Meso s roštilja

"Meso s roštilja može imati negativan utjecaj na tijelo kad se peče na visokim temperaturama da bi se izvana stvorio ugljen. Meso s roštilja može biti izvor policikličkih aromatskih ugljikovodika i heterocikličkih amina, koji se smatraju potencijalnim kancerogenima", kaže dijetetičarka Holly Klamer za portal Eat This i dodaje nekoliko uputa kako bismo minimalizirali štetu koju meso s roštilja nanosi našem tijelu.

"Ti se učinci mogu svesti na minimum roštiljanjem posnijeg mesa, umjesto mesa s višim udjelom masti", kaže ona i dodaje da manje masnoće znači manje kapanja, sagorijevanja i pušenja masti na vatri, za što je jedno istraživanje pokazalo da najviše pridonosi stvaranju policikličkih aromatskih ugljikovodika prilikom pečenja mesa.

Još jedan način za smanjenje rizika od gore navedenih potencijalnih kancerogena je mariniranje mesa prije pečenja na žaru, jer marinada može djelovati kao dodatni sloj zaštite kako bi spriječila da masnoće kaplju na izvor topline, a to je način na koji se ti kancerogeni mogu formirati.

Prerađeno meso

"Prerađeno delikatesno meso ne sadrži samo natrij, već mu se često dodaju nitriti i nitrati koji se stvrdnjavaju i prerađuju", kaže dijetetičarka Diana Gariglio-Clelland i dodaje da, iako postoje neke potencijalne koristi za zdravlje, nitrati i nitriti povezani su s povećanim rizikom od raka.

Gazirani sokovi

"Gazirani sokovi pružaju samo prazne kalorije bez prehrambenih blagodati. Puni su šećera, umjetnih sladila, kemikalija, a ponekad boja i konzervansa", kaže nutricionistica Alicia Galvin i dodaje da to s vremenom može dovesti do rezistencije na inzulin i masne jetre ili dijabetesa ako neprestano konzumiramo čisti šećer.

Slatkiši

Slično gaziranom piću, ni konzumiranje slatkiša nema nikakve prehrambene koristi, već u sebi samo sadrži kemikalije, kalorije, šećer i umjetne boje. Galvin kaže da redovita konzumacija slatkiša može dovesti do povišenog šećera u krvi, poremećaja regulacije inzulina, a potencijalno i do dijabetesa, bolesti srca, masne jetre i debljanja.

Žitarice

"Nažalost, većina žitarica za doručak prepuna je šećera i umjetnih zaslađivača i boja. Jedna porcija može imati čak 12 grama šećera, što je otprilike jedna žlica granuliranog šećera", ističe Galvin i dodaje da takve žitarice u sebi sadrže svega dva grama proteina i vlakana.

Galvin savjetuje da dobro istražiš prije nego što odabereš žitarice za doručak. "Pročitaj naljepnicu svojih omiljenih žitarica prije nego što ih kupiš kako bi bila sigurna da sadrže malo šećera, a puno vlakana i proteina", kaže ona.

Voćni sokovi i smoothieji

Ostala slatka pića, poput voćnih sokova, smoothieja u bocama ili čak zaslađenih ledenih čajeva mogu biti jednako štetna kao i gazirana pića. "Postoji povezanost između pijenja slatkih pića i rizika od kardiovaskularnih bolesti, što je povezano sa srčanim i moždanim udarom", ističe Gariglio-Clelland.

Pržena hrana

Pržena hrana obično se prži na nezdravom ulju, a sam proces prženja dovodi do određenih otrovnih spojeva ili AGE, ističe Galvin i kaže da su "AGE štetni spojevi koji nastaju kada se bjelančevine ili masti kombiniraju sa šećerom". Taj se proces može dogoditi u krvotoku ili u hrani, posebno kada se hrana zagrijava na visokim temperaturama, na primjer za vrijeme roštiljanja, prženja ili tostiranja.

Visoke razine AGE povezane su s razvojem mnogih bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca, zatajenje bubrega i Alzheimerovu bolest, kao i prerano starenje.