Starenje je prirodan i neizbježan dio života. Svi znamo da godine donose promjene – pokoju sijedu vlas više, bore smijalice oko očiju, možda malo manje energije nego prije. No, što ako primijetiš da se ti znakovi pojavljuju ranije nego kod tvojih vršnjakinja? Što ako osjećaš da tvoje tijelo ne prati tvoj kalendarski uzrast? To bi mogli biti znakovi preranog starenja, stanja u kojem tvoje tijelo pokazuje znakove dotrajalosti brže nego što je biološki očekivano.
Dobra vijest je da prerano starenje nije samo stvar genetike; na mnoge čimbenike koji ga uzrokuju možeš utjecati. Prepoznavanjem ranih znakova i razumijevanjem uzroka, možeš poduzeti korake kako bi usporila svoj biološki sat, očuvala vitalnost i osjećala se sjajno u svojoj koži, bez obzira na broj svjećica na torti. Zaronimo zajedno u svijet preranog starenja – otkrijmo njegove signale i naučimo kako vratiti kontrolu.
Što je zapravo prerano starenje?
Prije nego što krenemo na znakove, važno je razumjeti razliku između kronološke i biološke dobi. Tvoja kronološka dob je jednostavno broj godina koje su prošle od tvog rođenja. Biološka dob, s druge strane, odražava stvarno stanje tvog tijela na staničnoj razini – koliko su tvoje stanice i tkiva "istrošeni". Prerano starenje događa se kada tvoja biološka dob prestigne kronološku.
To "trošenje" ili oštećenje stanica nakuplja se tijekom vremena zbog različitih unutarnjih i vanjskih čimbenika. Dok je nekad starenje smatrano postupnim, linearnim procesom, novija istraživanja sugeriraju da se biološko starenje može događati i u naletima, s većim promjenama oko 34., 60. i 78. godine. No, bez obzira na ritam, ključno je prepoznati signale koje ti tijelo šalje.
Znakovi koji ti govore da tijelo stari brže
Prerano starenje manifestira se na različite načine, a ovo su neki od najčešćih znakova na koje trebaš obratiti pažnju:
Promjene na koži: Više od bora
Koža je često prvo mjesto gdje primjećujemo znakove starenja, a kod preranog starenja, te promjene mogu biti izraženije ili se pojaviti ranije:
- Sunčeve pjege (staračke pjege): Male, tamne mrlje na licu, rukama ili podlakticama koje se obično javljaju nakon 40. ili 50. godine, ali zbog prekomjernog izlaganja suncu mogu se pojaviti i znatno ranije.
- Bore i opuštena koža: Smanjena proizvodnja kolagena (proteina za čvrstoću) i elastina (proteina za elastičnost) počinje već u dvadesetima. Kod preranog starenja, bore oko očiju, usta i na čelu postaju dublje, a koža gubi čvrstoću i počinje se opuštati ranije nego očekivano. Gubitak potkožnog masnog tkiva također doprinosi "upalom" izgledu lica. Zapravo, smatra se da je izlaganje suncu (fotooštećenje) odgovorno za čak 90% vidljivih promjena na koži.
- Suha koža sklona svrbežu: Koža s godinama prirodno gubi vlagu i postaje tanja, no ako stalno osjećaš zatezanje, primjećuješ perutanje ili te koža često svrbi, to može biti znak ubrzanog starenja.
- Hiperpigmentacija na prsima: Neravnomjerna boja kože ili tamne mrlje na dekolteu često su posljedica oštećenja od sunca tijekom godina.
- "Prozirne" ruke: Koža na nadlanicama postaje tanja, vene izraženije, a može se činiti i naboranijom ili krhkijom nego prije.
Kosa ne laže
Promjene na kosi također mogu signalizirati da tvoj biološki sat otkucava brže:
- Gubitak ili stanjivanje kose: Dok je određeni gubitak kose normalan, značajno stanjivanje ili opadanje kose prije 50. godine (kod muškaraca) ili 70. (kod žena) može ukazivati na prerano starenje folikula dlake.
