Crna Gora uvela plaćeni menstrualni dopust, što čeka Hrvatsku?

Skupština Crne Gore nedavno je usvojila zakon kojim se ženama s bolnim menstruacijama omogućuje plaćeni dopust, svrstavajući se uz bok Španjolskoj, prvoj članici EU s takvom praksom. Dok susjedi donose progresivne zakone, u Hrvatskoj se slična rasprava tek nazire, opterećena duboko ukorijenjenim tabuima i realnim strahom od negativnih posljedica na tržištu rada.

Zakon u susjedstvu: Što točno donosi?

Crnogorski zakon ženama s dijagnozom sekundarne dismenoreje - bolnih menstruacija uzrokovanih stanjima poput endometrioze ili mioma - daje pravo na do dva plaćena slobodna dana mjesečno. Pravo je namijenjeno isključivo ženama s dijagnozom, a za njegovo ostvarivanje potreban je nalaz ginekologa specijalista, koji se obnavlja jednom godišnje. Cilj je smanjiti predrasude i uskladiti zdravstvenu zaštitu s profesionalnim obvezama, a troškove dopusta snosit će država, po uzoru na španjolski model. I dok jedni ovu mjeru vide kao civilizacijski iskorak, drugi upozoravaju na potencijalne zamke.

Hrvatska realnost: Pravo postoji, ali se ne koristi

Iako se čini da Hrvatska kaska, žene već imaju pravo na bolovanje zbog menstrualnih tegoba. Pravilnikom je definirana osnova "bol i druga stanja povezana sa ženskim spolnim organima i menstruacijskim ciklusom" (šifra N.94), koja omogućuje do tri dana izostanka. No, ključna razlika je u financiranju: kod nas trošak snosi poslodavac, a ne država. U praksi, ovo se pravo rijetko koristi. Ginekologinja Ulla Marton svojedobno je istaknula kako će se "vrlo rijetko naći žena koja će se izravno obratiti poslodavcu" zbog stigme, potvrđujući da mnoge radije trpe bolove ili koriste dane godišnjeg odmora.

Diskriminacija kao glavna kočnica

Upravo je pitanje tko plaća dopust u središtu hrvatske debate. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je da bi prebacivanje troška na poslodavca moglo produbiti diskriminaciju pri zapošljavanju. Bojazan je da bi poslodavci u ženama vidjeli potencijalno skuplju i nepouzdaniju radnu snagu. Aktivistkinja Sanja Sarnavka smatra da bi inzistiranje na zakonskom rješenju moglo biti kontraproduktivno i ojačati stare predrasude. Činjenica da je menstruacija i dalje tabu tema, kako je ustvrdila i saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš, dodatno komplicira svaku konstruktivnu raspravu o ovoj temi.

Dok Crna Gora slavi novi zakon, Hrvatska je još daleko od sličnog rješenja. Smanjenje poreza na menstrualne potrepštine bio je tek mali korak. Pitanje menstrualnog dopusta otvara kompleksnu Pandorinu kutiju koja dotiče zdravstvena prava, radne odnose i duboko ukorijenjene društvene stereotipe. Bez sustavnog rješenja koje bi teret prebacilo na državu i sveobuhvatne kampanje za detabuizaciju teme, pravo na bolovanje zbog menstruacije u Hrvatskoj će vjerojatno ostati tek mrtvo slovo na papiru.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160"! Nova epizoda čeka te svakog petka na Voyo!

PAKAO ZVAN ENDOMETRIOZA

Nika se bori s čestom ženskom bolešću: 'Znala sam ležati po devet tjedana u komadu...'