Mediteranska prehrana proglašena je najboljom prehranom u 2019. godini. To u biti nije ništa novo, proglašena je najboljim načinom prehrane i u 2018. godini, a i u 2017. Moglo bi se zaključiti da je pronađena najbolja prehrana svih vremena. Zašto? Mnoga su istraživanja pokazala da mediteranska prehrana drastično smanjuje rizike od svih kardiovaskularnih bolesti, srčanih udara, raka i cijelog niza drugih kroničnih i akutnih bolesti. Umanjuje rizike od preuranjene smrti općenito, a može znatno produljiti život. Osim toga, može pomoći u izlječenju većine bolesti. Uz nju se najbrže i najzdravije mršavi, u potpunosti uklanja rizik od pretilosti, a mogla bi čak pomoći onima kod kojih su za višak kilograma zaslužni hormonalni problemi.
Hranimo li se mi tako?
Na žalost - ne. Vjerojatno si pomislila da mi u Hrvatskoj već uglavnom slijedimo mediteransku prehranu pošto smo mediteranska zemlja. Zvuči logično, ali nije točno. Prehrambene navike većine Hrvata daleko su od pretpostavki mediteranskog načina prehrane (osim onih koji žive na otocima ili u manjim dalmatinskim mjestima). Ona najviše odgovara prehrambenim navikama stanovnika Italije i Grčke 1960-tih godina, prije nego što je prehrambena industrija zauvijek promijenila prehranu zapadnih zemalja. Američki su znanstvenici već tada uočili da su stanovnici ovih zemalja neusporedivo zdraviji od američkog prosjeka, i da im je prosječni životni vijek mnogo duži, tako da je ova prehrana ustvari već godinama na jako dobrom glasu. Unatoč tome što se porijeklo ove dijete pripisuje Italiji i grčkoj, u nju spadaju i tradicionalni španjolski, marokanski i turski recepti, tako da joj ne fali ni okusa ni zanimljivosti.
Prehrana Hrvata danas je na žalost mnogo sličnija američkoj prehrani nego mediteranskoj. U mediteranskoj prehrana naglasak je na ribi, cjelovitim žitaricama, mnoštvu voća i povrća, orašastim plodovima, i dobrim masnoćama poput maslinovog ulja. Manji je naglasak na peradi, a crveno meso jede se tek nekoliko puta mjesečno (ako i toliko). Dobra vijest je da je ovo jedina prehrana u koju ulazi i alkohol (preporučuje se pijenje 1,5 dcl crvenog vina dnevno za žene i 2,5 dcl za muškarce). Hrana se priprema na malo masnoće i gotovo se nikad ne prži u dubokom ulju, što je za nas postalo nezaobilazno. Rafinirana ulja se uopće ne jedu, konzumira se jako malo životinjskih masnoća, a izbjegavaju se i sol i šećer.
Kako točno izgleda mediteranska prehrana?
Ona ne propisuje točno što se, kada i kako jede. Mediteranska prehrana više odgovara određenom stilu života (za ljude na otocima koji se još uvijek slično hrane, ova ''dijeta'' je svakodnevnica). Baš zato je nije teško uklopiti u svoj vlastiti životni stil, sigurno voliš pojesti morske specijalitete s prilozima do si na ljetovanju. Zašto ne bi probala jesti slično svaki dan?
Na vrhu prehrambene piramide mediteranske prehrane su voće i povrće, zatim žitarice a nakon njih riba i mliječni proizvodi od kojih je naglasak na jogurtu i siru. Povrće se jede u velikim količinama kuhano, pečeno u pećnici s maslinovim uljem i začinima ili sirovo kao razne salate. Od žitarice se jedu uglavnom one cjelovite, a naglasak je na domaćim kruhovima (koji ne podsjećaju na spužvu), integralnoj tjestenini i kuhanim žitaricama kao prilogu. U svaki je obrok dobro uključiti i orašaste plodove i sjemenke, kroz salatu, pesto ili možda samo pobacane preko povrća. Riba bi se trebala jesti najmanje dva puta tjedno, a najbolje bi bilo da je zamijeniš s mesom (i da mesa počneš jesti onoliko koliko sad jedeš ribe, a ribe koliko mesa). Perad bi se trebala jesti također oko dva puta tjedno, dok se crveno meso preporučuje samo nekoliko puta mjesečno. Od ulja se konzumira uglavnom ono maslinovo, ali može i bilo koje hladno prešano (ne industrijsko). Sva se hrana priprema na jako malo ulja, uglavnom se jede iz pećnice ili sa žara, a najviše se ulja jede sirovo, u salatama ili poprskanog preko već gotovih jela. Soli se jede malo, i to uglavnom morske. Naglasak je na cijelom spektru začina, od ružmarina, origana i timjana, do korijandera, kumina i kurkume. Ova prehrana sama je po sebi dizajnirana da zahtjeva jako malo soli. Evo na primjer, je li zaista potrebno puno soliti ribu pečenu na žaru s maslinovim uljem, češnjakom, ružmarinom i malo limuna?
Nije li to sve malo preskupo?
Nije. Iako se u svim planovima prehrane mediteranske prehrane spominju losos i tuna kao najzdravije ribe, istina je da jedna od najzdravijih riba naša jadranska srdela (čija kila na placu košta 20 kuna). Osim srdela tu su još i pastrva, skuša, dagnje, lokarde i cijeli niz jeftinijih riba. Istina je da maslinovo ulje košta više od običnog, ali se također koristi manje. Bogato je okusom i gušće, a osim toga, u mediteranskoj dijeti nema pohanja pa si već tu uštedjela na ulju općenito. Proizvodi od cjelovitih žitarica jedva da su nešto skuplji od proizvoda od bijelog brašna i bijele riže, a voće i povrće se uvijek može naći za jako malo novaca. Uostalom, kada se isključi crveno meso ostaje i više nego dovoljno za sve ostale namirnice.
