Plijesan su mikroskopske gljive koje rastu u obliku hifa. Kolonija povezanih hifa tvori micelij. Plijesni imaju genetski identične stanice. Prema znanstvenim istraživanjima, postoji preko 100 000 vrsta plijesni od kojih se tek nekoliko stotina pojavljuje u stambenim prostorijama. Najčešće ih primijetimo tek kada počnu mijenjati boju sukladno promjeni njihovih životnih uvjeta. Različitih su boja: zelena, plava, siva, crna, crvena, žuta.
Tijekom razvoja plijesan stvara sjeme koje je vrlo sićušno i teško primjetno golim okom. Zrakom se prenose i dalje razmnožavaju. Toplina, vlaga i hrana zajedno stvaraju nova gnijezda poprilično velikom brzinom stoga se čini da ih se nekada nemoguće riješiti.
Osim što predstavlja veliku opasnost za naš dišni sustav, plijesan nije ugodna oku stoga nije poželjan stanovnik nijednog prostora.
Najčešće se nalaze i najlakše razvijaju u vlažnim prostorijama. Zahvaćaju područja poput stropova, zidova, prozora i kutova.
Plijesan nastaje kondenzacijom vodene pare koja ostaje u prostoriji. Kada spore dođu na vlažnu površinu koja je pogodna za život, na njoj počnu živjeti i razmnožavati se. Poplave, propusni krovovi, problemi u održavanju zgrada i kuća te nepravilni vodovodi mogu dovesti do rasta plijesni u unutrašnjosti stambenih prostora.
U prevenciji njenog širenja potrebno je redovito provjetravati prostorije, održavati temperaturu prostorija zimi iznad 20°C te ono najvažnije – ukloniti izvor vlage u vašem domu. Novoj plijesni je potrebno 24 do 48 sati kako bi se pojavila na vlažnim površinama.
Ukloniti izvor vlage možete na nekoliko načina: korištenjem fungalnih sredstava, varikine ili pozivanjem stručnjaka specijaliziranih za sanaciju plijesni u domovima.
Plijesan može nastati u pravilu svuda gdje postoji vlaga.