Bolja ja
SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Kako do brončanog tena? Otkrivamo što djeluje, a što je samo mit

Petra Meštrić za Žena.hr: Kako do brončanog tena? Otkrivamo što djeluje, a što je samo mit
Danas više nije cilj što brže potamnjeti, nego postići ravnomjernu boju kože uz što manje oštećenja i dugoročnih posljedica

Ljeto je za mnoge sinonim za brončanu put. Preplanula koža u narodu često se povezuje s odmorom i ljepotom, zbog čega mnogi pokušavaju što brže postići tamniji ten. To "hvatanje" boje vraća me u djetinjstvo kad je moja majka "patila" za tom brončanom puti. Već bi u proljeće počela sa pripremama, pa bi na kraju ljeta uspoređivala svoju boju s prijateljicama, s komentarima koja je uspjela koliko boje uhvatiti.

Od tog perioda prošle su godine i godine i medicinska istraživanja su napredovala, a s njima i svijest ljudi o štetnosti pretjeranog izlaganja suncu.

Važno je razumjeti da je tamnjenje kože obrambeni odgovor organizma na ultraljubičasto zračenje. Svaka preplanulost nastaje nakon izlaganja kože UV zrakama koje uzrokuju određeni stupanj oštećenja stanica kože. Zato danas više nije cilj što brže potamnjeti, nego postići ravnomjernu boju kože uz što manje oštećenja i dugoročnih posljedica.

Kako postići brončni ten i sačuvati zdravlje?

Dermatolozi upozoravaju da ne postoji potpuno siguran način tamnjenja kože. Međutim, postoje načini kojima se može smanjiti rizik od opeklina, fotostarenja i razvoja raka kože, a pritom omogućiti postupno i ravnomjerno tamnjenje.

Osim pravilnog ponašanja na suncu, važnu ulogu ima prehrana bogata antioksidansima, adekvatna hidratacija te određeni dodaci prehrani koji mogu povećati otpornost kože na UV zračenje, ali ne zamjenjuju kreme sa zaštitnim faktorom. 

Melanin daje koži boju. On je pigment koji proizvode stanice melanociti. Kada UV zrake dođu do kože melanociti počinju stvarati veću količinu melanina kako bi zaštitili DNK stanica od daljnjih oštećenja. Melanin djelomično apsorbira UV zračenje i tako smanjuje količinu koja dopire do dubljih slojeva kože. Zbog te povećane količine melanina koža dobiva tamniju boju.

Ta zaštita nije potpuna. Čak ni osobe tamnije puti nisu pošteđene od nastanka mutacija koje dugoročno povećavaju rizik od razvoja melanoma i drugih karcinoma kože.

Na brzinu tamnjenja utječe fototip (boja) kože. Osobe vrlo svijetle puti, plavih ili zelenih očiju i svijetle kose često vrlo teško tamne te puno lakše izgore na suncu. Osobe tamnije kože lakše razvijaju preplanulu boju, ali ni one nisu zaštićene od štetnog djelovanja UV zračenja.

Najveća i najčešća pogreška vjerojatno je dugotrajno izlaganje suncu prvih dana ljeta.

Tad koža nema vremena postupno povećati proizvodnju melanina pa dolazi do opeklina koje predstavljaju akutnu upalu kože. Opekline povećavaju rizik od razvoja melanoma. Zato se preporučuje postupno izlaganje suncu, počevši s nekoliko minuta dnevno, uz korištenje odgovarajuće zaštite.

Mnogi vjeruju da će korištenjem kreme sa zaštitnim faktorom spriječiti tamnjenje kože. No nisu u pravu. Zaštitni faktor ne blokira potpuno UV zračenje nego filtrira velik dio štetnih zraka, prvenstveno UVB zračenje koje uzrokuje opekline. Dio UV zračenja ipak prolazi kroz zaštitni sloj pa će koža tijekom vremena razviti preplanulu boju, ali će proces biti sporiji i sigurniji.

