Bolja ja
SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Vodite bebu na more? Ovo morate znati

Petra Meštrić za Žena.hr: Vodite bebu na more? Ovo morate znati
Google Dodaj žena.hr među omiljene izvore na Googleu
Ljeto i more zvuče kao idila, no ljetovanje s bebom donosi sa sobom neke rizike. Ovo je kratki vodič o svim opasnostima s kojima se možete susreti na godišnjem odmoru te savjete kako da spriječite, da ne morate liječiti

Ljeto je za većinu ljudi sinonim za odmor, more i dane provedene na plaži. Roditelji se često vesele prvom odlasku svoje bebe na more i uspomenama koje će stvoriti zajedno. Ipak, ljeto je razdoblje kada su dojenčad i mala djeca izloženi brojnim zdravstvenim rizicima koji se mogu razviti vrlo brzo. Visoke temperature, intenzivno sunčevo zračenje, povećani gubitak tekućine, ali i veća učestalost virusnih i bakterijskih infekcija zahtijevaju dodatni oprez kod roditelja.

Za razliku od odraslih, bebe još uvijek nemaju potpuno razvijene mehanizme kojima organizam regulira tjelesnu temperaturu. Njihovo tijelo sadrži veći udio vode, površina kože u odnosu na tjelesnu masu znatno je veća. Zato se puno brže zagrijavaju, ali i puno brže gube tekućinu. To može kod dojenčeta dovesti do ozbiljne dehidracije ili toplinskog iscrpljenja. Pedijatri, prema dostupnim informacijama, tijekom ljetnih mjeseci bilježe povećan broj pregleda zbog pregrijavanja organizma, povraćanja, proljeva, infekcija oka, uha i kože, virusnih bolesti koje se lako šire među djecom.

Na što treba paziti kada vodite bebu na more

Sunce

Što se tiče zaštite od sunca, bebe mlađe od 6 mjeseci ne bi trebale biti izložene direktnom suncu. Njihova je koža tanka i osjetljiva i sadrži vrlo malo zaštitnog pigmenta melanina. Čak i kratkotrajno izlaganje jakom suncu može dovesti do opeklina koje povećavaju rizik od oštećenja kože tijekom cijelog života. Stručnjaci preporučuju da boravak na plaži bude rano ujutro ili navečer, dok se između 10 i 17 sati, kada je UV zračenje najintenzivnije, djeca trebaju biti u zatvorenom ili u velikoj hladovini.

Roditelji često misle da je dijete zaštićeno ako je ispod suncobrana. Ali pijesak, beton i morska površina odbijaju velik dio sunčevih zraka pa UV zračenje dopire i do mjesta koja nisu izravno pod suncem. Hlad nije apsolutna zaštita. Odjeća laganog materijala, šešir i odgovarajuća zaštita kože su važni.

Petra Meštrić za Žena.hr: Vodite bebu na more? Ovo morate znati

Dehidracija

Jedna od najvećih opasnosti tijekom ljeta za malu djecu je dehidracija. Kod odraslih se ona razvija postupno, a kod beba gubitak male količine tekućine može vrlo brzo dovesti do ozbiljnih posljedica. Dojenčad ne može pokazati da je žedna, zbog čega roditelji moraju prepoznati prve simptome.

Prvi znakovi dehidracije uključuju razdražljivost ili pospanost, suhe usnice i jezik, manju količinu mokraće, tamniju mokraću, smanjen broj mokrih pelena te plač. Fontanela na vrhu glave može postati blago uvučena. Kako dehidracija napreduje, dijete postaje tromije, slabije reagira na podražaje, ubrzano diše i može razviti povišenu tjelesnu temperaturu koja je posljedica pregrijavanja organizma.

Bebu treba češće dojiti. Kod djece koja su već započela dohranu potrebno je nuditi vodu tijekom cijelog dana, osobito nakon boravka na otvorenom. Roditelji ne bi trebali čekati da dijete samo zatraži tekućinu jer mala djeca osjećaj žeđi često prepoznaju tek kada je organizam već izgubio veću količinu tekućine.

Posebno je važno pratiti broj mokrih pelena. Dijete koje mokri znatno rjeđe nego inače ili ima izrazito tamnu mokraću razvija početnu dehidraciju. U takvim situacijama potrebno je odmah povećati unos tekućine, premjestiti dijete u rashlađeni prostor i pratiti njegovo stanje.

Pregrijavanje

Dovoljno je nekoliko minuta u zatvorenom automobilu bez klime da temperatura u vozilu naraste na vrijednosti opasne po bebin život. Zato dijete nikada ne smije ostati samo u automobilu, čak ni na nekoliko minuta.

Bebe nije preporučljivo držati u kolicima koja su potpuno prekrivena. Iako roditelji to rade kako bi zaštitili dijete od sunca, time stvaraju efekt staklenika. Temperatura tamo može biti nekoliko stupnjeva viša nego u okolini, a cirkulacija zraka je smanjena. Zato bi bilo dobro korištenje prozračnih sjenila namijenjenih kolicima.

Ako roditelji primijete da je dijete neuobičajeno vruće, pospano, odbija piti, pokazuje znakove slabosti, potrebno ga je odmah premjestiti u hladovinu, skinuti višak odjeće i ponuditi tekućinu.

