Zob, bučino ulje, cejlonski cimet, orašasti plodovi, nar, artičoka, samo su neke od namirnica koje nutricionisti i liječnici preporučuju osobama koje imaju povišeni kolesterol. Ako se te namirnice uključe u dnevni jelovnik, mogu i za dvadesetak posto sniziti visoke masnoće u krvi u samo tri mjeseca, i to bez lijekova.Nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora prilagođena.
Opasnosti povišenog kolesterola
Kolesterol je najpoznatija masnoća u organizmu, razlikujemo dobri HDL kolesterol od LDL lošeg kolesterola čija povećana razina u krvi uzrokuje moguće bolesti srca i krvnih žila, srčani i moždani udar. Visoki kolesterol ključni je rizični čimbenik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Većina kolesterola u krvi se stvara u jetri koja ga proizvodi iz gotovo sve hrane koju jedemo. Jetra prilagođava količinu stvorenog kolesterola količini kolesterola koji već cirkulira u krvi.
Zbog toga se kod većine ljudi kada jedu namirnice koje sadrže kolesterol kao što su jaja ili školjke razina kolesterola neće promijeniti jer jetra stvara manje kolesterola. Namirnice koje pomažu pri snižavanju kolesterola bi se trebale naći na svakodnevnom ili barem na tjednom meniju.
Bučino ulje
Zbog svojih izuzetnih nutritivnih svojstava buča je pravi eliksir zdravlja sa snažnim preventivnim i ljekovitim učinkom na ljudski organizam. Ta visokokvalitetna, prirodna i zdrava namirnica smanjuje kolesterol u krvi, pomaže crijevnoj flori, prevenira negativne učinke stresa i jača imunološki sustav. Bučino ulje nastaje u procesu hladnog prešanja sjemenki buče, odnosno bundeve ili tikve. Ulje je izuzetno bogato bjelančevinama, ugljikohidratima, mineralima, vitaminima grupe B, te vitaminom C i E.
Zahvaljujući svome sastavu ono se ubraja među najznačajnije izvore omega 3 i omega 6 višestruko nezasićenih masnih kiselina, koje su iznimno važne za uredno funkcioniranje ljudskog organizma. Mnoga ljekovita svojstva bučinog ulja već su dugo poznata u narodnoj medicini, a u posljednje vrijeme njegova ljekovita i preventivna svojstva dobivaju i znanstvenu potvrdu te su preporuku za svakodnevnu konzumaciju.
Orašasti plodovi
Bademi, brazilski oraščići, makadamija orasi, lješnjaci i orasi imaju povoljne učinke na kolesterol. I orašasti plodovi i sjemenke bogati su vlaknima i nezasićenim mastima i izvor su vitamina E i folne kiseline.Šaka puna orašastih plodova je ukusna poslastica koja pomaže snižavanju kolesterola. Oni su bogati jednostruko zasićenim masnim kiselinama, koje snižavaju loš LDL kolesterol dok dobar HDL kolesterol ostaje netaknut. Nekoliko je istraživanja pokazalo da osobe koje svakodnevno jedu oko 30 grama orašastih plodova imaju manju vjerojatnost za razvijanje srčanih bolesti.No, ujedno su bogati mastima i kalorijama, stoga ih treba konzumirati u umjerenim količinama.
Zob i sjemenke lana
Zob
Uključite proizvode od zobi u prehranu, oni su vrijedan sastojak zdrave prehrane i važni za sniženje kolesterola. Jedite müsli, kekse od zobi ili umiješajte zobene pahuljice u frape. Zob sadrži topljivo vlakno koje se naziva betaglukan koje ima učinak smanjenja kolesterola. Europske preporuke govore da smanjenje ukupnog i LDL kolesterola umanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti te između ostalog preporučuju promjene stila života i konzumaciju 5 do 15 g na dan vodotopivih vlakana iz zobi i njezinih proizvoda. Američke preporuke za iste bolesti zagovaraju raznovrsne životne promjene, a među prehrambenim smjernicama uključuju konzumiranje 10 – 25 g na dan vodotopivih vlakana iz zobi i druge hrane.
Sjemenke lana
Uvrstite u prehranu sjemenke lana. Sjemenke lana sa smanjenim udjelom masti povoljno utječu na rizik od kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s povišenom razinom kolesterola.
Cimet i cjelovite žitarice
Za doručak cjelovite žitarice
Blagotovorni učinci zdjele zobenih pahuljica ili cjelovitih žitarica djeluju na organizam tijekom cijelog dana. Žitarice pomažu u snižavanju lošeg LDL kolesterola i igraju važnu ulogu u procesu gubljenja kilograma. Isprobajte divlju rižu, kokice, smeđu rižu, ječam i brašno od cjelovite pšenice. Cjelovite žitarice poput smeđe riže, kvinoje, cjelovite tjestenine i graha imaju više vlakana. Osim toga, u manjoj mjeri povisuju razinu šećera u krvi. Korisni ugljikohidrati snižavaju rizik od dijabetesa i visokog kolesterola.
Cejlonski cimet
Potvrđeno je da konzumiranje do 6 grama dnevno cejlonskog cimeta smanjuje razinu glukoze, triglicerida i štetnog LDL kolesterola. U borbi s povišenim kolesterolom koristite cejlonski cimet tako da tri čajne žličice cimeta i dvije jušne žlice meda prelijete s 4 dcl čaja (preporučuje se zeleni čaj). Pijte tri puta na dan.