Ljudsko tijelo je zapanjujuće. Ne samo da može podnijeti veliku količinu boli, izliječiti se i proizvesti milijune novih stanica svaki dan, već može otkriti i kada je osoba u opasnosti. Osobito može otkriti kada je osoba u opasnosti od previše stresa.
Da je stres tihi ubojica modernog doba znaju već i ptice na grani, a samo za primjer, gotovo 80 posto Amerikanaca živi s nekom razinom stresa, pokazala je velika anketa tvrtke Gallup iz 2017. godine. U anketi je 44 posto ispitanika reklo da se često susreću sa stresom, drugih 35 posto reklo je da se ponekad susreću sa stresom, a samo 17 posto odgovorilo je da se rijetko osjećaju pod stresom. Pukih 4 posto ispitanika reklo je da nikad ne doživljavaju stres - sretnici.
Sav se taj stres očituje i u fizičkim i u emocionalnim znakovima. Evo samo nekoliko načina na koje tvoje tijelo može pokazivati simptome stresa.
Probavni problemi
Trbuh može biti jedno od prvih mjesta na kojem se pokazuju simptomi stresa ili tjeskobe. "Mozak ima izravan učinak na želudac i crijeva", objasnio je Harvard Health. Primijećeno je da čak i kada osoba samo razmišlja o hrani, njezin želudac oslobodađa kiseline.
Ova veza mozak-želudac dvosmjerna je ulica koja može prouzročiti začarani krug učinaka povezanih sa stresom. Prema Harvard Healthu, "problematična crijeva mogu slati signale u mozak, baš kao što problematični mozak može slati signale u crijeva." A zauzvrat, stres može uzrokovati povećanje želučanih kiselina, uzrokujući tako probavne probleme poput čira. Simptomi stresa u ovom slučaju uključuju goruću bol u želucu, mučninu i nadutost.
(Foto: Pexels)
Glavobolja koja ne prestaje
Osjećaš pulsirajuću bol u glavi cijeli dan? To može biti glavobolja izazvana stresom ili migrena.
"Vjerojatnije će se pojaviti glavobolja kad ste pod stresom", objasnila je klinika Mayo. "Stres je uobičajeni pokretač tenzijskih glavobolja i migrene, a može pokrenuti druge vrste glavobolja ili ih pogoršati."
Što možeš učiniti? Prema klinici Mayo, ne puno, osim živjeti manje stresnim životom. Ali, ako je tvoja glavobolja iznenadna, jaka, popraćena vrućicom ili dvostrukim vidom ili ako se javi nakon ozljede glave, odmah posjeti liječnika.
(Foto: Unsplash)
Osjećaj žeđi
Osjećaš se pod stresom? Lijek može biti ispijanje čaše vode. Ozbiljno, dehidracija može uzrokovati da tvoje tijelo ne funkcionira najbolje, što može dovesti do stresa.
"Studije su pokazale da čak i mala dehidracija može povećati razinu kortizola", rekla je nutricionistica Amanda Carlson za WebMD. “Kortizol je jedan od hormona stresa. Ako ostanete u dobrom hidratiziranom stanju, nivo stresa može se smanjiti. Kada svom tijelu ne date tekućinu koja mu je potrebna, stavljate stres na to i ono će odgovoriti."
A svi bi ti hormoni, objasnio je WebMD, mogli dovesti do umora nadbubrežne žlijezde, što će te opet natjerati da trčiš prema čaši vode zahvaljujući nepokolebljivom osjećaju dehidracije.
(Foto: Unsplash)
Nepredvidljiv raspored spavanja (i čudni snovi)
Stres ti može uništiti raspored spavanja. "Previše stresa može uzrokovati loš san, što dovodi do mentalnih i tjelesnih zdravstvenih problema, što zauzvrat može uzrokovati stres u svakodnevnom životu, što dovodi do lošeg spavanja noću", objasnio je Američki institut za stres.
