Zvona za uzbunu počela su se javljati za neuroznanstvenicu dr. Robertu Diaz Brinton prije tri desetljeća, kada je vidjela koliko su specifično žene pogođene Alzheimerovom bolesti. Uzmi samo u obzir ove trenutne statistike: gotovo dvije trećine pacijenata s dijagnozom moždanog poremećaja su žene - jednoj od pet nas dijagnosticirat će se do 65. godine, a do 2050. godine čak 9 milijuna žena može završiti s ovom bolesti.
No, kad je ova neuroznanszvenica krenula u potragu za odgovorima, odgovor na status quo na ove statistike nije joj bio zadovoljavajući u najboljem slučaju i ludi u najgorem slučaju.
"Stalno sam slušala da je to zato što žene žive dulje od muškaraca", rekla je za Prevention i dodala: "Ali živimo samo oko četiri i pol godine dulje. To ne objašnjava naš dvostruko veći rizik za cijeli život."
Također ne objašnjava zašto niz drugih zdravstvenih problema mozga pogađa žene daleko više nego muškarce: žene imaju dvostruko veću vjerojatnost od muškaraca da razviju određene vrste tumora mozga, gotovo dvostruko češće se nose s depresijom i tri puta više vjerojatno će dobiti glavobolju. Također je mnogo veća vjerojatnost da ćemo doživjeti moždani udar i razviti autoimuni poremećaj koji pogađa mozak poput multiple skleroze.
Zbog svega toga, Brinton i brojni njezini kolege diljem svijeta usredotočili su se na ono što se događa u ženskom mozgu - osim starenja i nesretnih gena - a što dovodi do tako većih stopa moždanih bolesti.
Odgovor je postao jasan. "Znamo da razdoblje prije razvoja dijagnoze Alzheimerove bolesti može potrajati oko 20 godina, a da je prosječna starost pacijenata dijagnosticiranih s Alzheimerom oko 72 do 75 godina", kaže Brinton. "Ne treba znati nuklearnu fiziku da bismo izračunali brojeve i uvidjeli da kada oduzmete 20 od prosječne dobi Alzheimerove dijagnoze, naiđete na prosječnu dob menopauze, koja je 51."
Od trenutka kada je Brinton shvatila što se događa, čak je i više istraživanja dalo uvjerljive razloge da je ženski mozak osjetljiviji od muškog na određene bolesti. "Spolne razlike u našoj biologiji - različiti kromosomi i hormoni, na primjer - utječu na svaku kroničnu bolest", kaže Jill Goldstein, profesorica psihijatrije i medicine na Medicinskom fakultetu Harvard i izvršna direktorica Inovacijskog centra za spolne razlike u medicini. "Isto vrijedi i za naš spol, uključujući stvari poput društvenih uloga i očekivanja. Optimističnija sam nego ikad da možemo imati utjecaj na način na koji sprječavamo i liječimo bolesti ako obratimo pažnju na važnost ovih razlika."
To je dobra vijest: znanstvenici imaju više informacija nego ikad prije o tome kako i zašto spolne razlike u mozgu stvaraju osjetljivost na bolesti i što možemo učiniti u vezi s tim. "Starenje mozga je dinamično - većina nas se ne plaši ovog linearnog pada", kaže Brinton. "A kad znate promjene u ženskom mozgu koje mogu pridonijeti bolesti, možete učiniti svoj otpornijim."
Dokazani načini na koje možeš zaštititi svoj mozak
Događa se promjena paradigme u smislu razmišljanja neuroznanstvenika i liječnika o zdravlju ženskog mozga, ističe Brinton. Umjesto liječenja simptoma kada smo starije i kognitivno predaleko, sada moramo poduzeti korake za jačanje zdravlja mozga. Zapravo, nedavne populacijske studije procjenjuju da bi se više od trećine svih Alzheimerovih slučajeva moglo spriječiti ako bi ljudi promijenili način života. Evo što možeš učiniti u svojim 40-ima, 50-ima godinama života i nakon toga kako bi svoj mozak učinila otpornijim. Najbolji dio - nikad nije kasno za početak.
Nemoj zanemariti moždane greške
Moždana magla i zaborav mogu se činiti normalnim dijelovima perimenopauze, ali zapravo su važni znakovi da se u tvom mozgu događaju promjene estrogena, kaže Brinton. "Ovo su znakovi da imate priliku provesti strategije koje mogu spriječiti rizike."
