Svatko od nas povremeno se osjeća bezvoljno i depresivno i to je sasvim normalna stvar. Ne možemo stalno biti sretni i nasmiješeni.
Zbog svih životnih obaveza, balansiranja između privatnog i poslovnog života, svakodnevica je ponekad vrlo stresna. Taj stres ponekad može biti pozitivna stvar, tvrde psiholozi. Naime, anksioznost i stres nas tjeraju da budemo bolje i da se suočimo sa svojim strahovima.
Ipak, svakodnevna tjeskoba može prijeći zdravu granicu te se pretvoriti u stanje koje iziskuje određenu terapiju ili liječenje. Psiholozi kažu da u onom trenutku kada ta tjeskoba prestane biti korisna i počinje ometati vašu svakodnevicu, vrijeme je da zatražite pomoć jer postoji mogućnost da bolujete od anksioznog poremećaja.
Simptome anksioznog poremećaja nije uvijek lako prepoznati i oni se mogu razlikovati od osobe do osobe. Neki ljudi imaju napadaje panike a drugi pak se suočavaju s raznim fobijama, primjerice. Štoviše, postoji nekoliko različitih tipova anksioznih poremećaja, uključujući opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj i socijalni anksiozni poremećaj.
Postoje određeni simptomi koji bi mogli upućivati na to da osoba pati od određenog anksioznog poremećaja, a u nastavku vam otkrivamo neke od njih.
Foto: Unsplash
Znakovi koji ukazuju na anksiozni poremećaj
Izbjegavate društvo i obaveze
Ako ste počeli izbjegavati sva društvena događanja, druženja s prijateljicama i druge poslovne evente koji su vas ranije usrećivali ili vam pomagali kod unaprijeđenja, vrijeme je da se vratite korak unatrag i zapitate sami sebe zašto. Normalno je da ponekad naprosto nismo voljni družiti se s drugima zbog umora, no ako konstantno izbjegavate izlaziti u javnost, a ranije ste bili druželjubiva osoba, znači da nešto nije u redu. Odugovlačenje isto tako može biti jedan od simptoma anksioznosti. Naime, ako odgađate poslovne zadatke i obaveze ili čak ne želite ići na posao jer se bojite da će vas kolege i šef kritizirati, imate problem.
Stalno tražite tuđe mišljenje
Osobe koje pate od nekog oblika anksioznosti uglavnom su uvijek jako nesigurne u sebe pa traže sigurnost u drugima. Prilikom donošenja važne odluke, anksiozna osoba će nervozno ispitivati druge je li u pravu ili će panično pretraživati internet u potrazi za dodatnim informacijama brinući se da ne pogriješi.
Imate problema sa spavanjem
Depresivni ljudi, kao i oni koji pate od anksioznih poremećaja, u velikoj većini slučajeva imaju problema s nesanicom. Svi mi ponekad ne možemo zaspati, no ako vaša nesanica postaje kronična i ako zbog nedostatka sna ne možete normalno funkcionirati tijekom dana, znači da nešto nije u redu. Bilo da ne možete zaspati ili pak se stalno budite tijekom noći, to su signali da vam tjeskoba ometa vaš san.
Problemi s probavom
Zbog cijelog niza složenih i povezanih funkcija koje se odvijaju u našem tijelu i koje su povezane sa živčanim sustavom, anksioznost može izazvati i razne zdravstvene probleme poput onih s probavom. Naime, ako ste stalno uznemireni, vrlo je vjerojatno i da ćete osjetiti tegobe u probavnom sustavu.
Česte glavobolje ili bolovi u mišićima
Slično kao što anksioznost može izazvati probavne probleme, jednako tako može izazvati i glavobolji ili pak bolove u mišićima, osobito ako ste stalno napeti i pod stresom.
Teško dišete i srce vam lupa pojačano
Pojačano lupanje srca i teško disanje također su fizičke reakcije organizma na stres i tjeskobu koju osjećate. Osjećate li se stalno kao da vas nešto pritišće iznutra, vrlo je vjerojatno da je uzrok psihičke prirode. Ironično u cijeloj to situaciji je to što ljudi sve ove simptome anksioznosti vrlo često smatraju 'normalnima'. Ili pak su skloni brinuti se još više misleći da su njihovo ubrzano disanje i osjećaj slabosti simptomi nekih ozbiljnijih bolesti.
Stalno ste umorni
Čak i ako nemate problema s nesanicom, a stalno osjećate neobjašnjivi umor moguće je da patite od tjeskobe. Naime, dok smo pod stresom, naše se tijelo bori te se zbog toga možemo osjećati umorno. Dakle, ako ste stalno umorni bez razloga, razmislite malo o sebi, svojim svakodnevnim navikama i o tome postoji li mogućnost da su pravi krivci zapravo stres i napetost.
Što učiniti ako patite od anksioznosti?
Iako su ovi samo neki od simptoma anksioznosti i ne mora nužno značiti da je osoba s ovim simptomima ujedno i anksiozna, ako sumnjate da patite od nekog poremećaja povezanog s tjeskobom onda najprije duboko razmislite o svom načinu života. Promjena određenih navika u svakodnevici može vam uvelike olakšati život i smanjiti razinu stresa. Prehrana, kvalitetan san i fizička aktivnost nužni su želite li se riješiti tjeskobe. Isto tako, vrlo je bitna i socijalna podrška odnosno ljudi s kojima ćete moći podijeliti svoje brige i frustracije umjesto da sve držite u sebi.
Ako pak poduzimanje malih promjena ne izazove nikakav pomak u tome kako se osjećate, mentalno i fizički, onda je možda vrijeme da se posavjetujete sa stručnom osobom.
Najčešći tretman za anksioznost je kognitivna bihevioralna terapija, koja ukazuje na to da naše misli i ponašanje utječu na to kako se osjećamo i što radimo, i obrnuto. Psiholozi će vam pomoći da postanete svjesniji vlastitih misli i emocija i da se klonite onih koje loše utječu na vaše zdravlje. Postoje mnoge tehnike za liječenje anksioznosti koje su se u velikom broju slučajeva pokazale kao vrlo uspješne. Tehnike relaksacije, primjerice, također mogu biti izuzetno učinkovite.
