Stres je dio ljudskog bića i dio svakodnevnog života, a može nam pomoći i motivirati nas da se pokrenemo i obavimo ono što imamo za obaviti. Čak i veliki stres zbog ozbiljne bolesti, gubitka posla, smrti u obitelji ili bolnih životnih događaja može biti prirodni dio života, pa je samim time i "normalno" da se ponekad osjećamo neraspoloženo ili tjeskobno.
Ipak, prekomjerna količina stresa može dovesti i do ozbiljnijih posljedica, pa često može utjecati na naše cjelokupno zdravlje i život. Zato je važno znati kako se pravilno nositi i upravljati stresom, prije nego nam postane previše. Od svakodnevnog vježbanja i pravilne prehrane, do dovoljne količine sna i različitih tehnika opuštanja, pronašle smo nekoliko savjeta koji će ti pomoći da izađeš na kraj sa stresom.
Vježbanje
Za početak, tjelesna aktivnost poboljšava san, a bolji san znači i bolje upravljanje stresom. Liječnici još ne znaju točno zašto, ali ljudi koji više vježbaju imaju tendenciju da prije utonu u duboki san, što pomaže u obnavljanju mozga i tijela. Uz to, tjelovježba pomaže i raspoloženju, a jedan od razloga može biti taj što potiče tijelo da oslobađa hormone poput endorfina i endokanabinoida koji pomažu blokirati bol, poboljšavaju san i umiruju nas.
Ljudi koji vježbaju također se osjećaju manje anksiozno i imaju pozitivniji odnos prema sebi, a kad se naše tijelo osjeća dobro, naš um to često slijedi. Nekoliko je vježbi koje možeš isprobati kako bi smanjila osjećaj stresa, a neke od njih uključuju trčanje, plivanje, ples, biciklizam i aerobik. No čak i ako nemaš vremena za vježbe, uvijek ih možeš ukomponirati u svoje svakodnevne aktivnosti - kada ideš u dućan, umjesto autom, idi biciklom, ili, primjerice, umjesto lifta, koristi stepenice.
Prehrana
Blagodati zdrave prehrane šire se od našeg struka na naše mentalno zdravlje - zdrava prehrana može umanjiti posljedice stresa, izgraditi imunološki sustav, popraviti raspoloženje i sniziti krvni tlak. Kako bi ostala, posegni za složenim ugljikohidratima, nemasnim bjelančevinama i masnim kiselinama koje se nalaze u ribi, mesu, jajima i orašastim plodovima. I antioksidansi pomažu - oni štite stanice od oštećenja koja kronični stres može prouzročiti, a možeš ih pronaći u širokoj paleti hrane poput graha, voća, bobičastog voća, povrća i začina poput đumbira.
Kvalitetan san
Uobičajena nuspojava stresa je nekvalitetan san, a možda često i nećeš moći zaspati, a se to dogodi tri puta tjedno tijekom najmanje tri mjeseca, može doći i do nesanice. Nedostatak sna također može povećati razinu stresa i izazvati ciklus stresa i pospanosti. Bolje navike spavanja mogu ti u tome pomoći, kao i neki drugi korisni savjeti.
Redovito vježbanje, smanjen unos alkohola i kofeina, kao i raspored spavanja kojeg ćeš se pridržavati samo su neki od savjeta. Uz to, barem 30 do 60 minuta prije spavanja ne bi trebala provjeravati svoj mobitel, a možeš pokušati i s meditacijom.
Tehnike opuštanja
Mnogo je tehnika opuštanja koje možeš isprobati kako bi se riješila stresa, od joge i meditacije, do terapije razgovorom i smijehom. Joga je oblik vježbanja, ali može biti i meditacija, a joga usredotočena na sporo kretanje, istezanje i duboko disanje najbolja je za smanjenje tjeskobe i stresa. Meditacija s razlogom postoji više od 5000 godina, a ima brojne prednosti - može smanjiti stres, tjeskobu i kroničnu bol, kao i poboljšati san, razinu energije i raspoloženje.
Provođenje vremena s prijateljem ili članovima obitelji prirodan je način da se smirimo i smanjimo osjećaj stresa - kad se osobno povežemo s ljudima, tijelo oslobađa hormon koji nas opušta. Osim toga, terapija smijehom odličan je način za nošenje sa stresom, jer kad se smijemo, unosimo više kisika, a srce, pluća i mišići dobivaju poticaj i tijelo oslobađa hormone zbog kojih se osjećamo dobro. Smijeh također poboljšava imunološki sustav, umanjuje bol i podiže raspoloženje. Zadnje, ali ne i najmanje važno, jest terapija razgovorom s terapeutom, koja može uvelike pomoći da se nosimo sa stresom.