Sjećaš se gore spomenutih hormona stresa? Ti isti hormoni mogu uzrokovati da tvoje tijelo ostane budno, a budući da se tijelo ne može smiriti, ne može ni um. Povrh toga, tvoj bi dnevni stres mogao uzrokovati i neke neobične snove.
"Kad su ljudi imali zaista frustrirajuća, uznemirujuća iskustva u svom svakodnevnom životu, imali su snove u kojima su se osjećali stresno, tužno ili frustrirano", objasnila je Netta Weinstein, autorica studije o stresu i snovima za Live Science. Kao što je primijetila, stres čak može uzrokovati vrlo specifične scenarije snova.
"Veza između iskustava i sadržaja snova bila je manje čvrsta", objasnila je Weinstein. "Ali pronašli smo neke dokaze da snovi o padanju, napadu od strane nekoga, zaključavanju ili neuspješnom pokušaju da se nešto učini mogu biti povezani s frustrirajućim iskustvom tijekom dana."
(Foto: Unsplash)
Prekomjerno znojenje
Normalno je da se malo znojiš, ali stresni znoj je nešto sasvim drugo. "Kada tijelo reagira na emociju, poput tjeskobe, stresa ili uzbuđenja, znoj se ispušta iz apokrinih žlijezda", objasnili su iz Piedmont Healtha. Te apokrine žlijezde tada proizvode "mliječniji znoj" koji se sastoji od masnih kiselina i proteina. Te se žlijezde nalaze u pazuhu, preponama i na tjemenu.
Postoji jedna dobra vijest: prema Piedmont Healthu ova vrsta znoja u početku nema mirisa. Ali, može razviti miris ako predugo 'stoji' na koži.
Što možeš učiniti sa znojenjem od stresa? Opusti se više.
"Ako se pojačano znojiš od stresa, važno je doći do korijena problema", objasnila je dr. Kathirae Severson. "Vježbanje, meditacija i terapija sve su izvedive opcije koje pomažu umanjiti stres u vašem životu."
(Foto: Unsplash)
Značajan gubitak kose
Ako u odvodu ili u četci pronalaziš više kose nego inače, to bi mogao biti znak stresa. Prema klinici Mayo, postoje tri vrste gubitka kose povezane sa stresom: telogen effluvium, alopecia areata i trichotillomania.
Prva vrsta može se dogoditi nakon što značajan stres potisne velik broj folikula dlake u ono što je poznato kao „faza mirovanja“. To znači da kosa ispada prije završetka ciklusa rasta. Kada se to dogodi, zahvaćene dlake mogu iznenada ispasti dok se češljaš ili pereš kosu.
U međuvremenu, alopeciju areata mogu uzrokovati razne stvari, objasnila je klinika Mayo, uključujući teški stres. Kada se pojavi alopecija areata, imunološki sustav tijela napada folikule dlake, što uzrokuje značajan gubitak kose.
I posljednja je trihotilomanija, koja se javlja kada osoba ima "neodoljiv poriv da iščupa kosu s vlasišta, obrva ili drugih područja tijela", objašnjava klinika Mayo.
(Foto: Pexels)
Bezvoljnost i osjećaj neraspoloženja
Jedan od mnogih emocionalnih simptoma stresa je opći osjećaj neraspoloženja. Ako nemaš volju raditi stvari koje si nekad voljela - poput vježbanja, druženja s prijateljima ili jednostavno šetnje - ne samo da bi mogla biti pod stresom, već bi mogla i patiti od depresije.
"Depresiju potiče dugotrajna, kronična izloženost stresu", napisali su istraživači studije objavljene u američkoj Nacionalnoj medicinskoj knjižnici 2012. godine. Kao što su istraživači primijetili, dok proživljavaš situacije visokog stresa, tijelo može ponovno otpustiti hormone stresa i to bi moglo inhibirati sposobnost osobe da iskusi radost u svakodnevnim aktivnostima.
Ako ustanoviš da imaš bilo koji od ovih simptoma, vrijeme je da razgovaraš s liječnikom. Na taj način pronaći ćeš načine za uklanjanje stresa i vratiti se u svoj 'stari život'.
(Foto: Unsplash)