Hranimo li se mi tako?
Na žalost - ne. Vjerojatno si pomislila da mi u Hrvatskoj već uglavnom slijedimo mediteransku prehranu pošto smo mediteranska zemlja. Zvuči logično, ali nije točno. Prehrambene navike većine Hrvata daleko su od pretpostavki mediteranskog načina prehrane (osim onih koji žive na otocima ili u manjim dalmatinskim mjestima). Ona najviše odgovara prehrambenim navikama stanovnika Italije i Grčke 1960-tih godina, prije nego što je prehrambena industrija zauvijek promijenila prehranu zapadnih zemalja. Američki su znanstvenici već tada uočili da su stanovnici ovih zemalja neusporedivo zdraviji od američkog prosjeka, i da im je prosječni životni vijek mnogo duži, tako da je ova prehrana ustvari već godinama na jako dobrom glasu. Unatoč tome što se porijeklo ove dijete pripisuje Italiji i grčkoj, u nju spadaju i tradicionalni španjolski, marokanski i turski recepti, tako da joj ne fali ni okusa ni zanimljivosti.
Prehrana Hrvata danas je na žalost mnogo sličnija američkoj prehrani nego mediteranskoj. U mediteranskoj prehrana naglasak je na ribi, cjelovitim žitaricama, mnoštvu voća i povrća, orašastim plodovima, i dobrim masnoćama poput maslinovog ulja. Manji je naglasak na peradi, a crveno meso jede se tek nekoliko puta mjesečno (ako i toliko). Dobra vijest je da je ovo jedina prehrana u koju ulazi i alkohol (preporučuje se pijenje 1,5 dcl crvenog vina dnevno za žene i 2,5 dcl za muškarce). Hrana se priprema na malo masnoće i gotovo se nikad ne prži u dubokom ulju, što je za nas postalo nezaobilazno. Rafinirana ulja se uopće ne jedu, konzumira se jako malo životinjskih masnoća, a izbjegavaju se i sol i šećer.