Danas je prva nedjelja adventa ili došašća, razdoblja u crkvenoj liturgijskoj godini koje označava vrijeme pripreme za blagdan Božića. Danas palimo prvu svijeću na adventskom vjenčiću i počinjemo odbrojavati dane do Božića, mnogima najdražeg blagdana.
No osim toga da tijekom razdoblja adventa palimo četiri svijeće na vjenčiću i otvaramo prozorčiće na adventskim kalendarima, koliko toga zapravo znaš o razdoblju pripreme za Božić? Znaš li odakle potječe riječ "advent", gdje je održan prvi adventski sajam i tko je izradio prvi adventski vjenčić? Ako ne, na pravom si mjestu - izdvojile smo deset zanimljivosti adventu za koje možda nisi čula, a koje bi svakako trebala znati.
Odakle dolazi riječ "advent"?
Advent dolazi od latinske riječi "adventus", što znači "dolazak", a odnosi se na dolazak Isusa Krista na naš svijet. Osim riječi "advent", postoji i hrvatski naziv koji glasi došašće, a riječ je zabilježena u 15. stoljeću.
Kako je nastao advent?
Iako znanstvenici nisu sigurni kada su točno kršćani počeli obilježavati Advent, zna se da su redovnici u 5. stoljeću n.e. počeli postiti triput tjedno u studenom, bilo kako bi se pripremili za Božić ili Bogojavljenje, tijekom kojeg su se svake godine krstili novi kršćani. Povijest adventa seže i u vrijeme biskupa Perpetua iz Toursa koji je uveo pripremu za Božić od blagdana sv. Martina – 11. studenoga, a to se razdoblje nazivalo "Četrdesetodnevni post Svetog Martina". U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je trajanje adventa na četiri tjedna - od tada, advent najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca.
Paljenje svijeća
Predstavljajući nadu i vječno svjetlo, svijeće su stoljećima tradicionalni simboli Adventa. Četiri nedjelje prije Božića većina crkava pali adventsku svijeću, a svaka svijeća odgovara anegdoti iz Biblije. Neki kršćani također pale adventske svijeće u zimzelenim vijencima, koji se nazivaju adventski vijenci. Ovisno o kršćanskoj denominaciji, vjernici mogu zapaliti petu svijeću unutar vijenca na Badnjak ili Božić kako bi predstavljali Kristovo rođenje.
Prvi adventski vijenac
Prvi adventski vijenac napravljen je sredinom 19. stoljeća u domu za siročad u Hamburgu zahvaljujući evangeličkom pastoru Johannu Hinrichu Wichernu koji je htio uljepšati advent svojim štićenicima. On je svakog dana od prvog dana prosinca za vrijeme molitve u sirotištu palio po jednu svijeću, a nakon toga, običaj izrade adventskog vijenca proširio se u njemačkim evangeličkim obiteljima. Ubrzo su ga preuzeli i bavarski katolici, a zatim i ostatak zapadnog kršćanskog svijeta.
Ljubičasta je popularna boja
Dok se zelena i crvena obično povezuju s Božićem, razdoblje koje vodi do 25. prosinca je isključivo u znaku ljubičaste. Svijeće na adventskim vijencima obično su ljubičaste, crkve su ukrašene ljubičastom bojom, a svećenici tu boju nose u tjednima prije Božića. Za kršćane ljubičasta boja predstavlja pokajanje i post, iako neke denominacije koriste plavu ili ružičastu umjesto ljubičaste.
Prvi adventski sajam
Božićni ili adventski sajmovi postali su tradicija diljem svijeta, a na njima se najčešće prodaju božićni ukrasi, pokloni te hrana i piće poput kobasica i kuhanoga vina. Adventski sajmovi podrijetlo vuku iz srednjeg vijeka u germanskim krajevima odakle su se proširili na ostatak Europe. Najstariji adventski sajam je Bečki prosinački sajam iz 1294. koji se smatra pretečom kasnijih božićnih sajmova, a jedan od najstarijih je još i sajam u Dresdenu koji se prvi put održao 1434. godine.
Treća nedjelja adventa je dan za veselje
Na treću nedjelju došašća, nazvanu Gaudete nedjelja ili radosna nedjelja, kršćani se odmaraju od kajanja kako bi proslavili Kristov skori dolazak. Crkve koriste svijeće i ukrase u boji ruža, a svećenstvo propovijeda o radosti, otkupljenju i blagoslovima. Kršćani se na ovaj dan mogu moliti i razmišljati o stvarima za koje su zahvalni.
Zašto sijemo pšenicu?
Adventska pšenica obavezan je dodatak svakom kućanstvu u kojem se slavi Božić, a tradicionalno se sije 13. prosinca na blagdan svete Lucije. Sijanje pšenice usred zime simbolizira obnovu života i plodnosti - ona raste do Božića, a narodna vjerovanja kažu da, što je pšenica na Badnjak zelenija, to će i žetva iduće godine biti bogatija.
Adventski kalendari
Adventski kalendar je poseban kalendar koji se koristi za brojanje dana došašća u iščekivanju Božića. Budući da se datum prve nedjelje došašća razlikuje i pada između 27. studenog i 3. prosinca, mnogi adventski kalendari, osobito oni koji se mogu ponovno koristiti, često počinju 1. prosinca, iako oni koji se proizvode za određenu godinu često uključuju posljednjih nekoliko dane u studenom koji su dio liturgijske sezone. Adventski kalendar prvi su koristili njemački luterani u 19. i 20. stoljeću, ali je sada sveprisutan među pristašama mnogih kršćanskih denominacija. U novije vrijeme adventski kalendari mogu imati slike unutar svakog prozora, čokoladu, ili neki drugi "poklončić".
Kad završava advent?
Advent završava na Badnjak, u čijem se imenu krije riječ "bdjeti", jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Na Badnjak se dovršavaju posljednje pripreme za Božić i ukrašava se božićno drvce, a sam je Badnjak prepun različitih običaja, poput mise polnoćke nakon koje završava advent i počinje Božić.
