Ako želite atraktivnu ukrasnu biljku u svom domu, a još k tome s daškom istinske egzotike, sobna palma svakako je u samom vrhu top-ljestvice omiljenih, ujedno i najmanje zahtjevnih biljaka koje možete uzgajati u stanu, na balkonu ili u vrtu.
Život u sjeni
Tropske palme su zbog svojeg izgleda zaslužile epitet najdekorativnijih sobnih biljaka. No, nisu više tako uobičajene u domovima kao prije kada su uz fikus bile najčešća ukrasna biljka u kućama i stanovima. Stanovi su sve manji, pa kod izbora koju biljku za uzgoj unutar četiri zida presudno je postalo da ona zauzima što manje prostora. U prvi su plan tako došle manje dekorativne biljke.
Palme nisu zahtjevne kada je u pitanju uzgoj i održavanje. Među njima ima vrlo otpornih, koje dobro podnose suhi topli sobni zrak zimi, a zadovoljavaju se i takvim mjestima, koja zbog pomanjkanja direktnog svjetla nisu prikladna za uzgoj drugih biljaka. Dobro podnose život u sjeni. Ne smetaju im tamna i sjenovita mjesta, iako brže rastu ako su veći dio dana smještene na osvijetljenom prostoru. Ne trpe, međutim, propuh i i na to treba paziti kod njihova smještaja. Dobar je položaj u kutu prostorije.
Palmi treba osigurati dovoljno veliku posudu kako bi mogla normalno rasti. Rastu razmjerno polagano. U kontinentalnom području, u toplijem dijelu godine palme se mogu iznijeti na otvoreno, na balkon, terasu ili u vrt, ali čim dođu hladniji dani, treba ih vratiti na zaštićeno mjesto. Palme ne zahtijevaju posebnu njegu, pogotovo one odrasle. Dovoljno je u proljeće, ili svake druge godine, odrezati suhe i oštećene listove.
Zalijevanje palmi
Mlade je palme potrebno redovito zalijevati, posebno za sušnih ljetnih razdoblja, a odrasle mogu preživjeti bez vode i dulje vrijeme. Zimi odrasle palme treba malo zalijevati, tek svakih desetak dana. Ljeti pak treba zalijevati dva puta tjedno. Ljeti bi trebalo i palme držati vani, na zraku, na zaštićenu mjestu. Ujesen ih treba unijeti u kuću da prezime na svijetlu mjestu, zaštićene od smrzavanja. Povremeno, otprilike jedanput na mjesec, palme je dobro prihraniti vodom kojoj je dodano tekuće gnojivo za sobno bilje.
Koju palmu izabrati?
Neke vrste palmi mogu uspijevati na nižoj temperaturi. Palma kencija otporna je na hladnoću i zato ne čudi što je ona najpopularnija vrsta palme za dom. Palma kencija podnosi zimi nisku temperaturu do 10 stupnjeva, dok najviša ljetna temperatura može biti 24 stupnja. Neke vrste palme kao što je, na primjer, kokosova palma, ne podnose hladnoću. Idealna temperatura za njih tijekom cijele godine je od 18 do 21 stupnja.
U našim uvjetima najčešće se gaje sljedeće vrste: brdska, odnosno sobna palma (chamaedorea elegans), patuljasta kokosova palma (cocos weddeliana), rajska palma ili kencija (howea forsteriana), kanarska urma (phoenix canariensis) i još neke, kao što je žumara s lepezastim listovima. Najomiljenija je među njima rajska palma, koja u kućnim uvjetima može narasti od tri do četiri metra. Brže raste na svjetlu, iako podnosi i tamna mjesta. Suhi zrak najviše šteti uspješnom rastu rajske palme. Nikako ne voli ni propuh, što uključuje i propuh od klima-uređaja. Također je jedan od razloga lošeg rasta i prejako zalijevanje.
Cocos nucifera, poznatija kao kokosova palma, egzotična je biljka, naziva se i kraljicom palmi. Ona je lijep ukras u interijeru, posebice je dobar izbor za tropski stil uređenja doma. Kokosova palma ima vrlo tanko, visoko i često iskrivljeno stablo, s krošnjom na vrhu. Raste sporo, ali i u zatvorenom prostoru naraste do 3 metra visine.
Chamaedorea, hamedorea, tzv. brdska palma, potječe iz Meksika. Ima široko zeleno perasto lišće. Zimi ju je najbolje držati kod temperature od 15 °C, a ljeti na svijetlom, sjenovitom, zračnom mjestu, zaštićenu od propuha.
Foto: © Dmitry Koksharov - fotolia