Petra Meštrić za Žena.hr: Opekline od sunca mogu biti opasnije nego što mislite

Petra Meštrić, dr. med

1. lipnja 2026.

Petra Meštrić za Žena.hr: Opekline od sunca mogu biti opasnije nego što mislite

Privatna arhiva

Preplanuli ten predstavlja obrambeni odgovor organizma. Koža proizvodi više melanina pokušavajući se zaštititi od daljnjeg UV oštećenja. Boja kože nakon sunčanja nije dokaz da koži ništa nije bilo

Opekline od sunca tema je koja se spominje svake godine dolaskom ljeta. I postoji nešto zanimljivo u tom prvom izlaganju suncu - uvijek mislimo da neće ništa biti. Sjedimo na terasi, ležimo na plaži ili uz bazen, još ako je lagani povjetarac, ni ne skužimo koliko smo vremena proveli na suncu.

I onda navečer koža zateže, ramena peku, crveni smo… Spavanje postaje neugodno. Slijedeći kreće ono klasično objašnjenje koje svi barem jednom izgovorimo: "Ma nije strašno, samo sam malo izgorjela". I taj stav je pogrešan, jer opeklina nije samo to crvenilo. Opeklina je oštećenje kože.

Što se događa kad izgorimo?

Iako svi vide samo onaj estetski (ili manje estetičan dio), ispod površine kože događa se puno više.

Opekline od sunca nastaju kada je koža izložena većoj količini ultraljubičastog zračenja nego što se može prirodno obraniti. Najveću ulogu u nastanku opeklina imaju UVB zrake, dok UVA zrake prodiru dublje i sudjeluju u dugoročnom oštećenju kože i fotostarenju kože.

Kada koža primi previše UV zračenja (kada se pržimo, je l'), dolazi do oštećenja stanica i aktivacije upalnog odgovora organizma. Jednostavno, tijelo pokušava popraviti štetu.

Zbog toga nastaju: crvenilo, osjećaj vrućine, pečenje, bol, a u težim slučajevima kasnije i otok, ljuštenje, mjehurići, umor, malaksalost, povišena temperatura…

Nekad se opekline ne vide odmah. Osoba ode s plaže misleći da je sunce nije ni uhvatilo, a tek nekoliko sati kasnije shvati da je koža ozbiljno oštećena.

Poznati ljetni mit je 'Ako sam pocrnila nisam izgorjela'

Preplanuli ten predstavlja obrambeni odgovor organizma. Koža proizvodi više melanina pokušavajući se zaštititi od daljnjeg UV oštećenja. Boja kože nakon sunčanja nije dokaz da koži ništa nije bilo.

I ne moramo izgorjeti samo na direktnom suncu. UV zrake prolaze i kroz oblake te se reflektiraju od vode i drugih površina.

Iako svi možemo izgorjeti, neke skupine imaju veći rizik. One su: osobe svjetlije puti, djeca, osobe koje koriste određene lijekove koji povećavaju osjetljivost na sunce, oni koji borave na otvorenom..

Blago crvenilo i osjetljivost obično prolaze kroz nekoliko dana. Ali postoje situacije kada treba potražiti liječnički pregled. To uključuje: velike mjehure, jaku bol, povišenu temperaturu, vrtoglavicu, mučninu, zimicu, dehidraciju, zahvaćenost velikih površina kože…

Nakon što izgorimo treba se odmah maknuti sa sunca. Zatim hlađenje kože mlakom vodom, ne ledenom. Nakon tuširanja preporučuje se: nježno osušiti kožu tapkanjem ručnikom, nanijeti hidratantnu njegu, povećati unos tekućine, ne guliti kožu, ne dirati ni istiskivati mjehuriće.

Aloe vera i drugi umirujući sastojci koriste se jer pomažu smanjiti osjećaj pečenja i podržavaju obnovu kože. Nikakvi agresivni preparati tad nisu dobri.

Trebamo zapamtiti da koža sve pamti. Svaka opeklina doprinosi ukupnom UV oštećenju.Posljedice ne moraju biti vidljive odmah, već se mogu javiti kasnije. Neke od posljedica su: pigmentacije, proširene kapilare, ubrzano starenje kože, povećan rizik razvoja pojedinih oblika raka kože…Kako se zaista trebamo zaštititi, ali i dalje uživati u ljetu?

Najvažnije mjere zaštite su: izbjegavanje najjačeg sunca (otprilike između 10 i 16 sati), zaštitna odjeća, šeširi, sunčane naočale, redovito nanošenje SPF zaštite…

Nije poanta ovog teksta da se bojimo sunca, već da ga upoznamo i da se družimo s njim pametno. Opekline ne trebaju biti neizostavan dio ljetnog iskustva. Jer, cilj nije vratiti se s godišnjeg s najjačim tenom već s lijepim uspomenama.