Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE

Prema nedavnom istraživanju koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo,zbog pandemije COVID-a 19, uočen je značajan porast odlazaka liječnicima obiteljskemedicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valuepidemije, u odnosu na prvi val.S obzirom na to da je depresija je veliki javnozdravstveni problem, posebno je važno o njojgovoriti u vrijeme pandemije, ali i nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku, a kako bise podigla svijest o ovom problemu i prekinula šutnja koja se gomila, osmišljena je Nacionalnakampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE Hrvatskog psihijatrijskogdruštva i Udruge za prevenciju depresije i suicida - Životna linija.Smirivanjem pandemije, psihijatrijska struka, nažalost, očekuje još veći broj oboljelih od ovogpsihičkog poremećaja, ali i porast suicida, kojeg, prema sadašnjim podacima, godišnje počiniizmeđu 600 i 700 ljudi. U nacionalnoj kampanji ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE sudjeluju hrvatskieminentni stručnjaci, koji su analizirali podatke recentnog istraživanja na online panelu.

Sudionici panela su: prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a

Zagreb, prof.dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" uJankomiru, doc.dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac,predsjednik Udruge Životna linija.Kako je istaknuto na panelu, u Hrvatskoj svake godine između 600 i 700 ljudi počini suicid, štoje velika i alarmantna brojka. Istodobno, stručnjaci su naglasili da je depresija izlječiva bolest,ali je ključno na vrijeme je prepoznati te što prije započeti s liječenjem. Depresija, osim lošegraspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolestikoja neće proćisama od sebe,zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznostje prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije – istaknula jetijekom panela prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš.U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, što jeistaknula doc.dr. sc. Petrana Brečić.– Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset dopetnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno

smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli – reklaje doc.dr. sc. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kakonetko tko ima naizgled „sretan život“ i ne može biti depresivan, s obzirom na to da je riječ obolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima koji se bore sdepresijom, kao i njihovim obiteljima, a rade i na prevenciji suicida. S obzirom na značajnopovećan broj pacijenata koji se bore s depresijom, a kako bi se izbjegle najteže i najtragičnijeposljedice, Pongrac ističe značaj osnivanja Nacionalnog centra za prevenciju suicida uHrvatskoj.Prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru kaže da se uslučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi.– Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obratena vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresijese povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma,epilepsije… Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno višenego u ostatku populacije - rekao je prof.dr. sc. Filipčić.O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv.prof.dr. sc.Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali pad socijalne podrškeljudima sa psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Velikiproblem je i stigmatizacija.