Ovih dana u poljima i kraj šumskih puteva mogu se primijetiti divlji makovi koji privlače poglede svojom upečatljivom crvenom bojom. U narodu je divlji odnosno poljski mak poznat i pod drugim nazivima, a najčešći su turčin cvijet, boliglava, purpelica i pucalica.
Najpoznatiji je vrtni mak
Mak je jednogodišnja biljka i naraste do 100 cm, a cvjetovi su mu najčešće crvene, roze, žute ili pak bijele boje, najčešće sa 4 ili 6 latica. Obitelj makova obuhvaća oko 100 vrsta među kojima su najpoznatiji poljski i vrtni ili opijumski mak. Makovi su se počeli uzgajati već u davnoj povijesti, i to kao ukrasno cvijeće. Vrtni mak je najpoznatija vrsta koja se koristi za proizvodnju nekih droga, ali i u kućanstvu za pripremu ukusnih kolača od kojih je daleko najpoznatija makovnjača.
Bogata simbolika
Cvatu krajem proljeća i to najčešće u žitnim poljima, a često se uzgajaju i u vrtovima s obzirom na to da izgledaju vrlo lijepo i privlačno. Mak je prastaro cvijeće koje potječe još iz doba Mezopotamije, a nađen je i u egipatskim grobnicama. Grci su ga povezivali s Demetrom – boginjom plodnosti i poljoprivrede. Ima prastaru simboličku tradiciju pa je tako simbol dubokog sna, zaborava i smrti. Ipak, s obzirom na vrijedne sjemenke koje sadrži, mak simbolizira i plodnost te bogatstvo. Cvjetovi maka pak su simbol ljubavne vatre, ali i prolivene krvi.
S obzirom na to da su crveni poput krvi, kroz povijest makovi su se povezivali i s bitkama, a u pjesmama koje su govorile o ratovima i njihovim žrtvama gotovo uvijek bi se spominjao i mak, i to kao simbol prerane smrti, uspomena na pale junake i bitke natopljene krvlju.
Sjemenke maka su ljekovite
Mak je posebna poslastica i za pčele, ali i druge kukce no zanimljivo je spomenuti kako njegov cvijet nema miris. U povijesti se mak koristio i u medicinske svrhe, a ima i neka ljekovita svojstva te sadrži brojne vitamine i minerale.
Ono što makove čini posebnima je i njihovo sjeme koje se nalazi u čahuricama cvijeta nakon što mu opadnu latice. Sjemenke maka naširoko su poznate i koriste se u brojne svrhe, osobito u kulinarstvu – kod pripreme kolača, peciva, itd. Bogate su ugljikohidratima, kalcijem i proteinima. Sjemenke vrtnog maka koriste se i u farmaceutskoj industriji za proizvodnju opijuma.
Nježne latice maka su jako krhke, a mak neće dugo preživjeti u vazi stoga je najbolje makove ostaviti tamo gdje i pripadaju – na poljima i livadama i diviti se njihovoj privlačnoj ljepoti. Bez imalo sumnje, mak je prekrasan i neobičan cvijet, istovremeno upečatljiv i nježan. Izvor je inspiracije brojnim pjesnicima već stoljećima. Sam pogled na njegov cvijet te osobito na čarobna polja crvenih makova naprosto oduzima dah.