Rjeđe se manifestira kao prolazno loše raspoloženje, češće kao duboka i neutješna tuga. U oba slučaja čovjek je bezvoljan i toliko umoran da "više ne može izdržati". Znak je to depresije. U težim slučajevima, sve vidi crno, gubi volju za rad, uznemiren je, progonjen osjećajem krivnje. Pet posto neizlječivih depresivaca izlaz nalazi u samoubojstvu, a pretpostavlja se i da je depresija uzrok što neki mladi traže izlaz u drogi.
No, što je depresija? Stanje duha ili bolest? Neki smatraju da su joj uzroci biološke prirode, dok drugi za depresiju optužuju ponajprije čovjekovu okolinu i životno iskustvo. Vrlo je vjerojatno depresija i jedno i drugo: mješavina stanja duha i biološko-kemijskih procesa.
Osjetljive osobe i pesimisti teže se nose s razočaranjima i bolima što ih život donosi, ali i izuzetno čvrste osobe znaju prije ili poslije zapasti u depresiju, ali je nastoje prevladati. Pa iako gotovo svatko za života upozna takva stanja, depresija se može izliječiti. Štoviše, ona može biti i pozitivno iskustvo jer nam pomaže da bolje upoznamo sebe i svoje ciljeve, ali i da bolje razumijemo druge.
Normalna patnja
Smrt drage osobe, raspad braka, gubitak zaposlenja, kakav incident ili ne-svojevoljno preseljenje u drugo mjesto — sve su to razIozi koji mogu izazvati depresiju. Duboka tuga sasvim je normalna reakcija na gubitak "predmeta ljubavi". Psihoanalitičari tvrde da poslije svakog takvog događaja slijedi razdoblje "razrade korote", kada se nastojimo saživjeti s gubitkom. Kada to razdoblje prođe, čovjek se vraća u normalu.
No, neki ne uspijevaju izići iz začaranoga kruga depresivnosti i uvijek iznova proživljavaju bol zbog gubitka. Iako je svaka osoba slučaj za sebe, ipak postoje neke okvirne granice kada bi se osoba u predubokoj tuzi morala obratiti stručnjaku za pomoć. Naime, ako se ni šest mjeseci nakon teškog gubitka ne možete tjelesno i duševno oporaviti ili, pak, ako ste tjednima tužni bez ikakvog vidIjivog uzroka, svakako valja poći psihijatru.
Isto tako, ne valja nikada olako prijeći preko nečijeg nagovještaja samoubojstva. Iako su takve najave često samo način da se na sebe skrene pozornost, valja se zabrinuti i potražiti pomoć, pogotovo ako takva osoba često govori o smrti kao jedinom izlazu.
Skrivena depresija
Neki depresivci neprestano govore o tome kako im je život postao teret, dok drugi ne žele ni samima sebi priznati da su u depresiji. Takva zanijekana depresija osvećuje se na tijelu pa takve osobe imaju bolove u mišićima, glavobolje, bolne menstruacije, probavne smetnje, iako su klinički zdravi. Zapravo, smetnje od kojih boluju nisu organske, već psihičke, stoga i ne pomaže liječenje lijekovima jer najprije valja izliječiti depresiju. U takvim je slučajevima potrebna liječnička pomoć i vrlo je opasno pokušati sam postavljati dijagnoze.
Zašto se javlja
Iako je, kako smo rekli, normalno da se depresija javlja poslije teškog gubitka, ona se koji put zna javiti i bez takvog razumljivog razloga. Stoga neke oblike depresije stručnjaci smatraju pravom bolešću jer uzrok im je u biološkim promjenama. Naime, duboka depresija se može javiti i kad se promijeni moždani metabolizam, odnosno kad nastane poremećaj u neurotransmisiji. Naime. milijuni moždanih stanica povezani su kemijskim supstancama koje prenose sve podražaje. Ako tih supstanci nedostaje (ili ih ima previše, što je uzrok mnogih mentalnih oboljenja) narušena je ravnoteža i mora se popraviti lijekovima.
