Svi mi znamo da je sreća jedna od najvažnijih stvari u životu, no često na to zaboravimo i prepuštamo se negativnim emocijama, poput tuge, stresa, zabrinutosti i obuzmu nas negativne misli.
No što kada bismo ti rekle da je osjećaj sreće itekako dobar za zdravlje? Upravo do tog otkrića su došli znanstvenici iz nekoliko istraživanja provedenih u posljednjih nekoliko godina. Sreća može učiniti naša srca zdravijima, imunološki sustav jačim, a život duljim. Nekoliko istraživanja došlo je do rezultata da sreća znači bolje zdravlje, dok druga istraživanja sugeriraju samo da su osjećaj sreće i zdravlje povezani i kažu da možda dobro zdravlje uzrokuje sreću, ali ne i obrnuto.
Ipak, ako ti je potrebno dodatne motivacije kako bi postala sretnija, izdvojile smo šest razloga zašto je sreća važna za zdravlje.
Sreća štiti zdravlje srca
Jedno je istraživanje također otkrilo vezu između sreće i varijabilnosti otkucaja srca, koja se odnosi na vremenski interval između otkucaja srca i povezana je s rizikom za razne bolesti. U istraživanju iz 2008. godine znanstvenici su pratili 76 pacijenata za koje se sumnjalo da imaju bolest koronarnih arterija. Je li sreća bila povezana s boljim zdravljem srca čak i kod ljudi koji su imali problema sa srcem? Činilo se tako - sudionici koji su se ocijenili najsretnijima na dan kada su imali pregled srca toga su dana imali zdraviji obrazac varijabilnosti otkucaja srca.
S vremenom ti učinci mogu dovesti do ozbiljnih razlika u zdravlju srca. U istraživanju iz 2010. godine, znanstvenici su pozvali gotovo 2000 Kanađana u laboratorij kako bi razgovarali o svojoj ljutnji i stresu na poslu. Promatrači su ih ocijenili na skali od jedan do pet u onoj mjeri u kojoj su izražavali pozitivne emocije poput radosti, sreće, uzbuđenja, entuzijazma i zadovoljstva. Deset godina kasnije, znanstvenici su se ponovno susreli sa sudionicima u istraživanju - i ispostavilo se da su oni sretniji imali manju vjerojatnost da razviju bolest srca i krvnih žila.
Osjećaj ljubavi i sreće dobar je za srce, a istraživanje iz 2005. otkrilo je da sreća snižava puls i krvni tlak. U istraživanju su sudionici svoju sreću procijenili preko 30 puta u jednom danu, a zatim opet tri godine kasnije. U početku, oni koji su se osjećali najsretnije, imali su niži puls, oko šest otkucaja sporije u minuti, kao i bolji krvni tlak.
(Foto: Unsplash)
Sreća jača imunitet
Jedan raniji eksperiment pokazao je da se aktivnost imunološkog sustava kod iste osobe povećava i spušta ovisno o njihovoj sreći. Dva mjeseca, 30 studenata stomatologije uzimalo je tablete s bezopasnim krvnim proteinima od zečeva, što kod ljudi izaziva imunološki odgovor. Također su procijenili jesu li toga dana doživjeli različita pozitivna raspoloženja. U dane kada su bili sretniji, sudionici su imali bolji imunološki odgovor, mjeren prisutnošću antitijela u njihovoj slini.
Znaš li mrzovoljnu osobu koja je jako boležljiva? To možda nije slučajno - istraživanja su pronašla povezanost između sreće i jačeg imunološkog sustava. U eksperimentu 2003. godine 350 odraslih osoba se javilo da se izlože prehladi. Prije izlaganja, istraživači su ih nazvali šest puta u dva tjedna i pitali ako su toga dana doživjeli devet pozitivnih emocija - poput osjećaja energije, zadovoljstva i smirenosti. Nakon pet dana u karanteni, sudionici s najviše pozitivnih emocija imali su manju vjerojatnost da će razviti prehladu.
(Foto: Unsplash)
Sreća umanjuje osjećaj stresa
Čini se da je sreća korisna čak i kad je stres neizbježan. U istraživanju iz 2009. studenti su dovedeni do zvučno izolirane komore, gdje su prvo odgovarali na pitanja pokazujući osjećaju li općenito emocije poput entuzijazma ili ponosa. Tada je došla njihova najgora noćna mora - morali su odgovarati na izuzetno teško statističko pitanje dok su ih snimali, a rečeno im je da će njihov profesor iz prihologije ocijeniti njihov odgovor. Tijekom cijelog procesa srce im je mjereno EKG uređajem i mjeračem krvnog tlaka, a nakon takvom izlaganju stresu, srca najsretnijih studenata najbrže su se oporavila.
