Nakon što je krajem siječnja premijerno prikazan novi film Emerald Fennell, "Orkanski visovi", s Margot Robbie i Jacobom Elordijem u glavnim ulogama, svijet je ponovno zahvatila groznica Heathcliffa i Catherine. Atmosferični traileri i zvjezdana postava bili su dovoljni da se mnogi vrate bezvremenskom romanu Emily Brontë, ali i da se zapitaju: zašto nas i nakon gotovo dva stoljeća toliko privlače priče o mračnoj, kompliciranoj, pa čak i destruktivnoj ljubavi? Odgovor leži u klasicima koji, baš poput „Orkanskih visova“, istražuju ponore ljudske duše, a koje su generacije čitateljica učinile besmrtnima.

Pexels

Vječna privlačnost vriština i slomljenih srdaca

Objavljen 1847. godine, roman „Orkanski visovi“ bio je sve samo ne tipična viktorijanska romansa. Umjesto priče o pristojnom udvaranju, Emily Brontë ponudila je sirovu, brutalnu i neobuzdanu sagu o opsesivnoj ljubavi između Catherine Earnshaw i Heathcliffa, mračnog stranca kojeg njezin otac dovodi na imanje. Njihova veza, sazdana od strasti koliko i od okrutnosti, prerasta u tragediju koja truje dvije generacije obitelji. Puste, vjetrovite vrištine Yorkshirea nisu samo pozadina, već aktivni sudionik radnje, odražavajući unutarnje oluje likova. Roman je to koji se ne bavi ljubavlju koja ispunjava, već onom koja proždire, a upravo ta sirova iskrenost o mračnoj strani ljudskih osjećaja osigurava mu kultni status i danas.

Promo

Sestre Brontë: Majstorice gotičke romanse

Emily nije bila jedina u obitelji koja je preispitivala granice ljubavi i društvenih normi. Njezine sestre, Charlotte i Anne, također su stvorile djela koja su postala nezaobilazni dio književne povijesti.

Jane Eyre: Moralna snaga ispred strasti

Iste godine kada su objavljeni „Orkanski visovi“, Charlotte Brontë objavila je "Jane Eyre", roman koji nudi tišu, ali nimalo manje napetu verziju gotičke romanse. Priča prati siroče Jane, djevojku koja unatoč zlostavljanju i izolaciji izrasta u ženu čvrstih moralnih načela. Njezin dolazak u jezoviti Thornfield Hall i veza s tajanstvenim poslodavcem, gospodinom Rochesterom, isprepleteni su tajnama i neravnotežom moći. Kada se otkrije strašna istina, Jane mora birati između ljubavi i samopoštovanja. Upravo je prikaz te unutarnje borbe i ženske autonomije učinio „Jane Eyre“ jednim od najvažnijih romana za žene diljem svijeta.

Promo

Stanarka napuštenog dvorca: Hladna istina o braku

Najmlađa sestra, Anne Brontë, u svom romanu „Stanarka napuštene kuće“ otišla je korak dalje, zamijenivši divlju romantiku hladnom i opasnom stvarnošću. Misteriozna udovica Helen Graham dolazi u oronuli Wildfell Hall, a njezina izoliranost potiče tračeve. No, istina o njezinoj prošlosti otkriva brutalnu sliku braka, alkoholizma i zlostavljanja u 19. stoljeću. Roman je oštra kritika društvenih zakona koji su žene ostavljali nezaštićenima i iznenađujuće je moderan u svom prikazu ženske borbe za slobodu.

Od engleskih dvoraca do američkog Juga

Opsesija, ljubomora i društvena osuda nisu bile teme rezervirane samo za sestre Brontë. Brojni drugi klasici istraživali su slične motive koji i danas snažno odjekuju među čitateljicama. U romanu „Rebecca“ (1938.) Daphne du Maurier, mlada i naivna nevjesta dolazi na veličanstveno imanje Manderley, gdje je neprestano proganja sjena pokojne prve supruge svoga muža. Psihološka napetost i osjećaj inferiornosti grade atmosferu koja ledi krv u žilama. S druge strane, epska saga Margaret Mitchell, „Prohujalo s vihorom“ (1936.), vodi nas u vrijeme Američkog građanskog rata, prateći prkosnu i manipulativnu Scarlett O’Haru, ženu koja koristi sve raspoložive alate kako bi preživjela. Njezina turbulentna veza s Rhettom Butlerom jedna je od najpoznatijih u povijesti književnosti. Na sličan način, Tolstojeva „Ana Karenjina“ (1877.) tragično prikazuje ženu koja, u potrazi za istinskom ljubavlju, krši stroge društvene norme i biva odbačena, postavljajući vječno pitanje o cijeni osobne sreće.

Promo

Grička vještica: Hrvatski odgovor na svjetske klasike

Dok su britanske autorice stvarale besmrtne gotičke junakinje, Hrvatska je imala Mariju Jurić Zagorku. Njezin ciklus romana „Grička vještica“, objavljivan u nastavcima od 1912. godine, generacijama je bio najčitanije domaće štivo. Iako su je kritičari često omalovažavali kao autoricu „literature za kućanice“, Zagorka je bila prva profesionalna novinarka i iznimna istraživačica. Njezine priče o hrabroj grofici Neri i kapetanu Siniši, smještene u doba lova na vještice u Zagrebu, temeljile su se na stvarnim sudskim zapisima iz gradskih arhiva. Stvorila je djela puna povijesnih detalja, pustolovine i romantike, dokazavši da i hrvatska književnost ima snažne, transgresivne junakinje koje se bore protiv nepravde.

Promo

Uspjeh novog filma „Orkanski visovi“ samo potvrđuje da priče o složenim, strastvenim i ponekad opasnim ljubavima nikada ne izlaze iz mode. One nas podsjećaju da su ljudske emocije univerzalne i da nas tama privlači jednako snažno kao i svjetlost.

GOTIČKA ROMANSA

Spektakl Margot Robbie na crvenom tepihu: Najbolji lookovi na turneji 'Orkanski visovi'