Dani su sve kraći, tamniji i hladniji pa nije neobično što se mnogi ljudi počinju osjećati lošije, posebno nakon dugog babljeg ljeta. U tmurnom jesenskom danu puno se teže odlučiti za vježbanje ili druženje, a pojavljuje se i veća bezvoljnost odnosno ono što se posljednjih godina naziva jesenski blues. Klasični simptomi jesenskog bluesa ili sezonskog afektivnog poremećaja kreću se od umora, razdražljivosti, stresa, bezvoljnosti, melankoličnog raspoloženja i promjena raspoloženja do privremenih razdoblja depresije. Obično ne postoji pravi razlog koji objašnjava nedostatak vedrine i gore navedene simpotome. Sve manje svjetla i hladno vrijeme utječu i na raspoloženje. Mogu se pojaviti i fizički simptomi poput debljanja, smanjenog apetita, napetosti u mišićima i probavni problemi. Ovakvi psihološki i fizički simptomi trebaju trajati dva tjedna ili dulje da bi se nazvali jesenskim bluesom, a naravno ako se ovo stanje produlji vrlo je važno potražiti liječničku pomoć.
Osim toga, tijekom jesenskih dana mijenja se i svakodnevica, a pritisak na poslu često raste jer se bliži kraj godine. Sve rezultira većim razinama stresa dok istovremeno pada razina energije te je potrebno više odmora. Društveni život također se mijenja s početkom jeseni i zime: večeri s prijateljima na otvorenom zamjenjuje više vremena provedenog u domu. Ljudi se puno manje kreću, a trebalo bi puno više vježbati kako bi se oslobodio serotonin, hormon sreće, i podiglo raspoloženje. No uz sljedeće savjete moguće je podići raspoloženje i smanjiiti negativne učinke hladnijeg vremena, a potrebno je samo malo volje.