Na primjer, možda si dobar kandidat za hormonsku nadomjesnu terapiju (HNL). "Naše istraživanje pokazuje da, ako se hormonska terapija propiše kada žene imaju simptome menopauze, može se smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti", kaže Brinton. "Kada se HNL uvede nakon menopauze, kada je moždani sustav odgovora na estrogen već demontiran, HNL nema nikakve koristi."
Jedi hranu zdravu za mozak
Ako tražiš znanstveno potkrijepljenu prehranu za zdravlje svog mozga, ona koja ponajviše sadrži povrće, bilje, ribu, voće, orašaste plodove, mahunarke i cjelovite žitarice -odnosno mediteranska prehrana - pravi je način, kaže Mosconi. Njezino je istraživanje pokazalo da je mozak 50-godišnjih žena koje su slijedile ovu prehranu izgledao pet godina mlađi od mozga žena iste dobi koje su se hranile tipičnom zapadnjačkom prehranom. Biljna hrana bogata je fitoestrogenima, koji u tijelu djeluju poput blagog estrogena.
Također je važno unositi dovoljno vlakana, kaže ona. "Vlakna utječu na razinu globulina koji veže spolne hormone (SHBG), što uvelike utječe na estrogen", kaže Mosconi. "Vlaknasto povrće izvrstan je način da vašem mozgu unesete potrebnu glukozu jer vlakna stabiliziraju šećer u krvi, što omogućuje da glukoza dospije u vaš mozak." U povrće s najvećom koncentracijom glukoze i vlakana ubrajaju se mladi luk, repa, mrkva, pastrnjak i cikla.
Pokreći svoje tijelo
Vježbanje je jedno od najjačih preventivnih sredstava protiv Alzheimerove bolesti za sve, ali čini se da je posebno važno za žene: kod žena mlađih od 65 godina tjelesna aktivnost povezana je s 30 posto manjim rizikom od Alzheimerove bolesti u usporedbi s onima koje sjede, a žene u dobi od 65 do 70 godina koje vježbaju vide smanjenje rizika za 20 posto.
Nisi velika ljubiteljica teretane? Brinton kaže: "Samo se pokušajte više kretati tijekom dana." Šetnje i biranje stepenica umjesto lifta već su korak u pravom smjeru. "Čak i mali napadi kretanja nižeg intenziteta tijekom dana ubrzat će vaš broj otkucaja srca i povećati protok krvi u vaš mozak, što pomaže u održavanju zdravlja."
Odmaraj tijelo i um
Istraživanja pokazuju da žene teže zaspu i spavaju od muškaraca, što je šteta, jer je spavanje ono što Brinton naziva velikim eliksirom mozga. "Kako starite, morate ugraditi dodatno vrijeme za popravak i oporavak, što se događa dok spavate", kaže ona.
Stoga slijedi dobre savjete koje si već sigurno nebrojeno puta čula: ograniči vrijeme provedeno ispred ekrana (posebno u večernjim satima), uspostavi opuštajuću rutinu prije spavanja, provodi vrijeme na prirodnom svjetlu kako bi regulirala svoj cirkadijalni ritam i izbjegavaj dnevna drijemanja.
Olakšaj svoje mentalno opterećenje
Neuroznanstvenice su tek počele proučavati koncept "kognitivnog opterećenja" (tzv. količinu mentalne gimnastike koju većina žena svakodnevno radi kako bi zadržale sve loptice u zraku) i njezin utjecaj na naš mozak. Ispostavilo se da većina planiranja u kućanstvu može značiti kognitivne probleme kasnije u životu.
"Imati mentalno opterećenje je dobra stvar", kaže Caldwell, ali kad ta dodatna odgovornost postane ogromna, "imate potencijalno kronični stresor koji je jako loš za vaš mozak." Budi iskrena u pogledu onoga čime možeš žonglirati - i onoga što ti se čini previše. Zatim makni neke stvari sa svog popisa.
Uostalom, zaslužuješ da se usredotočiš na zdravlje mozga. Kao što Brinton kaže: "Neuronski sklop u vašem mozgu čini vas - što znači da je briga o mozgu ključna ako želite brinuti o sebi."