Kod svake sumnje na toplinski udar ili ozbiljniju dehidraciju potrebno je potražiti liječničku pomoć jer se stanje kod male djece može pogoršati u jako kratkom vremenu.

Kupanje

Što se tiče kupanja, prvo kupanje trebalo bi trajati nekoliko minuta. Beba puno brže gubi toplinu nego odrasla osoba pa se pothlađivanje može razviti i tijekom toplog dana. Simptomi pothlađivanja su kad beba počinje drhtati, usne postaju blijede ili plavičaste ili se koža naježi. Tad kupanje treba prekinuti, dijete obrisati suhim ručnikom i presvući u suhu odjeću. Nakon izlaska iz mora preporučuje se isprati kožu običnom vodom kako bi se uklonila sol koja može isušiti dječju kožu.

U ljeti su češće virusne infekcije probavnog sustava. Dijete tad razvije proljev ili povraćanje. Brojni enterovirusi su aktivni tijekom ljeta. Virusi lako prenose s djeteta na dijete. Enterovirusi, adenovirusi i norovirusi mogu uzrokovati proljev, povraćanje, povišenu temperaturu, upalu grla ili osip. Posebno su osjetljiva djeca mlađa od dvije godine jer njihov imunološki sustav još uvijek sazrijeva. Važno je spriječiti da dijete pije morsku vodu, treba redovito prati ruke, ne dijeli dude i bočice s drugom djecom te nakon kupanja presvući mokru pelenu ili kupaći kostim. Vlažna odjeća, toplina i pijesak stvaraju uvjete za razvoj bakterija i gljivica.

Petra Meštrić za Žena.hr: Vodite bebu na more? Ovo morate znati

Jedna od češčih ljetnih tegoba je i upala vanjskog zvukovoda, poznata kao “plivačko uho”. Dugotrajno zadržavanje vode u uhu omekšava zaštitni sloj kože i omogućuje bakterijama lakši prodor. Dijete postaje razdražljivo, plače pri dodiru uha ili odbija ležati na bolesnoj strani. U takvim slučajevima potrebno je javiti se pedijatru jer je potrebno liječenje. Virusi mogu izazvati zaraznu upalu spojnice oka koja se manifestira crvenilom, suzenjem i iscjetkom. Budući da se virus lako prenosi rukama, ručnicima i igračkama, higijena je tu najvažnija.

Može se dogoditi i kontakt s meduzama. Većina meduza koje se mogu pronaći kod nas nisu životno ugrožavajuće, ali njihov dodir može izazvati pečenje, crvenilo, bol i pojavu sitnih mjehurića na koži. Ako dijete dodirne meduzu preporučuje se ispiranje morskom vodom, pažljivo uklanjanje ostataka ticala pincetom ili rukavicama, hlađenje zahvaćenog mjesta hladnim oblogom. Ako se razvije jača oteklina, osip, otežano disanje ili dijete postane malaksalo, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć zbog alergijske reakcije.

Moguća su i ozljeđivanja na morske ježince. Njihove bodlje lako pucaju i ostaju u koži, zbog čega mogu izazvati bol i lokalnu upalu. Bodlje treba pažljivo ukloniti sterilnom pincetom, a ranu oprati čistom vodom i dezinficirati. Ako bodlja ostane duboko u tkivu, pojavi se crvenilo koje se širi, gnojni iscjedak ili dijete dobije temperaturu, potrebno je pregledati ranu kod liječnika.

Plaža

Moguć je i nastanak različitih kožnih promjena. Kombinacija znojenja, vlage, pelena i visokih temperatura može dovesti do osipa. Na koži se pojavljuju sitni crveni prištići, najčešće na vratu, leđima, prsima ili u pregibima kože. Osip uglavnom nije opasan i povlači se kada se dijete rashladi, nosi laganu pamučnu odjeću.

Vlažna pelena, toplina i pijesak stvaraju idealne uvjete za razvoj gljivica roda Candida. Takav pelenski osip obično je intenzivno crven, zahvaća pregibe kože i često se vide sitne crvene promjene. Potrebna je češća promjena pelena, održavanje kože suhom te, prema preporuci liječnika, primjena odgovarajuće antimikotske kreme.

Što nositi u putnoj ljekarni

U putnoj ljekarni važno je ponijeti toplomjer, fiziološku otopinu, sredstvo za dezinfekciju rana, sterilne gaze, flastere, preparate za oralnu rehidraciju, kremu za zaštitu od sunca prilagođenu dječjoj dobi, lijekove za snižavanje temperature.

Hitnu liječničku pomoć potrebno je potražiti ako dijete odbija piti, učestalo povraća, ima proljev uz dehidraciju, mokri znatno rjeđe nego inače, pospano je, razvije temperaturu višu od 38 °C, ako se nakon boravka na suncu pojave znakovi toplinskog udara poput izrazito vruće kože, poremećaja svijesti, ubrzanog disanja ili grčeva. Otežano disanje, jaka alergijska reakcija nakon uboda kukca ili meduze, svaka ozljeda glave zahtijevaju hitan pregled.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160", svakog petka na Voyo!

Iz naše mreže