Prednosti prehrane s visokim udjelom proteina
Zašto bi točno netko trebao pojesti dvostruko više od preporučene količine proteina? Pa, ta preporuka od 0.75 g je opći izračun za 'standardnu' osobu. No, kao i sa svim savjetima o prehrani, "specifični zahtjevi ovise o tjelesnoj težini pojedinca, razini tjelesne aktivnosti, kliničkom stanju i dobi", objašnjava Ibitoye. Na primjer, oni koji puno odrađuju treninge izdržljivosti, stariji su od 65 godina ili imaju rizik od atrofije mišića i kostiju često moraju jesti više proteina.
Istraživanje objavljeno u Journal of Sport Science iz 2011. godine, pokazuje da bi sportaši trebali jesti proteine u rasponu od 1.3–1.8 g proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno. Čak i ako nisi sportaš, prilično je standardni savjet da oni koji redovito treniraju snagu trebaju malo povećati unos proteina kako bi se prilagodili povećanju razgradnje mišićnih proteina koji se događa tijekom anaerobnih vježbi.
"Postoje neki ljudi koji mogu sigurno povećati unos proteina do 2 g po kilogramu tjelesne težine dnevno, poput starijih odraslih osoba, sportaša ili onih koji su uključeni u treninge velikog intenziteta i izdržljivosti", slaže se Ibitoye.
Međutim, istraživači su otkrili da specifične razine proteina koje trebaš "ovise o statusu treninga: iskusnim sportašima bi trebalo manje, dok bi više proteina trebalo konzumirati tijekom razdoblja treninga visoke učestalosti i intenziteta" kako bi se njihova tijela prilagodila treningu.
"Prehrane s visokim udjelom proteina također mogu biti korisne za smanjenje gubitka mišića povezanog sa starenjem te za pomoć u upravljanju ili sprječavanju pothranjenosti i nenamjernog gubitka težine kod nekih ljudi", objašnjava Ibitoye. "Unos dovoljne količine proteina također je dobar za sitost. Smatra se da proteini mogu usporiti pražnjenje želuca (u osnovi kretanje hrane iz želuca u tanko crijevo) i smanjiti razinu grelina, hormona gladi."
Mnoge su studije pokazale da nema negativnog utjecaja kada se razina bjelančevina malo poveća kod zdravih ljudi koji redovito vježbaju, ali važno je imati na umu koliki prioritet daješ proteinima nad drugim hranjivim tvarima i hrani. "Prehrana s visokim udjelom proteina ponekad je restriktivna u pogledu ugljikohidrata, što može dovesti do neadekvatnog unosa vlakana koja su bitna za dobro zdravlje crijeva", objašnjava Ibitoye. "Neke vrste visokoproteinskih prehrana mogu uključivati i puno crvenog i prerađenog crvenog mesa ili hranu s visokim zasićenjem što može povećati rizik od srčanih bolesti."
Nutricionistica također ističe kako za neke ljude visokoproteinska prehrana nije prikladna: "Kod osoba s bubrežnom bolešću ne preporučuje se prehrana s visokim udjelom proteina jer njihovo tijelo možda neće moći eliminirati sve otpadne produkte metabolizma proteina."