Ne podcjenjujte simptome
Sa sigurnošću depresiju može dijagnosticirati samo stručnjak, no prisustvo ovih simptoma (njih najmanje pet i to tijekom najmanje dva tjedna) upozorava na depresivno stanje kada je potrebno potražiti pomoć:
Psihološki signali:
- tuga, osjetljivost, trajna i nemotivirana sjeta
- nesanica ili naglašena pospanost
- nezainteresiranost za vlastiti izgled
- napadi plača
- osjećaj krivnje (snažan i nemotiviran)
- gubitak zanimanja za sve (posao i razonodu)
- gubitak pamćenja sposobnosti koncentracije
- često razmišlianje o smrti (nagovještaji samo-ubojstva)
Fizički signali:
- kronična glavobolja
- osjećaj da ne možete disati (stezanje u grudima i grlu)
- umor
- snažno znojenje
- seksualne smetnje
- bolovi (u trbuhu, zglobovima)
- primjetno opadanje kose
- tahikardija
- gubitak kilograma ili naglo debljanje
4 tipa depresije
Endogena depresija - Posljedica je bioloških promjena, a može se javiti kada ne postoje objektivni razlozi. Da bi se prevladala kriza, potrebno je najprije liječenje lijekovima, što će depresivnoj osobi pomoći da se oslobodi osjećaja krivnje i shvati svoje stanje kao bolest koja se može izliječiti. Preuranjena psihoterapija može biti i kontraproduktivna jer analiza i pričanje o motivima depresije pogođenu osobu može potaći da se smatra krivom za svoje nedaće (a i za neprilike što ih nanosi svojim bližnjima).
Reaktivna depresija - Normalna pojava nakon nekog nemilog događaja. Najčešće je ljudi sami prebole. Stoga liječiti takvu depresiju iii pokušati prekinuti saživljavanje s tugom može biti opasno.
Bipolarna depresija - Prepoznaje se po tome što se razdoblja duboke tuge naglo smjenjuju s napadno dobrim raspoloženjem.
Anaklitička depresija - Pogađa malu djecu koja su ostala bez osIonca poslije (stvarne ili osjećajne) rastave roditelja.
Nasljednost
Već i jedan depresivan roditelj veliki je rizik, no ako su oba depresivci, velika je vjerojatnost da ćete i vi pasti u depresiju. Ako jedan član boluje od depresije, vjerojatnost da će od nje patiti i bliski rođaci (roditelji. braća. djeca) 2-3 puta je veća od prosjeka. Stoga mnogi znanstvenici podupiru hipotezu da je depresivnost nasljedna, poput boje očiju. Neki genetičari, pak, smatraju da je svemu kriva neka kemijska anomalija u DNA (genetskom kodu naših stanica) zbog koje se u organizmu stvara previše neurotransmitera.
Tužni lakše obole
Ako ste dugo tužni, lakše ćete oboljeti jer osjećaji uvijek djeluju i na tijelo (sjetite se samo rumenila, ubrzanog lupanja srca, znojenja). Zapravo, osjećaji potiču proizvodnju supstanci koje djeluju na rad krvnih žila i žlijezda. Tako i depresija djeluje na promjenu supstanci u tijelu, posebno na neurotransmitere. A čim se tu naruši ravnoteža, čovjeku ne samo što pada moral, već mu slabi i imunološki sustav, kojem je zadaća da ga štiti od virusa i kancerogenih tvari. Na sveučilištu u San Diegu čak smatraju da teška depresija utrostručuje opasnost od pojave tumora.
Koliko gubitak dobrog raspoloženja utječe na slabljenje imunološkog sustava, pokazalo je i ispitivanje ponašanja skupine udovica. U prvim mjesecima nakon muževljeve smrti u svih je njih imunološki sustav bio oslabljen i oporavio se tek potkraj razdoblja ispitivanja (prosječno valja proći godinu dana da se udovica oslobodi depresije zbog gubitka muža). Zbog svega toga depresivne osobe češće obolijevaju od virusnih i infektivnih bolesti. Druge, pak, u takvom stanju dobiju groznicu na usnici (herpes simplex) ili, pak, obole od gripe izazvane stresom.
