Priča o ljubavnom trokutu Marije Callas, Jackie Kennedy i čovjeku koji ih je slomio

Slavna operna diva, najpoznatija udovica svijeta i jedan od najbogatijih ljudi na planetu. Njihova priča nije bajka, već dramatična saga o strasti, ambiciji i slomljenom srcu koja i danas, desetljećima kasnije, ne prestaje fascinirati. Ljubavni trokut između Marije Callas, Jacqueline Kennedy i Aristotela Onassisa priča je toliko intenzivna da se čini gotovo nestvarnom, poput moderne grčke tragedije odigrane na svjetskoj pozornici.

Početak jedne opsesije

Sve je počelo u ljeto 1957. godine u Veneciji, na zabavi koju je organizirala slavna trač kolumnistica Elsa Maxwell. Tada su se prvi put sreli Maria Callas, na vrhuncu svoje slave, i grčki brodovlasnik Aristotel Onassis. Slavni Grk je kasnije komentirao da je među njima postojala "prirodna znatiželja". Iako su oboje u to vrijeme bili u braku, Marija s industrijalcem Giovannijem Meneghinijem, a Aristotel s Tinom Livanos, iskra je planula.

Profimedia

Njihova afera započela je dvije godine kasnije, u ljeto 1959., tijekom krstarenja Mediteranom na Onassisovoj legendarnoj jahti "Christina O". Dok je isprva sve izgledalo idilično, Onassisova supruga Tina ubrzo je posumnjala u prirodu odnosa svog muža i operne dive. Do kraja krstarenja, strast je bila toliko očita da je njihovim brakovima odzvonilo. Ubrzo su uslijedili mučni razvodi, a Maria i Ari postali su najglamurozniji i najpraćeniji par svog vremena.

Profimedia

Trofejna žena ili prava ljubav?

Gotovo cijelo desetljeće bili su nerazdvojni. Onassis je 1963. kupio otok Skorpios, koji je postao njihov privatni raj i simbol njihove veze. No, u njihov svijet polako je ulazila treća osoba. Nakon atentata na njezinog supruga, američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, Jackie Kennedy postala je najslavnija i najranjivija udovica na svijetu. Onassis, opsjednut moći i statusom, u njoj je vidio "ultimativnu trofejnu suprugu".

Profimedia

Iako je bio ludo zaljubljen u Callas, ona se, unatoč svjetskoj slavi, nije uklapala u njegove ambicije. Stare grčke obitelji, kako navode biografi, smatrale su je priprostom. U listopadu 1968. svijet je šokirala vijest: Aristotel Onassis oženio je Jacqueline Kennedy na Skorpiosu. Maria Callas za vjenčanje je, navodno, saznala iz vijesti, sama u svom pariškom stanu. Bila je potpuno slomljena.

Dvostruki život i tužan kraj

Ipak, brak s Jackie nije značio kraj odnosa s Marijom. "Nikada se nisu prestali viđati. Nikada", otkrila je Kiki, Onassisova osobna tajnica. Samo nekoliko tjedana nakon vjenčanja, Onassis je ponovno bio na Marijinim vratima u Parizu, nastavljajući tajnu vezu koja je trajala sve do njegove smrti.

Jackie je, s druge strane, bila itekako svjesna što se događa. "Bila je vrlo pametna. Ponašala se poput mačke", prisjetila se Kiki. Nikada nije stvarala scene, već je tiho i proračunato ignorirala suprugovu nevjeru, na što ju je navodno savjetovala i Onassisova sestra. Uostalom, nevjera joj nije bila nepoznanica ni iz braka s JFK-om, a Onassis joj je nudio sigurnost koju je očajnički trebala za sebe i svoju djecu.

Angelina Jolie kao operna diva u filmu 'Maria'/Foto: Voyo

Na kraju, u ovoj priči nije bilo pobjednika. Onassis je umro 1975. godine u bolnici u Parizu. Uz sebe je, kako se navodi, imao samo jednu osobnu stvar: crvenu deku od kašmira marke Hermès koju mu je darovala Maria. Bio je pokriven njome u trenutku smrti. Za Callas je to bio konačan udarac. "Izgubila je volju za životom", rekla je njezina tajnica. Povukla se iz javnosti i umrla dvije godine kasnije od srčanog udara. Mnogi i danas vjeruju da je umrla od slomljenog srca, ostavivši iza sebe nasljeđe jedne od najtragičnijih ljubavnih priča 20. stoljeća.

Angelina Jolie kao operna diva u filmu 'Maria'/Foto: Voyo

Film 'Maria' s Angelinom Jolie 

Njezin glas, sposoban za nevjerojatan raspon emocija, i danas odjekuje kao simbol umjetničke genijalnosti i duboke osobne patnje. Upravo tu njezinu tragičnu stranu istražuje biografski film "Maria" redatelja Pabla Larraína koji je dosupan na platformi Voyo. Angelinu Jolie gledamo kao divu u njezinim posljednjim danima. Film ne priča cijelu priču, već se fokusira na krhku ženu iza mita, suočenu s duhovima prošlosti i tišinom koja je zamijenila ovacije.