Hrvatski festival hrane i vina koji će se održati od 13. do 15. studenog u Areni Zagreb, posebnu pažnju posvećuje domaćim eno-gastro destinacijama Korčuli i Pelješcu čije su šume, maslenike, vinograde i gospodarstva poharali ovogodišnji požari. Ovim su povodom u Galeriji Klovićevi dvori danas predstavljeni vrhunski vinari Korčule i Pelješca, čija su autohtona vina ključan čimbenik ovih eno-gastronomskih destinacija.
Vinarstvo i maslinarstvo su oduvijek bila glavna zanimanja Korčule i Pelješca i dio svakodnevnice mnogih obitelji koje su pomogle očuvanju brojnih autohtonih sorti južne Dalmacije. Upravo su autohtone sorte vina Grk, Rukatac, Plavac mali i Pošip, vinara Korčule i Pelješca, ključ opstanka ovih područja, istaknuo je Ivo Klaić, pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije.
Direktorica Hrvatskog festivala hrane i vina Đurđa Protić naglasila je kako festival koji se ove godine održava treći put u Areni Zagreb od 13. do 15. studenog, u fokus stavlja županije kao cjelogodišnje eno-gastronomske destinacije i promiče tradiciju i bogatstvo domaćeg vinarstva i gastronomije, među kojima je enološko bogatstvo Korčule i Pelješca ključno za identitet i razvoj domaćeg turizma.
Predstavljanje vinara pozdravio je i Gradonačelnika Zagreba Milan Bandić koji je izrazio veliko zadovoljstvo što je Zagreb domaćin vodećeg eno-gastro događanja u regiji.
Osim u vrhunskim vinima dvadeset vinara Korčule i Pelješca, uzvanici su imali priliku uživati u autohtonim delicima južnodalmatinske kuhinje poput kupusa na tabak, slinim gerama, seljačke plitice, lešo škopčevine, kroštulama, lumbliji i drugim delicima koje su pripremili Konoba Mate iz Pupnata na Kmorčuli i Zvona catering.
Ivo Klaić, Đurđa Protić i Milan Bandić
Autohtone sorte vina Korčule i Pelješca
Pošip
Pošip je autohtona sorta otoka Korčule i svojevrsni raritet – zna mu se podrijetlo, mjesto pronalaska i ime pronalazača i jedno je od prvih hrvatskih vina zaštićeno zakonom.
Uzgaja se u središnjem dijelu otoka oko mjesta Smokvica i Čara, a odnedavno se proširio i u dalmatinske vinograde izvan otoka.
Vino je blistave, slamnato-zlatnožute boje, tromo se ljulja u čaši u kojoj ostavlja gusti trag visokih alkohola, punog je i osebujnog okusa.
Radi umjerenih kiselina savršeno pristaje uz sva jela od ribe, školjaka i bijelog mesa.
Servira se ohlađeno na 12-14ºC.
Rukatac
Autohtona dalmatinska sorta Maraština, na otoku Korčuli poznata je kao Rukatac, a svoje idealno okružje pronašla je na ovom otoku pred više od tisuću godina.
Radi svojih izvrsnih svojstava često se koristi za poboljšanje okusa drugih vina.
U prošlosti su bila poznata desertna vina od Rukatca, ali danas se uglavnom proizvodi kao suho vino.
Svjetložuta boja, punoća i sklad ovog vina najbolja su slika podneblja u kojem raste – Rukatac vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim.
Ovo elegantno južnjačko vino najbolje je poslužiti uz plodove mora i razna pečenja, ohlađeno na 12ºC.
Grk
Lumbarda je poznata po Grku, bijelom vinu od istoimene autohtone sorte grožđa što uspijeva u pješčanim vinogradima lumbarajskog polja.
Nije poznato da li je ime dobilo radi profinjenog gorkastog okusa ili po Grcima koji su početkom 3. stoljeća prije Krista tu osnovali svoju naseobinu i zasadili prve čokote.
Plod bogate vinogradarske tradicije, suvremene tehnologije i enologije je suho vino izrazite osobnosti prepoznatljive po svjetlozelenkasto žutoj boji sa zlatnim odbljescima, naglašenoj sortnoj aromi i plemenitom bukeu.
Karakterizira ga bogat, skladan i zaokružen okus, sa dugim, lagano gorkastim završetkom.
Grk prije svega voli sve ono najbolje što se lovi u moru, dobro se slaže i s najboljim jelima od bijelog mesa, a može se poslužiti i kao aperitiv. Servira se ohlađen na 12-13ºC.
Plavac mali
Plavac mali je autohtona sorta južne Dalmacije, a zacijelo naše najslavnije i u svijetu najpoznatije naše crno vino.
Uzgaja se na južnim padinama otoka, ali i u Lumbardi, i to ne samo radi dobrog vina koje se od njega pravi, već i radi uzgoja Grka.
Naime, Grk je poseban i po tome što, za razliku od većine sorti vinove loze, ima samo ženski cvijet, pa se radi oplodnje uz njega sadi Plavac mali.
Suho vino od Plavca malog je tamnocrvene do granatne boje s ljubičastim odsjajima, raskošnog bukea protkanog sortnom aromom i toplog, punog i profinjenog, zaobljenog, ugodno trpkastog do mekog okusa.
Traži fina jela od tamnog mesa, pogotovo krupne divljači, slaže se s plavom ribom i plemenitim sirevima izražene arome. Servira se na 18°C.