Uvijek su nam govorili da bijes nije dobro zatomiti, nego da ga se treba "riješiti“, odnosno ispuhati se, ali na zdrav i siguran način, bez agresije prema drugima ili sebi. Tako se savjetuje da se ljutnje, na primjer, otarasimo nekom fizičkom aktivnošću prilikom čega ćemo se dobro preznojiti ili da jednostavno vrištimo kad smo sami u svoja četiri zida te da tako negativnu emociju izbacimo iz sebe. No najnovije istraživanje pokazuje - ne samo da je ovakva praksa zapravo neučinkovita, nego da može imati i kontraefekt.
"Mislim da je jako važno razbiti mit da se, ako ste ljuti, trebate ispuhati. Iskaljivanje bijesa možda zvuči kao dobra ideja, ali ne postoji niti jedan znanstveni dokaz koji podržava teoriju katarze", napominje Brad Bushman, autor istraživanja i profesor komunikacije na Državnom sveučilištu Ohio.
U najnovijem istraživanju na temu procesuiranja ljutnje sudjelovalo je 10189 osoba različite dobi, spola i etničke pripadnosti. Istraživači s ovog poznatog sveučilišta analizirali su 154 studije o ljutnji te nisu našli dokaze koji bi potvrdili kako iskaljivanje bijesa zapravo pomaže. Naprotiv, čini se kako u nekim slučajevima to čak može povećati samu ljutnju.
Kako se nositi s ljutnjom?
Dakako, znanstvenici se slažu oko toga kako je nikako ne treba je ignorirati, ali umjesto da se ispušemo sada je otkriveno kako je mnogo bolji način - samorefleksija. Spoznaja da smo ljuti i zašto smo zapravo ljuti trebala bi biti prvi korak. Naime, bijes nerijetko ima dublju emocionalnu podlogu koju ne možemo odmah uvidjeti. Drugim riječima, odgovor na to zašto nas je nešto "izbacilo iz takta" ne mora uvijek biti jednostavan i očit. Dio prvog koraka prema učinkovitom i zdravom procesuiranju ljutnje jest i dopuštanje sebi da osjetimo ovu emociju, bez da se radi toga osuđujemo.
S druge strane, izbacivanje ljutnje na klasične načine često preskače ovaj ključni korak. Mnogi ljudi kao način rješavanja ljutnje biraju neku intenzivnu fizičku aktivnost, što je samo po sebi dobro za naš zdravlje, ali ne pomaže nužno sa samim emocionalnim dijelom – tako barem pokazuje ovo istraživanje. Naprotiv, ključ za obuzdavanje ljutnje leži u smanjenju fiziološkog uzbuđenja, dok tjelesna aktivnost to može samo dodatno potaknuti i time pogoršati emociju:
"Da biste smanjili ljutnju bolje je baviti se aktivnostima koje smanjuju razinu uzbuđenja. Unatoč onome što popularno mišljenje može sugerirati, čak ni odlazak na trčanje nije učinkovita strategija jer povećava razinu uzbuđenja i na kraju je kontraproduktivno", dodaje Bushman.
Dakle, kad osjećaš ljutnju bolje bi bilo odabrati smirujuće aktivnosti poput joge, meditacije, tehnika disanja i opuštanja tijela.
"Željeli smo pokazati da je smanjenje uzbuđenja, a osobito njegovog fiziološkog aspekta, doista važno… Očito je da se u današnjem društvu suočavamo s puno stresa i potrebni su nam načini da se nosimo s tim. Korisno je pokazati da iste strategije koje djeluju na stres zapravo djeluju i na ljutnju“, zaključuje Sophie Kjærvik, suautorica istraživanja koja je ujedno i komunikologinja na Sveučilištu Virginia Commonwealth.
Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razjasnili rezultati dobiveni ovom studijom, ali znanstvenici sada smatraju kako tehnike smirivanja i opuštanja – čak i one sasvim jednostavne poput uzimanje kratke pauze ili brojanja do deset, učinkovito pomažu ugasiti bijes i pomoći nam da se osjećamo bolje.
POGLEDAJ VIDEO: JOGA ZA OPUŠTANJE