Petra Meštrić za Žena.hr: Sekundarno utapanje - o čemu je zapravo riječ i kada pozvati hitnu pomoć

Ljeto donosi radost kupanja, ali i strepnju od takozvanog "sekundarnog utapanja" - scenarija u kojem dijete, nakon izlaska iz vode, razvije opasne komplikacije. Iako je pojava rijetka, panika je stvarna. Što medicinska znanost kaže o fenomenu koji se pogrešno naziva utapanjem "na suhom"?

Ispravna dijagnoza

Prema najnovijim podacima, Svjetska zdravstvena organizacija i stručna pedijatrijska društva preporučuju da se nazivi poput "sekundarno utapanje" i "suho utapanje" ne upotrebljavaju, jer stvaraju dojam da se osoba može potpuno bez simptoma iznenada "utopiti". Točniji naziv bilo bi utapanje, a ono je nastalo zbog respiratornog oštećenja nastalog uranjanjem ili potapanjem u tekućinu. 

Kako bi se izbjegla zbrka, medicina danas koristi klasifikaciju s tri ishoda: smrtno utapanje te nesmrtno utapanje s ozljedom ili bez nje. Ono što se nazivalo "sekundarnim utapanjem" primjer je nesmrtnog utapanja s ozljedom. 

O čemu se radi?

Osoba može udahnuti manju ili veću količinu vode. Voda i upalna reakcija mogu oštetiti plućni surfaktant, povećati propusnost alveolarno-kapilarne membrane i otežati izmjenu kisika. Posljedica može biti hipoksemija, što je nedostatak kisika u krvi, a može se javiti i kašalj, otežano disanje i pogoršanje općeg stanja. U težim slučajevima razvija se nekardiogeni plućni edem, akutna ozljeda pluća. To je nastavak procesa koji je počeo u vodi.

Kod nekih osoba simptomi su nastupili odmah, dok se kod blažih događaja mogu postupno pojačavati tijekom prvih nekoliko sati. Važno je da osoba kojoj se pogoršava nakon incidenta u vodi pokazuje znakove poput kašlja, diše ubrzano ili naporno, žali se na bol ili pritisak u prsima, djeluje pospano, razdražljivo ili zbunjeno.

Simptomi

Nakon izvlačenja osobe iz vode treba procijeniti disanje, svijest i opće stanje. Poseban oprez potreban je kod djece, starijih osoba, neplivača, osoba s epilepsijom, srčanim bolestima, pod utjecajem alkohola ili sedativa te nakon duljeg boravka pod vodom.

Uporan ili sve jači kašalj. Zabrinjavajuć je kašalj koji se nastavlja, pojačava ili je praćen pjenastim iskašljajem.

Otežano, ubrzano ili bučno disanje sa širenjem nosnica,nemogućnost govora, hvatanje zraka, piskanje znakovi su respiratornog distresa.

Bol, stezanje ili nelagoda u prsima mogu upućivati na nadražaj i oštećenje pluća.

Plavičaste ili blijede usne i koža mogu biti znak ozbiljnog nedostatka kisika.

Pospanost, slabost ili iscrpljenost.

Zbunjenost, razdražljivost ili promjena ponašanja.

Ponavljano povraćanje povećava rizik aspiracije i zahtijeva liječničku procjenu.

Gubitak svijesti, grčevi ili prestanak disanja.

Kada pozvati hitnu pomoć

Hitnu medicinsku pomoć treba odmah pozvati ako osoba ne diše normalno, izgubila je svijest, ima plave usne, izraženo otežano disanje, poremećaj svijesti, grčeve ili se stanje brzo pogoršava. Nakon duljeg potapanja, potrebe za umjetnim disanjem ili masažom srca i ako je osoba bila pronađena bez svijesti.

Ako se nađete na mjestu događaja treba najprije treba osigurati vlastitu sigurnost i osobu izvući iz vode. Ako osoba ne reagira i ne diše normalno, odmah pozvati hitnu i započeti reanimaciju. Ako osoba diše, ali je bez svijesti, postavlja se u bočni položaj uz stalni nadzor disanja, osim ako postoji sumnja na ozljedu vratne kralježnice.

Značajno pogoršanje nakon aspiracije vode najčešće se očituje u ranim satima nakon događaja. Promatranje uglavnom traje od četiri do osam sati za osobe koje su u početku bez simptoma ili imaju blage simptome, uz odluku liječnika prema nalazu. Kasnije treba obratiti pažnju ako se pojave ili pojačaju kašalj, otežano disanje, bol u prsima, povraćanje, izrazita pospanost, zbunjenost, razdražljivost ili plava boja usana.

Pazite na djecu

Prevencija je u ovom slučaju najbolja preporuka. Djeca moraju biti pod nadzorom odrasle osobe. Mala djeca mogu se utopiti brzo u bazenu, kadi, na moru. Važno je naučiti plivati, a u rizičnim uvjetima nositi pravilno postavljen prsluk za spašavanje. Alkohol i droge povećavaju rizik, kao i skokovi u vodu, precjenjivanje sposobnosti. Osobe s epilepsijom ili bolestima koje mogu izazvati gubitak svijesti trebaju nadzor.

Možemo li se zaista "utopiti na suhom"?

Ne u smislu koji navodi naziv. Medicinski ne postoji zasebna bolest u kojoj se potpuno zdrava osoba danima nakon kupanja iznenada utopi zbog zaostale vode. Postoji mogućnost da nakon incidenta u vodi i aspiracije nastane ili napreduje respiratorno oštećenje. Zato treba obratiti pozornost na uporan kašalj, otežano ili ubrzano disanje, bol u prsima, plavičaste usne, neuobičajenu pospanost, slabost, zbunjenost, razdražljivost i povraćanje. Kod teških simptoma odmah se zove hitna pomoć.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160", od 24.7. na Voyo!

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Stali ste na morskog ježa? Ovaj narodni savjet nemojte poslušati