- Prerano sijeda kosa: Pojava sijedih vlasi prije sredine tridesetih može biti genetski uvjetovana, ali ponekad je povezana i s drugim čimbenicima starenja.
Promjene iznutra koje se vide i osjete
Prerano starenje nije samo površinsko, ono utječe i na unutarnje sustave:
- Ukočeni i bolni zglobovi: Ako osjećaš bol, škripanje ili ukočenost u zglobovima (posebno ujutro) znatno prije očekivane dobi za pojavu artritisa (kasne 40-e, 50-e), to može biti znak ubrzanog trošenja hrskavice.
- Smanjena mišićna masa i snaga: Gubitak mišićne mase (sarkopenija) prirodan je proces, ali ako primijetiš da ti je teže nositi stvari, penjati se stepenicama ili ustati sa stolice ranije nego što bi očekivala, to može biti znak ubrzanog gubitka mišića.
- Problemi s vidom ili sluhom: Potreba za naočalama za čitanje obično se javlja oko 40. godine, a sluh postupno slabi kasnije. Ako primijetiš značajne promjene ranije, posavjetuj se s liječnikom.
- Stalni umor: Osjećaj iscrpljenosti koji ne prolazi ni nakon dovoljno sna može značiti da se tvoje tijelo bori s popravkom oštećenja.
- Sporije zacjeljivanje rana: Ako ogrebotinama ili modricama treba dulje da zacijele, to može ukazivati na sporiju regeneraciju stanica.
Zašto se to događa? Krivci za ubrzano starenje
Kombinacija genetike, okoliša i životnih navika određuje brzinu našeg starenja. Dok na genetiku ne možemo utjecati, mnogi drugi faktori su pod našom kontrolom:
- Sunce, sunce i opet sunce: Apsolutni broj jedan uzrok preranog starenja kože. UV zrake razgrađuju kolagen i elastin, uzrokujući bore, pjege i opuštenost. Čak i plava svjetlost (HEV) s ekrana doprinosi oštećenju.
- Pušenje: Toksini iz cigareta sužavaju krvne žile, smanjujući dotok kisika i nutrijenata koži, te uništavaju kolagen i elastin. Rezultat? Beživotna koža, dublje bore (posebno oko usana) i opuštenost.
- Loša prehrana: Prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima može potaknuti upalu i oštetiti kolagen (proces glikacije). S druge strane, voće i povrće bogato antioksidansima štiti stanice.
- Alkohol: Dehidrira kožu, čini bore vidljivijima i dugoročno oštećuje stanice.
- Nedostatak sna: Tijekom sna tijelo se obnavlja. Manjak sna (manje od 7 sati) ubrzava starenje stanica i smanjuje sposobnost kože da se oporavi.
- Kronični stres: Povišena razina hormona stresa, kortizola, razgrađuje kolagen i hijaluronsku kiselinu, ključne za mladolik izgled kože, te potiče upalne procese u tijelu.
- Zagađenje iz okoliša: Sitne čestice iz zraka stvaraju slobodne radikale koji oštećuju stanice kože.
Možeš li usporiti sat? Koraci prema zdravijem starenju
Srećom, mnoge uzroke preranog starenja možeš kontrolirati promjenom životnih navika:
- Zaštita od sunca je zakon: Koristi kremu sa zaštitnim faktorom (SPF) 30 ili više SVAKI DAN, čak i kad je oblačno. Nosi šešir, naočale i zaštitnu odjeću. Izbjegavaj solarije.
- Reci zbogom cigaretama: Ako pušiš, prestanak je najbolja stvar koju možeš učiniti za svoju kožu i cjelokupno zdravlje.
- Hrani svoju mladost: Jedi raznoliko, s puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti. Ograniči unos šećera i prerađene hrane. Antioksidansi iz hrane (bobičasto voće, tamnozeleno povrće) bore se protiv oštećen