Opasno samoliječenje
Opasno je sam postavljati dijagnozu: često se događa da je ono što smatramo depresijom samo prolazno loše raspoloženje, dok ono što progIašavamo banalnim "lošim trenutkom", može biti teško depresivno stanje, koje valja liječiti. Pravu dijagnozu može postaviti samo liječnik. Potreban je oprez i prilikom uzimanja lijekova. Uvijek treba točno slijediti upute koliko puta i kada valja uzimati lijek. Samo ćete tako izbjeći štetne nuspojave ili čak suprotan učinak. Isto tako, ne vaIja prekinuti uzimanje lijekova u pola kure.
Zašto su žene izloženije?
Prema statistikama, žene su dva - tri puta podIožnije depresiji od muškaraca, i to zbog bioloških i društvenih razloga. Kako na depresiju djeluju i organski faktori, sasvim je normalno da se ona najčešće javlja u dobima hormonalnih promjena (adolescencija, porod, menopauza). No, postoji i drugo objašnjenje, žena je osjetljivija na prekid veza - smrt drage osobe, kraj ljubavne veze, napuštenost, odvajanje od obitelji u mladosti, porod, menopauza.Uzrok može biti i društvena frustracija, koja nastaje iz sukoba legitimne želje da bude ravna muškarcu u životu i na poslu i rizika da će izgubiti svoju ženstvenost.
No, ne treba žuriti i zaključiti da je depresija ženska bolest. Istina je da među depresivcima ima više žena, no statistike bilježe samo osobe koje se obraćaju liječnicima, a žene lakše traže pomoć od muškaraca, koji se odlučuju na liječenje tek kada je depresija već jako ozbiljna.
Život s depresivcem
Obitelj može uvelike pomoći u liječenju depresije. štoviše, najčešće baš najbliži prvi zamijete da nešto nije u redu ako nemotivirana tuga predugo potraje. I gotovo uvijek depresivac potraži pomoć na nagovor obitelji ili neke druge bliske osobe. Obitelj i ta bliska osoba mogu puno pomoći i u liječenju, te u dogovoru s liječnikom depresivcu olakšati da prihvati svoje stanje i izdrži liječenje (depresivac često prekida liječenje ako ono ne postigne brzi uspjeh).
Obitelj mora hrabriti i ulijevati povjerenje i izbjegavati pogrešne savjete (Saberi se, Učini to za mene, Ne brini, ja ću to učiniti umjesto tebe, Pođimo na odmor) jer oni samo iritiraju. Poticati ga da se vrati u normalu možete početi tek kada počne prizdravljati, ali da bi netko izišao iz tunela, potrebno je mnogo strpljenja i vremena.
Kada pogodi djecu...
I mališani mogu patiti od depresije. Vjerojatno se to događalo i prije, samo to nitko nije primjećivao. Malo dijete signalizira to tijelom: odbija majčina prsa ili hranu, ne spava ili spava previše, izbjegava poglede odraslih ili njihove zagrljaje.
Kad malo odraste manifestira to i na druge načine: noćnim mokrenjem, neobjašnjivim bolovima u trbuhu ili glavoboljom, gubitkom zanimanja za igru i prijatelje, izoliranjem i nevoljkim odlaskom u školu. Nasuprot tome, može se javiti i agresivnost prema osobama i stvarima, te pretjerana razgovorljivost.
Kako pobijediti dječju depresiju?
- grlite dijete što češće
- igrajte se s njim i razgovarajte
- uvijek ozbiljno prihvaćajte njegove i najmanje probleme i pokažite iskrenu želju da mu pomognete
- pohvalite ga što je takav kakav je i što zna nešto učiniti, potičite njegovu kreativnost
- ne očekujte da bude "najbolji", da se prijevremeno ponaša kao veliki
- stvorite oko njega klimu u kojoj će se osjećati sigurno i mirno
- No, ako je djetetova tuga preduboka ili ako naglo promijeni raspoloženje, potražite pomoć.