. Naime, djeca koja vježbaju lakše se snose sa stresom.
Nova studija objavljena u stručnom časopisu Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism, otrkila je da veća razina fizičke aktivnosti znači veću otpornost i slabije reakcije na stresne situacije.
U istraživanju je sudjelovalo 259 osmogodišnjaka iz finskog Helsinkija, a rezultati su pokazali da mališani koji umjereno ili aktivnije vježbaju imaju vrlo male promjene u razini kortizola (hormona stresa) u nekim teškim i stresnim situacijama. S druge strane, djeca koja malo ili uopće ne vježbaju, imaju značajno povišenu razinu kortizola u organizmu kada su izloženim stesnim situacijama. Niže je objašnjeno kakve negativne učinke povećne razine kortizola imaju na organizam.
Ipak, još uvijek nemamo odgovor na pitanje zašto vježbanje tako utječe na razine kortizola.
Stručnjaci djeci preporučuju barem 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno, za optimalan rast i razvoj.
Na portalu Mojezdravlje.net pronašli smo više informacija o hormonu kortizolu.
Kortizol je hormon koji proizvodi nadbubrežna žlijezda koja se nalazi odmah iznad bubrega. Odlikuju ga brojne vitalne funkcije, uključujući reguliranje krvnog tlaka i reguliranje razine šećera u krvi, kao i umanjenje intenziteta upala. I pored toga što se ovaj hormon luči u naš krvotok na dnevnoj bazi, mnogo veće količine luče se kada je naš organizam pod stresom. Na taj način se našem tijelu olakšava nošenje sa trenutnim stresnim okolnostima. Jedan od načina na koji kortizol to čini je transformiranje proteina u glukozu, uslijed čega dolazi do stvaranja dodatne pokretačke snage za naš organizam. Taj proces za posljedicu ima povećanje razine šećera u krvi i praćeno je povećanjem krvnog tlaka.
Kada dođe do povećanja razine kortizola uslijed stresa, dolazi i do povećanja razine šećera u krvi. Tada neiskorištena glukoza bude skladištena u vidu masti, a to onog trenutka kada stresa više nema, dovodi do gomilanja suvišnih kilograma.