest o značaju moždanog udara u žena, vidljivo je koliko su mladih, hrabrih žena odlučile istupiti I ukazati na značaj moždanog udara u žena. Mnoge su promijenile životni stil i svojim hrabrim istupom u javnosti ukazale na mogućnost pozitivnog djelovanja u svrhu poboljšanja zdravlja mozga.
Što je Vama, kao liječnicama, najvažnije da žene shvate i na što se trebaju fokusirati?
Najvažnije je da žene shvate da su one važne, jer samo izgrađujući vlastiti stav o vlastitoj važnosti i važnosti vlastitog zdravlja mogu utjecati, ne samo na prevenciju moždanog udara, već i u promociji zdravog života svoje obitelji I uže zajednice.
Što svaka žena može učiniti već danas kako bi smanjila rizik od moždanog udara?
Najbolje su stvari u životu najjednostavnije: odjenite tenisice i prošečite! I to učinite već danas i tako svaki dan!