Mnogi su za citrofit doznali tek kada su se zbog problema s virusnim ili bakterijskim infekcijama raspitivali što bi im od prirodnih preparata moglo pomoći. To posebice vrijedi za one kod kojih se takve tegobe s mikroorganizmima ponavljaju i muče ih, primjerice učestale viroze ili tvrdokorne gljivice.
Primjena citrofita
Citrofit, ekstrakt sjemenki grejpa, prirodni je antibiotik koji djeluje na široki spektar bakterija, virusa i parazita. Djeluje također na gljivice, a posebno je djelotvoran kod candide albicans. Citrofit se preporučuje za jačanje imuniteta, za liječenje bakterijskih i gljivičnih infekcija, kod virusnih infekcija, astme te kao prevencija u sezoni gripe i prehlade. Citrofit je također prirodni antihistamin što znači da smanjuje simptome alergije. Nije toksičan i ne izaziva nuspojave. Do sada nisu zabilježene alergijske reakcije osim kod ljudi koji su inače alergični na citrusno voće pa mogu reagirati i na ekstrakt sjemenki grejpa.
Ekstrakt sjemenki grejpa uspješno djeluje protiv oko 800 vrsta bakterija i oko 100 vrsta gljivica te se preporučuje u liječenju ameba, glista i gljivica, kao i u liječenju gljivičnih i drugih nametnika na biljkama i životinjama. U usporedbi s 30 različitih tradicionalnih antibiotika, ekstrakt sjemenki grejpa pokazuje isti učinak s time da nema nikakvih štetnih popratnih pojava. Mnogima smeta što je citrofit gorak pa je preporuka da se uzima sa sokom, primjerice onim od naranče. Treba ga uzimati razrijeđenog u vodi ili soku kako ne bi naštetio sluznici probavnih organa, ali ne ujutro na prazan želudac.
Grejp – riznica vitamina
Citrofit se dobija iz sjemenke i pulpe grejpa. Grejp je poznat kao antioksidans te po svom snažnom antibakterijskom djelovanju. To zimzeleno drvce raste na područjima tropske i suptropske klime. Ubiru se i prerađuju svi dijelovi biljke: pup, list, cvijet, plod i sjeme. Bogat je vitaminom C, sadrži vitamine A, B, D, E i K te kalcij, fosfor, magnezij, mangan, cink, bakar i željezo. Iako je bogat hranjivim tvarima, siromašan je kalorijama pa tako polovica grejpa ima tek četrdesetak kalorija. Obično se razlikuju tri vrste grejpa: bijeli, rozni i crveni. Veličinom su promjera 10 do 15 cm. Bijeli grejp je obično manji i kiseliji od roznog. Veliki, crveni grejp otkriven je u Teksasu krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća, a novije su vrste dobivene mutacijama.
Sok grejpa bogat je bioflavonoidima i djeluje na metabolizam, pogotovo na enzime koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, pomaže radu jetre i jačanju arterije. Preventivno djeluje protiv nastanka karcinoma, tj. uništava karcinogene spojeve koji nastaju kao produkt pušenja. Sok crvenog grejpa sadrži likopen i karotenoid koji imaju antitumorno svojstvo. Ovo voće djeluje kao antiseptik, a sudjeluje i pri detoksikaciji organizma, osobito kada je riječ o crijevnom i urinarnom sustavu. Od cvijeta se priprema esencija koja liječi nesanicu, tegobe želuca i srca, a ekstrakt lista djeluje protuupalno. Grejp pomaže i u borbi s dijabetesom. Novija saznanja govore da je vrlo uspješan protiv virusa i bakterija, kod gripe i prehlade, u prevenciji karcinoma i srčanih bolesti te da jača imunološki sustav kod upalnih stanja organizma. Studija njemačkih znanstvenika ukazuje da konzumacija grejpfruta pomaže u borbi protiv bolesti zubnog mesa. Pokazalo se da osobe koje pate od bolesti zubnog mesa imaju manje izglede da će im krvariti desni ako svakog dana pojedu dva grejpa.
(M.G.)