Glad je način na koji nam tijelo javlja da nam je potrebno još energije odnosno hrane. Kada smo gladni, osjećamo prazninu u želucu i tzv. kruljenje, a mogu se pojaviti i glavobolja, nervoza te problemi s koncentracijom.
Prema mišljenju nutricionista, osoba koja je normalno aktivna trebala bi jesti svakih nekoliko sati, a najbolje je imati tri glavna obroka te dva međuobroka. Dakako, sve to ovisi i o načinu života i brojnim drugim faktorima.
Ipak, ako često jedeš, no unatoč tome se stalno osjećaš gladno, moguće je da tvoja prehrana nije uravnotežena. Neke od najčešćih razloga koji mogu izazvati glad otkrivamo u nastavku.
Ne unosiš dovoljno proteina
Velik broj ljudi osjeća glad jer im prehrana nije dovoljno uravnotežena. Unos proteina jako je važan za naše tijelo, ali i za kontrolu apetita. Unosom hrane koja sadrži proteine unijet ćemo manje kalorija i prije ćemo se osjetiti sito. Naime, proteini potiču proizvodnju hormona koji signaliziraju našem mozgu da smo siti, a istovremeno smanjuju razinu hormona koji su zaslužni za osjećaj gladi. Prema tome, ako ti je prehrana siromašna proteinima, moguće je da se radi toga osjećaš gladno. Najbolji izvor proteina su meso, riba i jaja, ali i mliječni proizvodi poput jogurta, kao i biljne namirnice poput mahunarki i orašastih plodova.
Ne spavaš dovoljno
Kvalitetan san izuzetno je važan za naše zdravlje. Nedostatak sna može izazvati brojne zdravstvene probleme te negativno utjecati na kvalitetu svakodnevice. Da bi tvoj organizam mogao obavljati sve svoje funkcije, važno je spavati dnevno barem 7-8 sati. Nedostatak sna povezuje se s brojnim bolestima, a može uzrokovati i glad. Naime, kada se ne naspavaš dovoljno, raste razina hormona koji su zaslužni za glad pa su veće šanse da ćeš češće posezati za lošim namirnicama te unijeti više kalorija.
Jedeš previše rafiniranih ugljikohidrata
Loša prehrana često je uzrok stalnog osjećaja gladi, a to se osobito odnosi na namirnice koje sadrže puno rafiniranih ugljikohidrata. Hrana poput bijelog kruha i tjestenine te slatkiša i pekarskih proizvoda sadrži puno kalorija, no u nutritivnom je smislu vrlo siromašna. Naglo podiže i spušta razinu šećera u krvi i probavlja se jako brzo jer nema vlakana pa su to glavni razlozi zbog kojih ćeš se brzo osjećati gladno nakon što si unijela takve namirnice. Rafinirane ugljikohidrate zamijeni zdravijim namirnicama kao što su povrće, voće i cjelovite žitarice. One sadrže zdrave ugljikohidrate, ali i vlakna koja će te dulje držati sitom.
Prehrana ti je siromašna masnoćama
Zdrave masnoće igraju ključnu ulogu kada govorimo o sitosti. Ako kroz prehranu ne unosiš dovoljno masnoća, vrlo je vjerojatno da ćeš stalno biti gladna, a to su potvrdile i brojne studije. Najbolji izbor namirnica sa zdravim masnoćama su kokosovo ulje te masna riba poput lososa, tune i sardina. Omega-3 masne kiseline nalaze se i u orasima i lanenim sjemenkama. Druge namirnice koje sadrže zdrave masnoće su avokado, maslinovo ulje te punomasni jogurt.
Ne piješ dovoljno vode
Pravilna hidratacija nevjerojatno je važna za naše zdravlje, a redoviti unos tekućine odnosno vode ima višestruke zdravstvene koristi. Unos vode važan je za pravilan rad mozga i za zdravlje srca, a hidratacija je važna i za lijepu kožu te za pravilno funkcioniranje probavnog sustava. Uz to, voda daje i osjećaj punoće te može smanjiti apetit ako je pijemo prije obroka, a to su pokazale i neke studije. Ne piješ li dovoljno vode, velike su šanse da ćeš se osjećati gladno jer se osjećaj žeđi vrlo često može pobrkati s osjećajem gladi. Osim vode, u svoju prehranu uključi i namirnice koje sadrže puno vode, poput lubenice i krastavaca.
Ne unosiš dovoljno vlakana
Ako ti je prehrana siromašna vlaknima, moguće je da ćeš se često osjećati gladno. Unos namirnica koje sadrže vlakna pomoći će ti da svoju glad držiš pod kontrolom. Naime, hrana obogaćena vlaknima sporije se probavlja pa ćeš se dulje osjećati sito. Dodatno, takva hrana potiče i oslobađanje hormona koji smanjuju apetit. Najvažnija su topiva vlakna, a ona se nalaze u žitaricama te voću i povrću. Dobar izvor su zobena kaša, lanene sjemenke, batat i naranče. Prehrana obogaćena vlaknima smanjit će glad, ali ima i brojne druge zdravstvene beneficije te može smanjiti rizik od brojnih bolesti kao što su dijabetes i pretilost.
Pretjeruješ s vježbanjem
Osobe koje puno i intenzivno vježbaju sagorijevaju i puno kalorija. Ako radiš puno treninga, tvoja bi prehrana trebala biti prilagođena takvom načinu života. Istraživanja su pokazala da osobe koje puno treniraju imaju i brži metabolizam, u usporedbi s onima koji ne vježbaju ili vode pretežito sjedilački način života. Ako puno vježbaš, povećaj unos namirnica koje sadrže vlakna, proteine i zdrave masnoće.
Pod velikim si stresom
Konstantni stres može povećati apetit jer kada smo pod stresom raste razina kortizola, hormona koji je zaslužan za glad i žudnju za nezdravim namirnicama. Upravo radi toga, možda je stres uzrok tvoje stalne gladi. Kako bi spriječila glad uzrokovanu stresom, počni prakticirati tehnike za smanjenje stresa. Meditacija, duboko disanje i neke vježbe mogu biti izuzetno korisni.
Jedeš prebrzo
Tempo kojim unosiš hranu također može igrati ulogu u tome koliko ćeš brzo nakon obroka osjetiti glad. Neke su studije pokazale da ljudi koji prebrzo jedu imaju veći apetit i puno su više skloni prejedanju. Osobe koje jedu sporije dulje će se osjećati sitima i manje su šanse da će imati problema s viškom kilograma. Polagano jedenje i temeljito žvakanje tvojem će tijelu i mozgu dati više vremena za oslobađanje hormona koji signaliziraju sitost.
Glad može biti i simptom nekih bolesti
Ako ti je prehrana zdrava i uravnotežena, stalna glad možda je uzrok neke bolesti. Česta glad je simptom koji se javlja kod osoba koje boluju od dijabetesa, uz neke druge simptome kao što su žeđ, gubitak težine i umor. Glad također može biti i jedan od simptoma kod poremećaja u radu štitnjače te hipoglikemije koja je povezana s raznim bolestima. Sumnjaš li na neke od ovih zdravstvenih poremećaja, obavezno se javi svom liječniku koji će te uputiti na daljnje pretrage.
