Većina na skijanje kreće fizički nespremna, zbog čega se događaju nezgode i nesreće.
Koliko od vas će ove godine direktno iz uredske stolice ili auta obuti pancerice, nataknuti skije i spustiti se niz snježnu padinu? A koliko vas će nakon drugog ili trećeg dana patiti od upale mišića, imati probleme s kondicijom, što je i glavni uzrok padova, te mogućih ozbiljnih ozljeda?
To su sigurno pitanja koja bi se trebali pitati prije nego što zaista otputujete na skijanje, bilo da se radilo o jednom danu, vikendu ili cijelom tjednu.
Ukoliko planirate otputovati početkom slijedeće godine, sada vam je posljednja prilika da poduzmete nešto i svoje tijelo dovedete u formu, kako bi izbjegli lakše ili teške ozlijede, zbog kojih možete imati dugotrajne posljedice. Većina, skijanje doživljava kao još jedno putovanje, rekreaciju i opuštanje, a zanemaruju da je to itekako težak sport, pa makar se njime bavili rekreativno tjedan dana u godini.
Skijanje osim umijeća, zahtjeva kondiciju koju na žalost brojni nemaju.
Kondicija - najvažnija
Jedan od najčešćih izgovora za fizičku nepripremljenost je nedostatak vremena. Kod mnogih, to je na žalost istina, ali ako već planirate uživati u snježnim radostima, pokušajte pronaći vremena za vježbanje.
Preporučenih pet dana u tjednu vjerojatno ne dolazi u obzir za većinu, ali tri puta tjedno po sat vremena bilo bi gotovo idealno. Ako volite trčati, to je jedan od najboljih treninga. Krenite lagano i nemojte se pretjerati, posebno ako niste u kondiciji. Svakim treningom pomalo produljite trčanje i nije bitno gdje ste, na traci u nekom fitness centru ili u prirodi.
Nije loše da uz to ojačate trbušne i leđne mišiće, te ruke. Radite polučučnjeve i čučnjeve, testirajte svoju izdržljivost sa kraćim sprintovima.
Naravno, uvijek možete planinariti ili voziti bicikl, ako više volite taj tip rekreacije. Samo se pokrenite s kauča! Za nagradu će vam skijanje biti mnogo ugodnije i smanjit će vam se mogućnost od ozljeda. Imat ćete manje padova, biti ćete sigurniji u sebe i nećete patiti od bolova ili iscrpljenosti poslije skijanja.
Ligamenti – prvi na udaru
Ozljeda na skijanju može biti bezbroj, a svjedoci smo da mogu biti i sa smrtnim posljedicama. Kako ne bismo ipak imali najcrnje prognoze, jer se ipak radi o odmoru, evo nekih najčešćih ozljeda kojih se treba čuvati.
Noge i zglobovi su prvi na udaru, pa su na njima i ozlijede najčešće. Ako ste pali ili vam se dogodila neka druga vrsta nezgode i koljeno vam je izobličeno ili oteklo, ne možete stajati na nozi ili ju ne možete ispružiti, potražite doktora. Ponekad će vam se oteklina i bol javiti tek kada prestanete skijati i kada vam se tijelo ohladi.
S ovim opisanim simptomima vjerojatno ste ozlijedili jedan od ligamenata u koljenu. Među prvima na udaru je medijalni kolateralni ligament. Ozljedi tog ligamenta skloniji su početnici u skijanju zbog pluženja, koje i nije najpravilniji ili bolje rečeno najstabilniji način skijanja. Ukoliko ga lakše ozlijedite, znači da ste ga samo istegnuli, a ako se radi o težoj ozljedi, tada je vjerojatno puknuo.
Križni ligament vrlo lako možete ozlijediti ukoliko padnete i pokušate se dići prije nego što ste se zaustavili. Naravno, to je samo jedan od scenarija, jer se radi o ligamentu koji zajedno drži natkoljeničnu i potkoljeničnu kost. Njih najčešće ozljeđuju malo iskusniji skijaši, koji precijene svoje mogućnosti u skijanju.
Tu su još ozljede meniskusa koje se događaju često prilikom skokova i doskoka.
Opasnost po život
Najteže ozljede i često opasne po život, su ozljede glave. Zbog toga se bez obzira na dob svima preporučuju kacige koje mogu uvelike ublažiti ozljede.
Ozljede glave najčešće nastaju prilikom sudara skijaša pri većim brzinama ili teškim padovima. Ako nakon pada i udarca s glavom osjetite jaču bol, vrtoglavicu, slabost i slično, odmah pozovite liječnika!
Tu su naravno ozljede ruku. Osim uobičajenih prijeloma ruku na svim mogućim mjestima, vrlo lako vam se može puknuti ili iščašiti se bilo koji prst, a kod bordera, posebno je na udaru palac i ručni zglob. Tu su i iščašenja ramena, slomljene ključne kosti i tako dalje.
Nepotrebna i nekvalitetna oprema
Kod opreme za skijanje u posljednje vrijeme često se spominju različite vrste steznika za koljena i ostale zglobove. Iako, oni uvelike pomažu ako već imate neku od ozljeda, pa su vam ligamenti oslabljeni, nikako ih nemojte upotrebljavati preventivno. Ili drugim riječima, ako niste ozljeđeni, ne trebaju vam.
Zbog čega? Kada primjerice, koristite steznike za koljena, trpe vam drugi zglobovi – gležnjevi, kukovi i naposljetku kralježnica, te su oni podložniji ozljedama. S time se sami sebi učinili medvjeđu uslugu.
Dok ste rasteretili koljena, previše ste opteretili ostale zglobove, što nije prirodno.
Ako pak, imate ozljedu jednog koljena na kojemu nosite steznike, morate biti svjesni da više trpi drugo koljeno i ostali zglobovi. te je vrlo važno da „dozirate“ napor i ne pretjerujete.
Gotovo je nemoguće nabrojati sve ozljede, kao što je primjerice puknuće gležnja, koje se najčešće događa ako pancerica nije dobro pričvršćena, a vez na je skiji loše namješten.
Nikako ne smijete zaboraviti na ozebline lica, te prstiju na rukama i nogama. Vjerujte, nikada ne možete biti dovoljno pripremljeni za nepredvidljive vremenske prilike u planinama. Mondena skijališta često se nalaze na 2.500-3.500 metara nadmorske visine.
Na tim visinama jaki vjetrovi i snježne oluje mogu prouzročiti lakše ozebline, koje mogu biti neugodne i bolne.
Ono što je najvažnije zapamtiti je da ne precjenjujete vlastite mogućnosti. Skijaške staze nisu mjesta za junačenje. Nemojte svoj godišnji odmor iz bajke, pretvoriti u pravi horor.
(vam)