Menopauza je pojam koji označava posljednju menstruaciju u životu, o čemu zaključujemo tek retrogradno kada žena u godinu dana nema krvarenja.
Prosječna dob žene u kojoj nastupa menopauza je oko 5o-te godine života, što znači da žena, obzirom na očekivano trajanje života, trećinu svog životnog vijeka provede u postmenopauzi.
U Hrvatskoj, slično zapadnim zemljama, 18% cijele populacije čine žene u postmenopauzi, što je oko 450.000 žena. Dob menopauze je genetski određena i nijedna joj žena ne može izbjeći, što znači da ne ovisi o broju porođaja i trudnoća, amenoreji, ovulacijama, uzimanju kontraceptiva. Već 10 godina prije nastupa zadnje menstruacije počinje opadati reprodukcijska sposobnost žene, gasi se postupno funkcija jajnika i opada produkcija hormona i taj se period naziva PERIMENOPAUZA.
Javlja se neravnoteža dva glavna hormona - ESTROGENA I PROGESTERONA, što dovodi do pojave brojnih simptoma:
* Vazomotorne smetnje - valovi vrućine(valunzi), noćno znojenje, hladne ruke i noge, lupanje srca
* promjene ponašanja, nervoza, nesanica, napetost, slabljenje pamćenja, smanjena koncentracija, nedostatak samopoštovanja, napadaji panike
* smanjena spolna želja, upale mokraćnog trakta, suhoća te pečenje i svrbež rodnice
* promjene kože i kose, edemi uslijed zadržavanja vode u tijelu, porast tjelesne težine i dr.
Od KASNIH posljedica menopauze najvažnije su kardiovaskularne bolesti i osteoporoza.
LIJEČENJE
Studije su pokazale da prehrana bogata sojom pomaže u izgradnji koštane mase, dok s druge strane primjenom bjelančevina životinjskog podrijetla ubrzava se izlučivanje potrebitog kalcija iz tijela mokraćom.
Neki od najčešćih klimakteričkih tegoba kao valovi vrućine, promjene raspoloženja, nesanica, depresija, smanjena seksualna želja mogu se uspješno umanjiti uzimanjem preparata soje. Može se primijeniti u salatama, pirjati s povrćem, umak preliti preko riže. Poznato je da hrana poput alkohola, šećera, kave, začinjene hrane može provocirati određene simptome – valove vrućine, nesanicu, promjene raspoloženja, peckanje rodnice.
Zasigurno najčešći način liječenja postmenopauzalnih tegoba osobito zadnjih 40-tak godina je primjena hormonskih preparata, tzv. hormonsko nadomjesno liječenje.
Prema dostupnim podacima, Azijatkinje prolaze razdoblje postmenpauze uz minimalne ili nikakve tegobe, što se pripisuje zapravo načinu prehrane, koja podrazumijeva: svakodnevno unos svježeg voća i povrća, te konzumiranje sojinih proizvoda koji su bogati fitoestrogenima koji ublažavaju valove vrućine. Fitoestrogeni su spojevi koji djeluju kao estrogeni i nalaze se u raznim biljkama.
Menopauza se od žene do žene razlikuje. Estrogen i progesteron utječu na skoro sva tkiva u tijelu. Prema istraživanjima u SAD-u, kod više od 60% žena u menopauzi se javljaju valunzi (valovi vrućine). Očituju se iznenadnim osjećajem vrućine gornjeg dijela ili cijelog tijela, uz moguće crvenilo lica i vrata te pojavu crvenih mrlja po koži prsnog koša, leđa, nadlaktica. Potom obično slijedi znojenje i lagana tresavica zbog podešavanja tjelesnog termostata. Valunzi mogu trajati vrlo kratko ili čak duže od 30 min.
Tegobe se javljaju proporcionalno zbog pada razine estrogena kada žlijezde pojačano izlučuju druge hormone koji djeluju na termostat u mozgu što dovodi do kolebanja tjelesne temperature.
Hormonska terapija u najvećem broju slučajeva uklanja tegobe.Neke žene navode učinkovitost vitamina E, no do sada ne postoji studija koja bi potvrdila tvrdnje.
UTJECAJ HRANE NA MENOPAUZU
Smatra se da zdrava prehrana i redovita tjelovježba osiguravaju dugotrajno zdravlje. Neki liječnici smatraju da takav stil života pomaže smanjiti rizik obolijevanja od koronarne bolesti srca i osteoporoze. Preporučuje se odabrati hranu siromašnu zasićenim mastima i kolesterolom. Masti sadrže više kalorija nego svi ugljikohidrati (masti 9 kcal/gr do ugljikohidrati 4 kcal/gr). Unos masti ograničiti na manje od 30% dnevnih kalorija.
ŠTO JESTI?
Djelovanje fitoestrogena može biti estrogeno ili antiestrogeno. U menopauzi žene imaju manje vlastitih estrogena, te se fitoestrogeni iz hrane vežu na slobodne receptore ispoljavajući estrogeno djelovanje, a u reprodukcijskom razdoblju žene razina je vlastitih estrogena normalna, fitoestrogeni iz hrane se natječu za receptorska mjesta, te djeluju kao antiestrogeni.
Jedite voće, povrće, žitarice i cerealije posebice one bogate vitaminom C i karotenom, što podrazumijeva naranče, grejp, mrkvu, rajčicu, brokulu, cvjetaču i zelenolisno povrće. Takva je hrana glavni izvor vlakana i važan izvor vitamina i minerala. Povećajte unos graha, leće, kikiriki, zobene pahuljice, jabuke, bademe.
IZBJEGAVAJTE...
Izbjegavajte brzu hranu, kofein i alkohol, pušenje, stres, prekomjernu tjekesnu težinu, uzimajte dovoljno bjelančevina. Povećajte unos vitamina C, Vitamina B5 te cinka, ali tek ako se utvrdi nedostak istih.
dr. med. Branko Vrčić
www.vitamedzona.com