Stres nas ne uznemirava samo na psihološkoj razini, već pokreće biološke promjene u našim hormonima i krvnom tlaku. Čini se da sreća umanjuje ove učinke ili nam barem pomaže da se brže oporavimo. U ranije spomenutoj studiji, gdje su sudionici osjećaj sreće procjenjivali više od 30 puta dnevno, znanstvenici su također pronašli povezanost između osjećaja sreće i stresa. Najsretniji sudionici imali su 23 posto nižu razinu hormona stresa kortizola od onih najmanje sretnih, a drugi pokazatelj stresa - razina proteina koji zgrušava krv koji se povećava nakon stresa - bila je 12 puta niža.
(Foto: Unsplash)
Sretni ljudi imaju manje bolova
Istraživanje iz 2005. otkrilo je da pozitivne emocije također ublažavaju bol u kontekstu bolesti. Žene s artritisom i kroničnom boli tjedno su procjenjivale svoje pozitivne emocije poput interesa, entuzijazma i nadahnuća, i to otprilike tri mjeseca. Tijekom istraživanja, za one one s više pozitivnih emocija bilo je manje vjerojatno da će im se bol pogoršati.
Nesreća može doslovno biti bolna - istraživanje iz 2001. godine zatražilo je od sudionika da ocijene svoje nedavno iskustvo pozitivnih emocija, a zatim, pet tjedana kasnije, da primijete koliko su od početka istraživanja imali negativnih simptoma, poput naprezanja mišića, vrtoglavice i žgaravice. Ljudi koji su na početku prijavili najvišu razinu pozitivnih osjećaja zapravo su postali zdraviji tijekom studije i na kraju su bili zdraviji od svojih "nesretnih" kolega.
(Foto: Unsplash)
Sreća se bori protiv bolesti i invaliditeta
Kako odrasli postaju stariji, još jedno stanje koje ih često pogađa je krhkost, koju karakteriziraju oslabljena snaga, izdržljivost i ravnoteža te ih dovodi u opasnost od invaliditeta i smrti. U istraživanju iz 2004. godine, preko 1.550 meksičkih Amerikanaca u dobi od 65 i više godina procijenilo je koliko su samopoštovanja, nade, sreće i uživanja osjećali tijekom proteklog tjedna. Nakon sedam godina, kod sudionika su osjećali više pozitivnih osjećaja od onih drugih postojala je manja vjerojatnost da budu slabi.
Sreća je povezana s poboljšanjima i u težim, dugotrajnim bolestima, a ne samo ako se radi o kratkotrajnim bolovima. U istraživanju iz 2008. godine provedenom na gotovo 10 000 Australaca, sudionici koji su izvijestili da su sretni i zadovoljni životom većinu ili cijelo vrijeme imali su otprilike 1,5 puta manje vjerojatnosti da će dvije godine kasnije imati dugotrajna zdravstvena stanja, poput kronične boli i ozbiljnih problema s vidom. Drugo istraživanje iste godine pokazalo je da su se žene s rakom dojke prisjetile da su bile manje sretne i optimistične prije postavljanja dijagnoze od žena bez raka dojke, sugerirajući da nas sreća i optimizam mogu zaštititi od bolesti.
(Foto: Unsplash)
Sreća produžuje život
Ova su dva istraživanja mjerila specifične pozitivne emocije, ali sveukupno zadovoljstvo svojim životom - još jedan glavni pokazatelj sreće - također je povezano s dugovječnošću. Istraživanje iz 2010. pratilo je gotovo 7000 ljudi iz kalifornijskog okruga Alameda tijekom gotovo tri desetljeća, otkrivajući da su ljudi koji su na početku bili zadovoljniji životom rjeđe umirali tijekom istraživanja.
Na kraju, krajnji zdravstveni pokazatelj može biti dugovječnost - a sreća ovdje posebno dolazi do izražaja. U možda najpoznatijem istraživanju sreće i dugovječnosti, očekivani životni vijek katoličkih redovnica bio je povezan s količinom pozitivnih osjećaja koje su izrazile u autobiografskom eseju koji su napisale ulaskom u svoj samostan desetljećima ranije, obično u dvadesetim godinama. Istraživači su istražili ove uzorke i otkrili da su najsretnije časne sestre živjele nevjerojatnih sedam do deset godina duže od onih koje nisu bile toliko sretne.
Ipak, ne moraš biti redovnica da bi iskusila blagodati sreće koja produžuje život. U istraživanju iz 2011. godine, gotovo 4.000 odraslih Engleza u dobi od 52 do 79 godina izvijestilo je koliko su bili sretni, uzbuđeni i zadovoljni više puta u jednom danu. Ovdje su sretniji ljudi imali 35 posto manje vjerojatnosti da će umrijeti tijekom otprilike pet godina, za razliku od od njihovih nesretnijih kolega.
(Foto: Unsplash)