RASHLADNE JEDINICE
Prilikom izbora odgovarajućeg klimatizacijskog uređaja posavjetujte se sa stručnjakom i ne kupujte uređaj većeg kapaciteta nego što vam je potrebno. Na izbor kapaciteta klima uređaja utječe veličina prostora, toplinska izoliranost prostorije, broj ljudi koji borave u prostoru, te količina toplinskih izvora (npr. štednjak, frižider, električni uređaji...)
Pri kupnji klima uređaja treba obratiti pažnju na faktor hlađenja ili grijanja (označen s EER ili COP) koji se uglavnom kreće u granicama od 2,5 do 4. Što je taj faktor veći, uređaj je energetski povoljniji. Faktor hlađenja ili grijanja nam govori koliko puta više energije dobijemo iz uređaja od električne energije koju uređaj troši za svoj pogon.
Postavljanje preniske temperature na regulatoru klima uređaja u ljetnom periodu nema smisla jer trošite više energije nego što je to potrebno zbog povećanog izdvajanja vlage iz zraka na isparivaču (unutarnjoj jedinici). Kako se veliki dio energije troši na izdvajanje vlage iz zraka kapacitet uređaja za hlađenje zraka je znatno smanjen. Stoga podesite temperaturu na regulatoru na 25-26oC. Za svaki °C nižu temperaturu podešenu na termostatu klimatizacijskog uređaja troši se 3 - 5% više energije. Klima uređaj treba održavati ovlaštena osoba. Prije sezone hlađenja trebalo bi promijeniti zračni filtar i očistiti unutarnju jedinicu, kako bi osigurali odgovarajuću kvalitetu zraka, ali i spriječili povećanu potrošnju energije uslijed zaprljanih površina.
Također treba obratiti pažnju i na čistoću vanjske jedinice. Najučinkovitiji uređaji koji se danas mogu naći na tržištu su klima uređaji s inverterom, a postižu uštede od 20 do 40% (ovisno o proizvođaču) u odnosu na klasične uređaje. Inverterski uređaji rade punom snagom do postizanja željene temperature u prostoru, a nakon toga se ne isključuju, već prilagođavaju svoj rashladni učinak tako da održavaju željenu temperaturu. Time se izbjegavaju nagle promjene u temperaturi prostora čime se povećava udobnost, a nema ni čestog paljenja i gašenja uređaja koji dodatno opterećuju strujnu mrežu.
Klima uređaj sa invertorom
PASIVNO HLAĐENJE ZGRADA
Kada zgradu hladimo pasivno to znači da ne koristimo kompresor odnosno da ne trošimo energiju. Hlađenje je u tom slučaju najjeftinije, skoro besplatno jer trebamo samo pogonsku energiju za cirkulacijske pumpe. S pasivnim hlađenjem u kombinaciji s evaporativnim hlađenjem u znatnoj mjeri smanjujemo troškove za klimatizaciju većih poslovnih i ostalih zgrada.
Neki unutarnji izvori topline su u potpunosti nepotrebni kao što su na primjer sobni ventilatori . Oni su vrlo neučinkoviti za hlađenje osim za osobe koje se nalaze neposredno u toku zraka. Isto tako isključivanjem nepotrebne rasvjete i ostalih uređaja znatno smanjujemo toplinsku opterećenost. Svaki vat energije je bitan jer veliki broj relativno malih izvora topline u znatnoj mjeri povećava toplinsku opterećenost. S upotrebom različitih načina pasivnog hlađenja želimo u što većoj mjeri smanjiti neželjenu toplinu i odstraniti je prije nego što prodre u zgradu.
Jedan od načina je noćno prozračivanje ili noćno hlađenje. Njime smanjujemo temperaturu unutarnjeg zraka i površina, te pothlađujemo zgradu. U tu svrhu koristimo ventilatore s relativno malom brzinom i velikim protokom koji iznose toplinu iz zgrade u okolicu. Tokom dana ohlađena masa zgrade služi kao toplinski spremnik i sprečava pregrijavanje zgrade. Određeno vrijeme je unutarnja temperatura niža od vanjske. To vrijeme lako produžimo korištenjem stropnih ventilatora. Kada unutarnja temperatura preraste vanjsku počinjemo dobavljati vanjski zrak. S jednostavnim sustavima za upravljanje lako vršimo nadzor unutarnje i vanjske temperature obzirom na optimalno djelovanje ventilatora. Ugradnja noćnog hlađenja ne košta puno jer su svi uređaji već ugrađeni osim dodatnog sustava za upravljanje i nadzor.
Drugi način kojim možemo spriječiti neželjeno prodiranje topline je debljina izolacije zgrade. Uzimanjem u obzir unutarnja toplinska opterećenja te prosječne dnevne i noćne temperature ( na osnovi 24 satnog i 365 dnevnog razdoblja) na određenim lokacijama se lako izračuna optimalna debljina izolacije koja u ljetno vrijeme omogućuje najveću zaštitu od upada sunčevih zraka kroz krovnu konstrukciju, a u zimskom periodu sprečava preveliko odvođenje topline.
Treći način je hlađenje zgrade vodom. Analiza ljetnih temperatura i studije prolaza topline su pokazale da do 60% toplinskog toka ljeti prolazi kroz krov. Raspršimo li vodu po krovnoj konstrukciji možemo smanjiti toplinsko opterećenje do 40%. Indirektno hlađenje s isparavanjem vode snižava temperaturu zraka u unutrašnjosti zgrade bez povećanja vlažnosti. Evoporativni krovni sustavi za hlađenje snižavaju temperaturu u unutrašnjosti zgrade za 3° C do 6° C pri dnevnoj vanjskoj temperaturi. Neke pasivne metode hlađenja omogućuju dodatnu korist neovisno o učinku hlađenja. Lisnate biljke pored toga što rade hlad evoporativno hlade zrak s obzirom na zgradu. Kada zrak iz okoliša u ljetno vrijeme s listova biljaka prelazi u unutrašnjost zgrade, dio se topline zraka potroši na isparavanje vode koja se nalazi na listovima biljki i time se zrak ovlaži i ohladi.