Danas je gotovo nemoguće živjeti bez stalne izloženosti novim lifestyle i food trendovima, a jedan od onih najpopularnijih, ali i najkontroverznijih definitivno je i „raw food“ dijeta, odnosno jedenje isključivo i samo sirovih namirnica. Kako samo ime implicira, bazira se na konzumiranju svježih, neprocesiranih, i po mogućnosti organskih biljnih namirnica te se dakle radi o veganskoj prehrani koja, po mišljenju mnogih, koketira s ekstzremizmom. No, je li to doista tako? Koje su zapravo koristi i prednosti takve ishrane, a koje mane?
Kako sama pokušavam živjeti što zdravije te što manje konzumirati bilo kakvu prerađenu hranu, odlučila sam saznati sve o ovom trendu te se ovog proljeća i sama podvrgnuti procesu hranjenja baziranog samo na sirovim namirnicama. No, prije no što sam se upustila u tu avanturu, trebalo je saznati sve ključne činjenice o „raw“ ishrani i njezinim specifičnostima.
Dakle, teorija ovog prehrambenog trenda počiva na premisi da namirnice ne treba izlagati temperaturi iznad 50 stupnjeva Celzijevih jer je na taj način moguće očuvati enzime u biljkama koji će omogućiti najbolju apsorpciju i iskoristivost nutrijenata koje hrana nudi. Također, jedan od razloga zašto ljudi slijede "raw food" dijetu je i održanje acidobazne ravnoteže u tijelu. Naime, procesirana hrana i hrana životinjskog porijekla "zakiseljava" organizam, što nas čini podložnijima bolestima.
Ovaj pokret u posljednjih je nekoliko godina poprimio značajne razmjere, posebice u SAD-u. Opisani su slučajevi izliječenja neizlječivih bolesti isključivo uz pomoć dijete sirovom hranom. O ovom načinu prehrane pišu se knjige, kuharice, web stranice, otvaraju se specijalizirani restorani i klubovi, pa čak možeš ići na "raw food" ljetovanje ili pak mršavljenje. Sirovojelstvo postalo je omiljeni način ishrane u fitness krugovima, kao i u yoga zajednicama, a sve više i više celebova odlučuje se eksperimentirati s ovim trendom.
Osnovne informacije koje trebaš znati o sirovojelstvu
Filozofija sirove hrane proizašla je iz činjenice da su nekuhane namirnice, poput klica, svježeg voća i povrća, za čovjeka zdravije od onih kuhanih. Dokaz tomu su i mnogi ljudi koji su eliminacijom ili smanjenjem konzumacije kuhanih namirnica uspjeli riješiti mnoge zdravstvene probleme. Sirovojelci slijede vegansku prehranu bez namirnica životinjskog porijekla. Kao zamjenu za kravlje ili kozje mlijeko troše bademovo ili lješnjakovo, jer takva mlijeka energiziraju organizam, jačaju imunitet i smanjuju njegovu kiselost za koju se zna da je jedan od važnijih uzroka raznih kroničnih oboljenja.
Temelj prehrane su namirnice poput svježeg i suhog voća, povrća, proklijalih žitarica i mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, algi i superhrane. Mogu se koristiti i biljni proteinski prahovi, a priprema sirovih obroka nerijetko je znatno brža i laganija od onih „normalnih“, kuhanih. Osim slaganja salata i smoothieja, postoji još nekoliko opcija za pripremu sirovih namirnica i jela, a to su:
Dehidriranje - na dehidratoru se mogu podesiti temperatura i vrijeme. Najčešće se dehidrira na 45 stupnjeva Celzijusa, osim kad je nešto jako mokro ili debelo, onda se temperatura povisi na 60 stupnjeva prvih sat vremena i potom se smanji na 45 stupnjeva. Nema bojazni da su se pri tom uništili dragocjeni enzimi jer namirnici treba više vremena da postigne temperaturu od 45 stupnjeva.
