Kolagen u kozmetici: Može li zaista prodrijeti u kožu ili je sve samo marketinški trik?

Kolagen je zlatni standard i vjerojatno najčešće spominjani sastojak u svijetu kozmetike protiv starenja. Police su preplavljene kremama, serumima i maskama koje obećavaju vraćanje čvrstoće, elastičnosti i mladolikog izgleda kože upravo zahvaljujući ovom čudesnom proteinu. No, iza primamljivih obećanja krije se znanstvena stvarnost koja je znatno kompleksnija. Može li uopće kolagen iz kreme prodrijeti u kožu i nadomjestiti onaj koji s godinama gubimo?

Dopire li kolagen iz kreme u kožu?

Da bismo razumjeli djelovanje kolagena, prvo moramo poznavati strukturu kože. Naša koža sastoji se od više slojeva, a za nas su ključni epidermis (površinski sloj) i dermis (dublji sloj). Epidermis, čiji je najudaljeniji dio rožnati sloj (stratum corneum), djeluje kao nevjerojatno učinkovita zaštitna barijera. Njegova je glavna zadaća štititi tijelo od vanjskih utjecaja poput zagađenja, mikroorganizama i UV zračenja, ali i spriječiti da tvari s površine nekontrolirano ulaze u organizam.

U dermisu se, s druge strane, nalazi ono što koži daje strukturu i punoću: mreža kolagenskih i elastinskih vlakana koju proizvode stanice fibroblasti. S godinama, proizvodnja kolagena prirodno opada, otprilike jedan posto godišnje nakon dvadeset i pete godine, što dovodi do bora i gubitka tonusa.

Logika nalaže da bismo izgubljeni kolagen mogli jednostavno nadoknaditi nanošenjem kreme. Međutim, tu se susrećemo s fundamentalnim problemom - veličinom. Znanstvenici su uspostavili takozvano "pravilo 500 Daltona", koje kaže da molekule teže od 500 Daltona (jedinica atomske mase) vrlo teško ili nikako ne mogu proći kroz rožnati sloj. Molekula prirodnog, nativnog kolagena ima masu od oko 300.000 Daltona. To je čini čak 600 puta većom od gornje granice za prolazak kroz kožnu barijeru. Jednostavno rečeno, ona je prevelika da bi stigla do dermisa gdje bi mogla obaviti svoj posao.

Znači li to da su kreme s kolagenom beskorisne? Ne u potpunosti. Kada se nanesu na kožu, molekule kolagena ostaju na površini i djeluju kao izvrstan ovlaživač (humektans). One na sebe vežu vodu iz okoline i sprječavaju njezin gubitak iz kože, stvarajući pritom tanak zaštitni film. Rezultat je trenutačan osjećaj hidratacije, mekoće i privremeno "popunjavanje" sitnih površinskih bora. Koža izgleda glađe i svježije, ali taj je efekt privremen i traje samo dok je proizvod na koži.

Shutterstock

Hidrolizirani kolagen i peptidi: Rješenje ili marketinški trik?

Kozmetička industrija pronašla je odgovor na problem veličine u hidroliziranom kolagenu. Procesom hidrolize, velike molekule kolagena kemijski se razgrađuju na manje fragmente koji se nazivaju kolagenski peptidi. Njihova molekularna masa znatno je manja, obično se kreće u rasponu od 1.000 do 10.000 Daltona.

Iako su i dalje veći od idealnih 500 Daltona, neke studije pokazuju da određeni peptidi mogu u ograničenoj mjeri prodrijeti u epidermis. Ipak, znanstveni dokazi da ti fragmenti mogu dospjeti sve do dermisa i ondje se "ugraditi" u postojeću kolagensku mrežu i dalje su vrlo ograničeni. Većina stručnjaka slaže se da je njihov primarni učinak i dalje uglavnom vezan uz hidrataciju.

Pravi pomak događa se s još manjim, specifičnim bioaktivnim peptidima. Riječ je o kratkim lancima aminokiselina koji su dovoljno maleni da prodru dublje u kožu. Oni ne djeluju kao zamjena za kolagen, već kao signalne molekule. Jednom kad stignu do fibroblasta, oni se vežu za njihove receptore i šalju im poruku da "probude" i pokrenu proizvodnju novog, vlastitog kolagena, elastina i hijaluronske kiseline. To je ključna razlika: umjesto da pokušavamo ubaciti gotov kolagen, ovim putem potičemo kožu da ga sama proizvodi.

Sastojci koji stvarno potiču proizvodnju kolagena

S obzirom na izazove s topikalnom primjenom kolagena, najučinkovitija strategija protiv starenja usmjerena je na sastojke koji dokazano stimuliraju njegove prirodne mehanizme proizvodnje.

Retinoidi: Derivati vitamina A, poput retinola, zlatni su standard u dermatologiji. Brojne studije potvrdile su njihovu sposobnost poticanja fibroblasta na sintezu novog kolagena.

Vitamin C: Ovaj snažni antioksidans ključan je kofaktor u procesu sinteze kolagena. Bez njega, proces se ne može učinkovito odvijati. Osim toga, štiti postojeći kolagen od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

AHA i BHA kiseline: Glikolna, mliječna i salicilna kiselina potiču staničnu izmjenu. Uklanjanjem starih stanica s površine, ne samo da poboljšavaju teksturu i sjaj kože, već se vjeruje da taj proces može signalizirati i potaknuti proizvodnju novih kolagenskih vlakana u dermisu.

Niacinamid: Poznat i kao vitamin B3, pokazao se učinkovitim u jačanju kožne barijere, smanjenju crvenila i hiperpigmentacije, a istraživanja su potvrdila i njegov pozitivan utjecaj na povećanje količine kolagena.

Na kraju, nijedan od ovih sastojaka neće dati pune rezultate bez najvažnijeg koraka: zaštite od sunca. UV zračenje najveći je vanjski neprijatelj kolagena. Ono ubrzava njegovu razgradnju i doslovno poništava sav trud koji ulažete u njegu kože. Svakodnevno nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom (SPF) stoga nije opcija, već temelj svake učinkovite anti-age rutine.

Kreme s kolagenom nude izvrsnu površinsku hidrataciju te za stvarne i dugoročne promjene u strukturi kože ključno je okrenuti se pametnoj njezi. To podrazumijeva korištenje proizvoda sa znanstveno dokazanim aktivnim sastojcima koji će potaknuti vašu kožu da sama radi ono što najbolje zna - obnavlja se iznutra.

VODIČ ZA KUPNJU

Najbolje kreme s kolagenom: Kako odabrati savršenu formulu za svoju kožu