Prema nedavnom istraživanju koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo,
zbog pandemije COVID-a 19, uočen je značajan porast odlazaka liječnicima obiteljske
medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu
epidemije, u odnosu na prvi val.
S obzirom na to da je depresija je veliki javnozdravstveni problem, posebno je važno o njoj
govoriti u vrijeme pandemije, ali i nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku, a kako bi
se podigla svijest o ovom problemu i prekinula šutnja koja se gomila, osmišljena je Nacionalna
kampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE Hrvatskog psihijatrijskog
društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida - Životna linija.
Smirivanjem pandemije, psihijatrijska struka, nažalost, očekuje još veći broj oboljelih od ovog
psihičkog poremećaja, ali i porast suicida, kojeg, prema sadašnjim podacima, godišnje počini
između 600 i 700 ljudi. U nacionalnoj kampanji ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE sudjeluju hrvatski
eminentni stručnjaci, koji su analizirali podatke recentnog istraživanja na online panelu.
Sudionici panela su: prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-
a Zagreb, izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a
Zagreb, prof.dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" u
Jankomiru, doc.dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac,
predsjednik Udruge Životna linija.
Kako je istaknuto na panelu, u Hrvatskoj svake godine između 600 i 700 ljudi počini suicid, što
je velika i alarmantna brojka. Istodobno, stručnjaci su naglasili da je depresija izlječiva bolest,
ali je ključno na vrijeme je prepoznati te što prije započeti s liječenjem. Depresija, osim lošeg
raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti
koja neće proćisama od sebe,zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznost
je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije – istaknula je
tijekom panela prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš.
U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, što je
istaknula doc.dr. sc. Petrana Brečić.
– Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset do
petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno
smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli – rekla
je doc.dr. sc. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kako
netko tko ima naizgled „sretan život“ i ne može biti depresivan, s obzirom na to da je riječ o
bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.
Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima koji se bore s
depresijom, kao i njihovim obiteljima, a rade i na prevenciji suicida. S obzirom na značajno
povećan broj pacijenata koji se bore s depresijom, a kako bi se izbjegle najteže i najtragičnije
posljedice, Pongrac ističe značaj osnivanja Nacionalnog centra za prevenciju suicida u
Hrvatskoj.
Prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru kaže da se u
slučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi.
– Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate
na vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije
se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma,
epilepsije… Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više
nego u ostatku populacije - rekao je prof.dr. sc. Filipčić.
O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv.prof.dr. sc.
Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali pad socijalne podrške
ljudima sa psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Veliki
problem je i stigmatizacija.
- Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u
prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica
stigmatizacije – zaključila je izv. prof. dr. sc. Rojnić Kuzman.
Za više informacija o ovoj društveno važnoj i sve aktualnijoj temi pogledajte na panelu na
poveznici