Miksanje - tom metodom se stvaraju potpuno novi okusi i strukture, poput smoothija, frapea, krema, juha, preljeva i umaka. Za miksanje se mogu koristiti blender koji ne odvaja sok od pulpe, čime se zadovoljava načelo cjelovitosti i dobiva se prirodniji napitak, a sokovnik iz namirnice izdvaja čisti sok i odvaja vlakna u tzv. pulpu i tako se dobije bistra tekućina za napitke ili jela.
Namakanje -proces namakanja orašastih plodova važan je za deaktivaciju inhibitora enzima koje sadrže, a istodobno te namirnice postaju mekše i lakše za obradu. Namakanje žitarica kako bi proklijale također je dio obveznog procesa pripreme.
Dobrobiti za zdravlje
Sirova hrana dugoročno organizmu daje puno više energije od one kuhane, a s obzirom da je „očišćena“ od prerađenih, rafiniranih sastojaka i šećera, te u velikoj mjeri uopće ne sadrži gluten, odlična je za probavno zdravlje. Općenito gledano, sirovojelstvo usporava starenje jer sirova hrana sadrži veliku količinu antioksidansa, koji su važni za usporavanje procesa starenja i smanjuju utjecaj slobodnih radikala.
Uz to, ono što je mnogima i glavni poticaj da se okrenu sirovoj prehrani je to što se na ovakvom tipu dijete sasvim sigurno gube masne naslage i neželjeni kilogrami. Tijelo se prvo riješi ostataka vode, a aztim počne sagorijevati i masno tkivo, pa se gubitak kilograma vrlo brzo može uočiti. Sirova hrana je čista, nema štetnih aditiva, hidrogeniziranih ulja ili praznih kalorija i sadrži malo masnoće. Također, ono što mnogi koji su iskušali ovaj tip dijete potvrđuju je i postizanje određene „mentalne čistoće“. Nakon eliminacije pesticida, herbicida, fungicida, kemikalija, umjetnih bojila, aditiva i otrova iz tijela, mozak radi učinkovitije i brže.
Za i protiv
Međutim, kao i kod svakog trenda i kod ovog postoje pobornici i protivnici. Tako protivnici sirove prehrane napominju kako nije svo voće i povrće bolje jesti kuhano – upravo suprotno, neko je puno zdravije konzumirati termički obrađeno. Neke fitokemikalije, primjerice beta-karoten iz mrkve i likopen iz rajčice, organizam lakše apsorbira ukoliko je povrće skuhano. Slično je i sa željezom. Naime, željezo iz biljnih izvora znatno se bolje apsorbira kada je namirnica toplinski obrađena. Primjerice, apsorpcija željeza iz sirovog kupusa raste sa 6,7% na 27% nakon kuhanja, a apsorpcija željeza iz brokule sa 6% na 30%.
Striktno pridržavanje prehrane koja se gotovo isključivo sastoji od sirovog voća i povrća smanjuje ukupni kolesterol i razinu triglicerida u serumu, ali također smanjuje i HDL kolesterol te povećava razinu homocisteina što je nepoželjno. Povećana razina homocisteina posljedica je manjka vitamina B12 kojeg u aktivnom obliku ima jedino u namirnicama životinjskog podrijetla.
U svakom slučaju, stručnjaci i nutricionisti preporučaju veliki unos sirovih namirnica, ali ne i praćenje takve dijete godinama. Tako sam ja odlučila ovog ljeta prigrliti sirovojelstvo, ali samo tijekom toplih mjeseci kada se na tržnicama može pronaći pravo bogatstvo voća i povrća. Tijekom zime bi u našem klimatološkom pojasu bilo iznimno zahtjevno živjeti samo na sirovim namirnicama.
Iskustvo svog prvog tjedna na sirovoj prehrani prenijet ću ti idućeg tjedna, kada ću navesti i neke od sirovih recepata uz koje možeš biti sita cijeli dan, a istovremeno jesti samo najsvježije namirnice.
