Zvona za uzbunu počela su se javljati za neuroznanstvenicu dr. Robertu Diaz Brinton prije tri desetljeća, kada je vidjela koliko su specifično žene pogođene Alzheimerovom bolesti. Uzmi samo u obzir ove trenutne statistike: gotovo dvije trećine pacijenata s dijagnozom moždanog poremećaja su žene - jednoj od pet nas dijagnosticirat će se do 65. godine, a do 2050. godine čak 9 milijuna žena može završiti s ovom bolesti.
No, kad je ova neuroznanszvenica krenula u potragu za odgovorima, odgovor na status quo na ove statistike nije joj bio zadovoljavajući u najboljem slučaju i ludi u najgorem slučaju.
"Stalno sam slušala da je to zato što žene žive dulje od muškaraca", rekla je za Prevention i dodala: "Ali živimo samo oko četiri i pol godine dulje. To ne objašnjava naš dvostruko veći rizik za cijeli život."
Također ne objašnjava zašto niz drugih zdravstvenih problema mozga pogađa žene daleko više nego muškarce: žene imaju dvostruko veću vjerojatnost od muškaraca da razviju određene vrste tumora mozga, gotovo dvostruko češće se nose s depresijom i tri puta više vjerojatno će dobiti glavobolju. Također je mnogo veća vjerojatnost da ćemo doživjeti moždani udar i razviti autoimuni poremećaj koji pogađa mozak poput multiple skleroze.
Zbog svega toga, Brinton i brojni njezini kolege diljem svijeta usredotočili su se na ono što se događa u ženskom mozgu - osim starenja i nesretnih gena - a što dovodi do tako većih stopa moždanih bolesti.
Odgovor je postao jasan. "Znamo da razdoblje prije razvoja dijagnoze Alzheimerove bolesti može potrajati oko 20 godina, a da je prosječna starost pacijenata dijagnosticiranih s Alzheimerom oko 72 do 75 godina", kaže Brinton. "Ne treba znati nuklearnu fiziku da bismo izračunali brojeve i uvidjeli da kada oduzmete 20 od prosječne dobi Alzheimerove dijagnoze, naiđete na prosječnu dob menopauze, koja je 51."
Od trenutka kada je Brinton shvatila što se događa, čak je i više istraživanja dalo uvjerljive razloge da je ženski mozak osjetljiviji od muškog na određene bolesti. "Spolne razlike u našoj biologiji - različiti kromosomi i hormoni, na primjer - utječu na svaku kroničnu bolest", kaže Jill Goldstein, profesorica psihijatrije i medicine na Medicinskom fakultetu Harvard i izvršna direktorica Inovacijskog centra za spolne razlike u medicini. "Isto vrijedi i za naš spol, uključujući stvari poput društvenih uloga i očekivanja. Optimističnija sam nego ikad da možemo imati utjecaj na način na koji sprječavamo i liječimo bolesti ako obratimo pažnju na važnost ovih razlika."
To je dobra vijest: znanstvenici imaju više informacija nego ikad prije o tome kako i zašto spolne razlike u mozgu stvaraju osjetljivost na bolesti i što možemo učiniti u vezi s tim. "Starenje mozga je dinamično - većina nas se ne plaši ovog linearnog pada", kaže Brinton. "A kad znate promjene u ženskom mozgu koje mogu pridonijeti bolesti, možete učiniti svoj otpornijim."
Dokazani načini na koje možeš zaštititi svoj mozak
Događa se promjena paradigme u smislu razmišljanja neuroznanstvenika i liječnika o zdravlju ženskog mozga, ističe Brinton. Umjesto liječenja simptoma kada smo starije i kognitivno predaleko, sada moramo poduzeti korake za jačanje zdravlja mozga. Zapravo, nedavne populacijske studije procjenjuju da bi se više od trećine svih Alzheimerovih slučajeva moglo spriječiti ako bi ljudi promijenili način života. Evo što možeš učiniti u svojim 40-ima, 50-ima godinama života i nakon toga kako bi svoj mozak učinila otpornijim. Najbolji dio - nikad nije kasno za početak.