Većini dio našeg života odrađujemo automatizmom jer navike su te koje nam olakšavaju svakodnevni život, ali zbog njih često ne obraćamo pažnju na ono što činimo. Dio navika koje nesvjesno činimo su loše po nas, a zbog njih imamo i višak kilograma i često ne može smršavjeti (čak i ako se trudimo).
No, što ako bismo osvijestile jedan dio svojih navika i prestale ih automatski raditi? Vjerojatno bismo počele gubiti kilograme, ali i smanjile centimetre u struku. Istraživanja potvrđuju da je to moguće i puno lakše nego što mislimo. U nastavku provjeri o kojim se najčešćim navikama radi:
Ispijanje gaziranih sokova bez šećera
Zamjena sokova sa šećerom za one bez šećera trebalo bi pomoći zdravlju. Iako je to istina kada se radi o kalorijama i sokovi bez šećera negativno utječu na naše tijelo. Istraživači su otkrili da su ljudi koji su pili dijetalne sokove imali 70 posto veći struk od onih koji ih nisu pili. Toliko o ideji da će nam ovi sokovi pomoći da se riješimo masnih naslaga na trbuhu! Stoga je dobro zamijeniti sokove s crnim čajem ili nekim biljnim čajem i uvijek se sjetiti da gazirana pića i sokovi sa šećerom općenito loše utječu na naše zdravlje.
Obroci u velikim tanjurima
Jedno je istraživanje s Cornella otkrilo da se čak 95 posto pretilih ljudi odlučuje za veće tanjure. Što jednostavno znači: više hrane, više kalorija i više masti na trbuhu. Drži svoje porcije pod kontrolom tako što ćeš odabrati manje tanjure za posluživanje. Ako je potrebno, uvijek možeš dodati još. Opet vrlo jednostavno: manji tanjuri, manji obroci, manje kalorija.
Jedeš uz mobitel ili televizor
"Jedemo iz mnogo razloga, ali glavni poticaj za jelo je fizička glad", objašnjava nutricionistkinja Leslie Schilling, ali dodaje da je teško biti prisutan ako jedemo za radnim stolom, gledamo televiziju ili mobitel. To često dovodi do nesvjesnog prejedanja. Važno je jesti sa svrhom i prisutnošću, hrana koju unesemo nesvjesno pretvara se u masnoću u trbuhu. Vrlo je važno smanjiti smetnje na minimum, drugim riječima omiljenu seriju gledaj nakon večere.
Jedeš prebrzo
Naše tijelo ne reagira odmah na hranu: želucu je potrebno nekih 20 minuta da kaže mozgu da mu je dosta. Studija objavljena u časopisu Journal of the American Dietetic Association pokazala je da ljudi koji sporo jedu unose 66 kalorija manje po obroku, za razliku od onih koji su jeli brzo. Kako to učiniti, odloži pribor za jelo između svakog zalogaja kako bi usporila i spriječila sama sebe da pretjeraš. Također možeš se koncentrirati na manje zalogaje i na kraju hranu treba dobro prožvakati. Samo nekoliko manjih kočnica i osigurano je da ćemo unijeti manje kalorija.
Kasni obroci
Jedenje kasno navečer odličan je način da za neko vrijeme počnemo kupovati odjeću većeg broja. Istraživanja pokazuju da rane večere mogu pomoći pri mršavljenju jer tijelo ima više vremena za sagorijevanje kalorija. Sjeti se ovoga kada kasno navečer poželiš pojesti krišku pizze. Drži se stalnog rasporeda večere i uvijek pazi da se radi o ranijoj večeri. Ako si slučajno pojela kasnije, razmisli o tome da poslije odeš u šetnju kako bi pokrenula metabolizam.
Preskakanje obroka
Većina ljudi misli da će im preskakanje obroka pomoći da smršave, ali problem je u tome što preskakanje obroka zapravo povećava šanse za pretilost, osobito kada se radi o doručku. Studija iz časopisa American Journal of Epidemiology pokazala je da su ljudi koji su isključili jutarnji obrok bili 4 i pol puta skloniji pretilosti. Zašto? Preskakanje obroka usporava metabolizam i pojačava glad. Tada tijelo reagira i počinje skladištiti masne naslage na trbuhu, a povećava se i prejedanje pri sljedećem obroku.