Često se na društvenim mrežama spominju različita ulja. Važno je naglasiti da ta ulja nisu zamjena za kremu sa zaštitnim faktorom. Prema popularnim savjetima prije sunčanja na kožu se nanosi maslinovo, kokosovo ili orahovo ulje kako bi brže potamnili. To nema znanstvenu podlogu. Ulje nema zaštitni faktor i ne štiti od zračenja.

Važno je naglasiti da postoje dvije vrste ultraljubičastog zračenja. UVB zrake odgovorne su za nastanak opeklina. UVA zrake prodiru dublje u kožu i imaju ulogu u nastanku bora, hiperpigmentacija i prijevremenog starenja kože. Zato dermatolozi danas preporučuju korištenje krema koje štite od obje vrste UV zračenja.

Petra Meštrić za Žena.hr: Kako do brončanog tena? Otkrivamo što djeluje, a što je samo mit

Važnost prehrane

Iako, prema dostupnoj literaturi ne postoji hrana koja može spriječiti oštećenja kože nastala UV zračenjem niti postoji dodatak prehrani koji može zamijeniti kremu sa zaštitnim faktorom, istraživanja pokazuju da određeni nutrijenti mogu povećati prirodnu otpornost kože na oksidativni stres koji nastaje tijekom izlaganja suncu. Kada UV zrake dopru do kože, dolazi do stvaranja velikog broja slobodnih radikala. To su jako reaktivne molekule koje oštećuju stanice tj. stanične membrane, kolagen, elastin i genetski materijal stanica. Organizam se protiv njih bori vlastitim snagama, ali to može biti učinkovitije ako je prehrana bogata antioksidansima.

Jedna od najistraživanijih skupina su karotenoidi.

Oni su prirodni pigmenti koji voću i povrću daju žutu, narančastu i crvenu boju. Imaju jako antioksidativno djelovanje. Dugotrajnim i redovitim unosom nakupljaju se u koži pa mogu djelomično neutralizirati slobodne radikale nastale djelovanjem UV zračenja. Njihov učinak razvija se postepeno tijekom nekoliko mjeseci redovitog unosa.

U ovu skupinu pripada beta-karoten.

On se nalazi se u mrkvi, batatu, bundevi, zelenom lisnatom povrću. Može se pretvoriti u vitamin A, a djeluje i kao antioksidans. Mnogi ljudi ga uzimaju prije ljetovanja, ali potrebno je nekoliko mjeseci redovitog uzimanja. Ipak velike doze nisu preporučljive, već treba uzimati preporučene doze kroz prehranu ili eventualne dodatke.

Likopen je također karotenoid koji se dosta spominje.

Najviše ga ima u rajčici. On ima jako antioksidativno djelovanje.

U literaturi se spominje i astaksantin.

On je crveni pigment koji proizvode alge. Smatra se snažnim antioksidansom.

Važni su i vitamini C i E. Oni sudjeluju u neutralizaciji slobodnih radikala te pridonose očuvanju kolagena. Vitamin C važan je za sintezu kolagena, a vitamin E od oksidativnih oštećenja. Najbolje ih je unositi raznovrsnom prehranom koja ima dovoljno svježeg voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.

Tijekom ljeta treba paziti i na hidrataciju. Koža gubi vodu pojačanim znojenjem, a dehidracija može dodatno narušiti njezinu zaštitnu funkciju. Zato je tijekom ljeta važno piti dovoljno vode tijekom cijelog dana, a ne tek kada se pojavi osjećaj žeđi.

Kao zaključak, najbolja priprema kože za sunce je kombinacija prehrane bogate voćem i povrćem, dovoljnog unosa tekućine, postupnog izlaganja suncu i pravilne zaštite kože. Dodaci prehrani mogu imati ulogu, ali važna je umjerenost.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160", od 24.7. na Voyo!

Iz naše mreže