Jeste li se ikad zapitali koja je razlika između ekološke i genetski modificirane hrane? U kojim omjerima? Koliko može štetiti? Što sve treba proći jedan jedini sirni namaz prije nego što dođe u police dućana? Što ja to zapravo jedem? Svi znamo da hranu čine tvari koje čovjek unosi u organizam radi nadoknađivanja utrošene energije i izgradnje tijela. Svijet se nalazi u situaciji da upravo one, najmnogoljudnije zemlje svijeta (Kina, Indija…) nisu do kraja riješile svoj problem hrane, dok se mi, koji živimo u razvijenom svijetu prehrane suočavamo upravo s preobilnom prehranom.
No ono što zapravo predstavlja problem, jest činjenica da ju iskorištavamo. Iskorištavamo naša dobra, mogućnosti, novac i jedemo sve što nam se okom svidi, bez obzira na kvalitetu, bez znanja o kakvoći i uopće ne vodeći računa o vlastitom zdravlju. Začudili biste se da se Hrvatska kao takva (pa i Amerika, Meksiko itd.) bori s problemima vezanim uz eksplataciju zemljišta, što znači da velike firme sade i obrađuju uz previše umjetnih gnojiva, pesticida, insekticida, a tu su i problemi vezani uz genetički modificiranu hranu.
Naime, živjeti u današnjem svijetu i raspoznati zaista prirodne i ekološki izabrane namirnice nije lako, jer gotovo svako prehrambeno poduzeće želi privući kupce, i na poleđini etikete u stanju su napisati zaista svašta kako bi se proizvod prodao. Naime proizvodnja ekološki prihvatljive hrane nije jednostavna jer zahtjeva ekološki čiste uvjete, što je u današnjem svijetu teško postići. Uzmimo za primjer kompot od breskve. Kada otvorite limenku unutra zasigurno nećete zateći cijelu breskvu, već prepolovljenu i jako dobro upakiranu kako bi izgledala veće. No to je već stvar proizvodne funkcije.
Na sreću, danas postoje HACCP i ISO standardi koji svojim istraživanjima daju velikim tvrtkama certifikate, te provjeravaju svaki izlazni proizvod u laboratoriju.
Provode se:
- Senzorska ispitivanja – osjetilima, ispituje se izgled, miris, koenzistencija, i okus.
- Fizikalna ispitivanja – Ovdje sudjeluju posebna pomagala aparata, npr. čistoća brašna prosijavanjem
- Kemijska ispitivanja – Analitičko kemijskim metodama utvrđuju se nedopušteni dodaci namirnica (Jeste li ikada čuli legendu o tome kako Coca cola sadrži prevelik broj zrna biljke Erythroxylon coca – odnosno kokain?). No najčešće se vrše ispitivanja na temelju uobičajenih dodataka. Npr. Koliko grama masnoća ima u majonezi? Ako ih ima previše – taj proizvod nije pušten u prodaju.
- Mikrobiološka ispitivanja – U mikrobiološkom ispitivanju mikrobiolozi ispituju zdravstvenu ispravnost namirnica, tako se može odrediti ima li u hrani bolesti ili virusa. (Npr. Escherichia coli iz tvorničkog sladoleda)
Velike firme za dotične standarde plaćaju certifikate kako bi privukli kupce jer njihovi certifikati zaista nisu pogrešni i sadrže sva moguća ispitivanja. U Hrvatskoj samo nekoliko velikih dućana ima uvedeno te standarde.
No ono osnovno kako bi mogli bi raspoznali kakvoću robe koja se dakle odnosi na uporabnu vrijednost i vrijednost proizvoda određeni su stupnjevima. Iako vam možda to apsolutno neće ništa značiti, imajte na umu da sve mesnice i trgovine moraju imati naznake sa dotičnim stupnjevima, i da vi kao kupac i potrošač imate u svakom trenutku pravo zatražiti te naznake. Evo kako se dijele i što predstavljaju,
Ekstraklasa predstavlja iznimno dobru kakvoću robe
Prva Klasa (I., A, prima, siper, originali) predstavlja dobru kakvoću
Druga Klasa (II., B, sekunda) predstavlja prosječnu kakvoću
Treća Klasa (III., merkantil, normal, uzans) predstavlja slabiju kakvoću
Proizvodi s pogreškom, škart, otpad predstavlja najslabija kakvoća
Surogat, zamjena predstavlja nadomjestak
Falsifikat predstavlja krivotvorinu
Jesti ekološko – zdravo se hraniti?
Osobe koje konzumiraju ekološki prihvatljivu hranu ne mora nužno značiti da se zdravo hrane. Uzmimo za primjer kolač. Ukoliko ispečete kolač, u kojeg naknadno stavite jagode ili kakvo zdravo voće po želji, zaista ne znači da se zdravo hranite.
Najvažnije što bi svaki čovjek trebao znati je zastupljenost, iskoristivost, i međusobna uravnoteženost sviju potrebnih hranjivih tvari, a to su: ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini, minerali i svakako obična voda. Takva je prehrana preduvjet za optimalni rad čovjeka, uravnoteženost, učinkovitost i svakako otpornost.
Prirodnim dodacima prehrani do zdravlje i vitalnosti - besplatno predavanje u Makronovi
Prirodni i cjeloviti dodaci prehrani spoj su drevne mudrosti te suvremenih istraživanja.
Oduvijek je poznato da biljke sadrže širok spektar sastojaka koji nas mogu iscijeliti i pomoći da održimo zdravlje u različitim životnim razdobljima.
Dođite i doznajte nešto više o osnaživanju imuniteta, detoksikaciji organizma, prevenciji i tretiranju alergija, lošoj cirkulaciji, o povišenom šećeru i kolesterolu te o tome kako s ovim informacijama možete pomoći sebi i svojoj obitelji.
Predavanje će se održati u četvrtak, 25.11. u 19 sati, Makronova, Ilica 72/I.
Predavačica je Elen Krznar.
(Mim)