Moderan način života ukida granice između privatnog, poslovnog i društvenog te stambeni prostor postaje mjesto za život, rad, druženje i slobodne aktivnosti. Pritisnuti svakodnevnim obavezama i užurbanim tempom, dom se doživljava kao mjesto bijega u kome se diše punim plućima, osjeća prostornost i vizualna sloboda.
„Open space“ ili otvoreni prostor se često pojavljuje kao arhitektonska prostorna koncepcija te povezuje dnevni boravak, blagovaonicu, kuhinju i druge sadržaje u skladnu cjelinu. Predstavlja odgovor na pritiske, koji se svakodnevno javljaju i svojom vizualnom komponentom pojačava osjećaj rasterećenosti. Povezanost prostora može biti horizontalni ili vertikalna kroz etaže, galerijskim projektnim rješenjima.
Cjelovit prostor, podjeljen smještajem funkcionalnih grupa, doživljava se većim, svijetlijim i prozračnijim te je kao takav puno ugodniji od manjih i odvojenih prostornih cjelina. „Open space“ oslobađa i otvara granice te je kao takav savršen odgovor suvremenom načinu života, koji nas zatvara i odvaja, najčešće zbog nedostatka slobodnog vremena. Kako bi ovakav otvoreni prostor ispunio sve svoje uloge, posebno je važno uskladiti funkcionalne i estetske komponente.
Funkcionalnost se prvenstveno odnosi na pravilan raspored elemenata unutar pojedinačnih grupa – dnevnog boravka, kuhinje, blagovaonice, radnog prostora te pravilan odnos između samih grupa. Boravak i obavljanje pojedinih aktivnost u jednoj funkcionalnoj cjelini ne smije remetiti aktivnosti u drugoj. Komunikacijski tokovi među njima trebaju biti jasni i logični kako se ne bi poremetila funkcija cijelog sklopa. To npr. znači da će „open space“ biti organiziran na način da je blagovaonica smještena u sredini, a lijevo i desno od nje će se smjestiti kuhinja i dnevni boravak. Ovakav međusobni odnos grupa omogućava nesmetanu komunikaciju kuhinje i blagovaonice gdje se uglavnom obavljaju aktivnosti pripreme i posluživanja hrane, dok se aktivnosti u dnevnom boravku događaju potpuno neovisno.
Ukoliko se dnevni boravak kao grupa treba proširiti zbog povećanog broja ukućana i gostiju, blagovaonica će idealno poslužiti za dodatni smještaj i povećanje broja sjedećih mjesta. Njihova dobra međusobna dispozicija, omogućit će odličan vizualni kontakt, komunikaciju ili mogućnost zajedničkog praćenja tv programa.
Funkcionalnost bez estetike nije prihvatljiva te ju, kao važnu komponentu prostornog uređenja, treba odgovorno tretirati. Otvoreni prostori, bez obzira na funkcionalnu podjeljenost, trebaju biti jedinstveni u ugođaju koji pružaju. Odabrane boje, materijali, tkanine i stilovi trebaju biti usklađeni, jer će kao takvi naglasiti prostorne kvalitete open space-a. Preporučljivo je kombinirati maksimalno četiri različita materijala ili boje i to na način da su dvije naglašenije, a druge dvije se pojavljuju u detaljima i dekorativnim elementima. Previše boja, materijala i doživljaja u otvorenom prostoru će ga vizualno smanjiti, a to nikako nije cilj open space-a.
Poigravanje stilovima je također dozvoljeno, ali uz pažljiv odabir elemenata i detalja, koji će se međusobno dopunjavati. Najsigurniji odabir je stil prema vlastitoj želji uz dopunu detalja poput lustera, lampi, svjećnjaka ili slika nekog drugog stila. Ukoliko želite pratiti trendove, odaberite geometrijske minimalističke elemente te ih nadopunite retro detaljima, koji će ih naglasiti.
„Open space“ koncepcija pruža velike mogućnosti u kreativnom izražavanju i stvaranju efektnih prostornih doživljaja. Njima će svakako doprinjeti velika količina dnevne svjetlosti te kvalitetno rješena rasvjeta. Centralno i pojedinačno postavljena rasvjetna tijela s mogućnošću reguliranja jačine svjetlosti, stvarat će posebne doživljaje u prostoru, koje ćete individualno kreirati ovisno o željama i potrebama.
Odabir „open space-a“ kao prostorne koncepcije buduće kuće ili stana idealan je, jer pruža mogućnost ispunjavanja svih želja, isticanja osobnosti u prostoru i stvaranja ambijenta koji će zadovoljiti sve funkcionalne i estetske kriterije.
Monika Galović Dumendžić, dipl.ing.arh.
www.interijerNET.hr