Dolazak jeseni pravo je vrijeme za tjelesni oporavak nakon vrućeg ljetnog razdoblja. U regeneriranju cjelokupnog organizma, posebice kože, kose i noktiju, kao dobra alternativa pokazalo se i pivo, koje svojim prirodnim i hranjivim sastavom već tisućljećima djeluje ne samo kao idealno osvježenje nego i kao kozmetički preparat.
Ovo pjenušavo osvježavajuće piće s malim udjelom alkohola i karakterističnom aromom najstarije je i najraširenije alkoholno piće u svijetu. Kao potpuno prirodan napitak s bogatim hranjivim sastavom djeluje regenerirajuće, krijepi, tonizira i hidratizira organizam. To i ne čudi jer je pivo izvor magnezija, kalija, cinka, fosfora, silicija, sumpora, natrija i bakra, vitamina skupine B (osobito B1, B2, B3 i B6), vitamina B12, ugljikohidrata te pojedinih aminokiselina i flavonoida, poznatih i važnih antioksidansa.
Znanstvenici su pomnom analizom sastojaka i provedenim pokusima utvrdili i da pivo zbog sadržanog kvasca i hmelja jača nokte i kosu te da ima antibakterijsko svojstvo. No to vrijedi samo ako se konzumira u umjerenim količinama, a preporučena umjerena količina piva za ženski spol iznosi do 3 decilitra, a za muškarce do 6 decilitara na dan.
Još su mezopotamski pivari prije četiri i pol tisućljeća pivo upotrebljavali u kozmetičke svrhe. U starom Egiptu robovi graditelji piramida pili su pivo radi vraćanja snage, dok su imućnije žene otkrile da umivanje i kupanje u pivu štiti kožu od kožnih bolesti i dodatno je osvježava. Istodobno su pivom prale kosu jer je tako postajala sjajnija i ljepša. Potom su za te tretmane doznale i žene starog Rima, a nešto kasnije, u srednjem vijeku, i imućnije Europljanke. No one su pivo upotrebljavale i kao čaroban napitak protiv starenja ili kao melem za suhu kožu i oporavak vlasišta zbog otpalih vlasi. Činile su to zahvaljujući njemačkim redovnicima koji su tom piću u 15. stoljeću primiješali hmelj te ga pretvorili u još učinkovitiji pripravak. Poslije se doznalo da je jednak učinak imalo i pivo proizvedeno od ječma, pa je i ta spoznaja potaknula suvremene kemičare da za poznate proizvođače kozmetike istraže djelotvornost omiljenog pjenušavog i osvježavajućeg pića.
Istraživanjima su potvrdili da je pivska pjena prava zamjena za sapun te da pivo zbog antioksidansa ima učinak sprečavanja prijevremenog starenja. Uz to, potvrđeno je da je pivo učinkovit preparat za njegu svih tipova kože lica i tijela te je često nezaobilazna sirovina u kozmetičkoj industriji. Stoga su pivo i slad česti i vrijedni sastojci krema i losiona za njegu kože lica i tijela, ali i za jačanje noktiju. Pivo se rabi i za proizvodnju kupki kojima se regenerira koža te šampona i sredstava za njegu oštećenih vlasi, budući da ih čini sjajnijima, mekšima i podatnijima za oblikovanje frizure. Danas u svijetu postoje lječilišta i terme u kojima je takva „pivska terapija“ izvana vrlo tražena.
Tako umjerenom konzumacijom jednog malog piva na dan ili pak bezbrižnim uživanjem u bezalkoholnom pivu tijekom tjelesne aktivnosti i nakon nje ne samo da nadoknađujemo tekućinu izgubljenu znojenjem i tijelu vraćamo minerale, koktel vitamina i korisne biološki aktivne tvari nego i pridonosimo svježem i zdravom izgledu.
Autorica teksta je priznata nutricionistica dr. sc. Donatella Verbanac koja je diplomirala medicinsku biokemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je sveučilištu stekla naziv magistrice, a potom 1993. doktorice biokemijskih znanosti. Trinaest godina provela je na Sveučilištu u Rijeci, gdje je karijeru započela kao asistentica, a završila u zvanju docentice. Nekoliko godina provela je na stručnom usavršavanju i specijalizaciji u poznatim domaćim i inozemnim centrima. Predavala je biokemiju za studente medicine i stomatologije te uvela i predavala izborni predmet Medicinska dijetetika za studente medicine. Od 1998. godine radi u Plivi d.d. Zagreb, u sektoru za istraživanje i razvoj, kao voditeljica projekta i koordinatorica na istraživanju novih lijekova. Od 2006. godine radi radi kao voditeljica istraživačkih i razvojnih projekata u GlaxoSmitKline istraživačkom centru u Zagrebu. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja biokemije i niza članaka iz područja nutricionizma i dijetetike. Ujedno je stalna recenzentica za nekoliko domaćih i stranih znanstvenih časopisa te evaluatorica projekata za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Europsku uniju.
„Pivska terapija“ uz bok kozmetičkim tretmanima – Umjerena konzumacija piva djeluje blagotvorno na zdravlje i ljepotu