Više od 17,5 milijuna ljudi u svijetu svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Najčešći uzroci smrti su prema istraživanjima srčani i moždani udari. I dok su neke bolesti srca i krvnih žila genetski predisponirane, neke možemo spriječiti svojim načinom života.
Većina glavnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se kontrolirati. U to spada zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, optimalna tjelesna težina i bijeg od stresnog načina života. Danas se između ostalog mogu čuti brojni savjeti koji i nisu baš medicinski utemeljeni, a kojih se ljudi pridržavaju misleći da čine dobro svom organizmu, a zapravo
čine upravo suprotno. Ovo su neki od savjeta za očuvanje zdravlja srca koji nisu točni i koje treba izbjegavati
Svakodnevno uzimaj aspirin
Dnevno uzimanje aspirina može biti terapija za neke srčane bolesnike i kao takva je korisna. Ali ne za sve i svakoga. Svaka dijagnoza je jedinstvena, uz to svaki lijek treba uzimati s dozom opreza zbog nuspojava, pogotovo onih nuspojava koje se mogu pojaviti zbog svakodnevne konzumacije, poput gastrointestinalnih tegoba. Niti jedan lijek se ne preporučuje
uzimati zbog teksta na internetu ili savjeta od susjeda, pa niti aspirin. Tvoj liječnik će, ovisno o tvom zdravstvenom stanju procijeniti adekvatnu terapiju.
Morska sol je zdravija
Morska ili kuhinjska potpuno je svejedno jer tvoje ih tijelo procesuira na isti način. Morska sol je manje procesuirana, ali i jedna i druga imaju istu nutritivnu vrijednost. Neovisno o tome koju konzumiraš, treba paziti na količinu jer sol negativno utječe na zdravlje srca i krvnih žila i povećava rizik od srčanih oboljenja. Preporučeni dnevni unos soli stane u jednu čajnu žličicu, a mi konzumiramo znatno više.
E- cigarete su zdravije od pušenja
Nikako i nipošto ne nasjedaj na ove mitove. Inhaliranje vrućeg dima, bilo iz klasične cigarete ili e-cigarete, Vipe-a i ostalih 'inhalatora dima' koji se mogu naći na duhanskom tržištu jednako je štetno za tvoj organizam. Pogotovo ako pušiš duhanske prerađevine koje sadrže nikotin, koji, osim što je adiktivan, povećava krvni tlak i može dovesti do
hipertenzije.
Male količine alkohola su korisne
Ovaj navod je djelomično točan, ali potrebno je definirati što su to male količine alkohola. Ono što je u nekim zemljama zakonski dozvoljeno, u medicinskom se svijetu smatra prijetnjom, pa da riješimo misterij. Znanstvenici se slažu da malo alkohola ne može naštetiti tvom zdravlju, sve dok tjedni unos nije veći od jedne boce vina ili 4-5 piva od pola litre.
Jesti bjelanjke umjesto žumanjaka
Ova tvrdnja seže u daleku prošlost kada su naši preci vjerovali da su žumanjci nezdravi jer sadrže velike količine kolesterola. Ali žumanjak je zapravo vrlo korisna i bogata namirnica jer sadrži lutein, riboflavin i vitamine A, B12, D i K koji su jedni od najvažnijih vitamina i minerala u sprječavanju raznih bolesti uključujući neke bolesti srca. Postoji studija koja tvrdi da ljudi koji svakodnevno konzumiraju jaja imaju više HDL molekula u krvi koje sprječavaju nakupljanje kolesterola.
Masnoće su nezdrave
Postoje razne vrste masnoća i neke od njih su vrlo važne za naš organizam. Istina je da postoje loše masnoće a to su one koje se nalaze u procesuiranoj hrani i koje najviše utječu na povišene razine kolesterola u krvi. Te trans masne kiseline nalaze se u gotovo svoj brzoj hrani, slatkišima, grickalicama, prerađenom mesu i ostaloj brzoj hrani koju bi trebalo izbjegavati. S druge strane nezasićene masne kiseline su vrlo korisne za naš organizam a može ih se naći u ribi, orašastim plodovima i biljkama.
'Dobar' kolesterol poništava 'loš'
Dobar kolesterol apsorbira onaj loš i kroz jetru ga filtrira a zatim izbacuje iz tijela stoga ova teza ima smisla. Ali znanstvenici su došli do zaključka da visoke količine dobrog kolesterola ne štite od srčanih bolesti, nego naprotiv, osobe s visokim kolesterolom imaju veće šanse za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Zbog čega je to tako, još nije otkriveno.
